Atos 26

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pesitasini aku sipa nirimu kinia Akiripane Pollondo nimbale: “Nu ungu se pemba na ningu si.” nirimu. Kanu-kinia ⸤ ‘Juda ye nokólimane kolo tokole yu kote senderingi mele piliepili.’ nimba⸥ Pollone pundu topa nimbale:
1 Agripa disse a Paulo: — Você pode apresentar a sua defesa. Então Paulo estendeu a mão e fez a sua defesa, dizendo o seguinte:
2 “Ye Nokoli Kingi Akiripa, Juda yemane na kote sendeko, “Sepa kinjerimu.” nikimili, kolo toko nikimili mele nu piliani nimbu simbumunga na konopu sikiru.
2 — Rei Agripa, eu me sinto muito feliz em poder estar hoje diante do senhor para me defender de tudo o que os judeus me acusam.
3 Juda yombomanga ulu-puluma kiniá ono onono konopumane pilku angelema nilimili mele nu paa pilku kondolenomonga na konopu paa peanga pepili nu nimbu simbú. Akumunga ‘Nane ungu nimbúmu toko pulua toko mumindili naa kolko, we mimi siku pilku molani.’ nimbu mawa sekero.
3 E especialmente feliz porque o senhor conhece muito bem todos os costumes e questões dos judeus. Portanto, peço que o senhor me escute com paciência.
4 “Na u kango-kinia nanga pulu koleana molopole serindu mele kinia, pe akopo Jerusalleme pumbu molopo serindu mele kinia, Juda yombomane pali pilku kanolemele.
4 — Todos os judeus sabem como tenho vivido no meio do meu povo e também em Jerusalém, desde a minha juventude até hoje.
5 Nane serindu mele kalia-ingi awisili pilku kanokole, nane sepo molorundu mele ‘Piliangi nimbu siemili.’ nilimolánje nane u Parisi molopole serindu mele ningu silimolá. Parisi yema olio Juda yombomanga ungu-manema paa kála seko pilku selemele. Juda yombomanga ungu-manema Parisi yemane pilku selemele mele olandopa; we-yombomane olionga ungu-manema pilku selemele mele maniandopa.
5 Eles sempre souberam — e podem confirmar isso se quiserem — que desde o começo fui membro do partido dos fariseus , o mais rigoroso da nossa religião.
6 Na kote sendekemele yema kinia olio, Pulu Yemone olionga anda-kolepalimando “Sembó.” nirimu mele nane pilipuli ‘Paa aku sipa sembá sekemo.’ konopu leliomonga na kiniá kote sendekemele.
6 E agora estou aqui sendo julgado porque tenho esperança na promessa que Deus fez aos nossos antepassados.
7 Nane ‘Wendo ombá.’ konopu lepo nokopo molio mele olio Juda yombomanga talape rurepo molemolo yombomane pali ‘I ulumu wendo opili.’ ningu, ipulieli tangoli Pulu Yemonga ungu pilku yunga imbi ambolko paka tondoko nokoko molemelela. Ye Nokolimu, aku ulu selumu mindi olio Juda yomboma nokopo molemolo-na-kolo na aku sipu pilipu nokopo moliomonga Juda yombomane onono na kote sendekemele.
7 Todas as tribos do nosso povo, que adoram a Deus dia e noite, também esperam ver o cumprimento dessa promessa. É por causa dessa esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 Ono yombo marene nambi semu-na ‘Pulu Yemone yombo kololemelema manda naa topa makisindimba.’ konopu lemeleye?
8 Por que é que vocês, judeus, acham impossível crer que Deus ressuscita os mortos?
9 “U nane kepe ‘ ‘Yomboma kolea Nasarete ye Yesusi paa naa piliangi.’ nimbu ulu umbuna awisili siembo.’ nimbu molorundu.
9 E Paulo disse ainda: — Eu mesmo pensava que devia fazer tudo o que pudesse contra a causa de Jesus de Nazaré.
10 Jerusalleme nane aku sipu serindu. Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane “Aku siku sei.” ningu namba siringi kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ kake seli yombo awisili ka sirindu. “Kolangi.” niringi kinia nane “E.” nirindula.
10 E foi o que fiz em Jerusalém. Recebi autorização dos chefes dos sacerdotes e prendi muitos seguidores de Jesus. Quando eram condenados à morte, eu também votava contra eles.
11 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumbu Yesusi pilieringi yomboma kanopo lipu “Mindili nangi.” nimbu, “ “Yesusi yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mólo.” ningu, yu ungu-taka tondaa.” nirindu. Yu pilku moloringi yomboma mumindili paa kolopole, kolea lupamanga moloringima lipu, mindili lipu sipu ka simbundu lombili purundu.
11 Durante muito tempo eu os castiguei em todas as sinagogas e os forcei a negar a sua fé. Tinha tanto ódio deles, que até fui a outras cidades para persegui-los.
12 “Aku sipu selepo andopole, Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane ‘Aku siku se-pu.’ ningu pepá se toko na siringi kinia lipu membo kolea-awili Damasikas purundu.
12 E Paulo continuou: — Foi por isso que viajei para a cidade de Damasco, levando autorização e ordens dos chefes dos sacerdotes.
13 Ye Awili Akiripa, na kolea-awili Damasikas pumbú purundu kinia, awi-tangoli aulkana purundu kinia muluna pa serimu kanorundu. Akumu ena tolemo mele maniandopa. Yu tondolo pa serimu kinia na-kinia kopu sepo purumulu yema kinia olio molorumuluna tondolo pa serimu.
13 Mas aconteceu, ó rei, que na estrada, ao meio-dia, veio do céu uma luz mais brilhante do que o sol, a qual brilhou em volta de mim e dos homens que estavam viajando comigo.
14 Aku serimu kinia olio pali topa mania mundorumu kinia na mania lepo pilierindu kinia ungu se omba Ipuru unguna nimbale: “Sollo, Sollo, na nambi semu-na mindili liku silinuye? Kongi kao se kongono selemo kinia ‘Pupili.’ ningu kimbuna tolo se munduku pololemele kinia kaomone ‘Mólo.’ nimba kimbu elkapi tolemo kinia tolomo kamu kaomone yuyu tolomo polopa olandopa mindili nolemo-na-kolo naa pilipa karaye sepa, selemo mele we sepa mindi pumba naa kelielemo aku sipa mele nuni seleno.” nirimu.
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz me dizer em hebraico : “Saulo, Saulo! Por que você me persegue? Não adianta você se revoltar contra mim.”
15 “Kanu-kinia nane mangilipu nimbúndu: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. “Ye-Awilimuni pundu topa nimbale: “Na Yesusi, nuni alieli mindili liku silinu yemo.
15 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?” — E o Senhor respondeu:
16 Kiniá ola giliei. ‘Nu nanga kendemande-yemo molko, na kanonu mele kepe, nane pe lipu ora simbú mele kepe, pilku kanokole yomboma anju ningu sieni.’ nimbu nu ongo puni pununa ombo mona gilipu, na molio mele nu lipu ora sikiru.
16 Mas levante-se e fique de pé. Eu apareci a você para o escolher como meu
17 Nunga Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia onone ‘Nu tamili.’ ningí kinia ‘Nu naa tangi.’ nimbu lipu tapondombo. ‘Na sika molopa ono lipa tapondomba.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopa, yuni ‘Nanga yomboma manjiku molko, yombo kake selima molangi.’ nirimu yomboma ‘Sika yunga yomboma molangi.’ nimbu, nu ono molemelena “Pu.” nimbu lipu mundukuru. Ononga mongo kumbulku molemele yomboma ‘Makiliangi.’ ningu, simbulu tolina molemele yomboma ‘Munduku kelko pa selina molangi.’ ningu, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga tondolomone yomboma ambololemomo ‘Naa ambolopili. Munduku kelko Pulu Yemo molemona wangi.’ nieni. Ono-kinia aku siku sení kinia sika aku siku senge yomboma ono sika Pulu Yemonga yomboma molonge-na ‘Aku sani.’ nimbu ono molemelena nu lipu mundukuru.” nimba yuni nando aku sipa nirimu.
17 Vou livrar você dos judeus e também dos não judeus, a quem vou enviá-lo.
18 — ausente —
18 Você vai abrir os olhos deles a fim de que eles saiam da escuridão para a luz e do poder de Satanás para Deus. Então, por meio da fé em mim, eles serão perdoados dos seus pecados e passarão a ser parte do povo escolhido de Deus.”
19 “Ye Nokoli Kingi Akiripa, na muluna wendo omba ungu nirimu mele pilipuli, pilipu mokoli sepo mundupu naa kelierindu.
19 E Paulo terminou, dizendo: — Portanto, ó rei Agripa, eu não desobedeci à visão que veio do céu.
20 “Sei.” nirimu mele sembondo u-pulu-pulu kolea-awili Damasikas pumbu ungu nimbu sipu, pe kolea-awili Jerusalleme ombo nimbu sipu, Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga pali andopo nimbu sipuli, pe yombo-lupa moloringi koleamanga andopo nimbu sirindula. Nane ono nimbu sipu nimbuli: “Ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku konopu topele toko, Pulu Yemo molemona ongole, ‘Sika konopu topele tondu lepomo.’ ningu Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.” nirindu.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco e depois em Jerusalém, em toda a região da Judeia e entre os não judeus. Eu dizia a todos que eles precisavam abandonar os seus pecados, voltar para Deus e fazer coisas que mostrassem que estavam, de fato, arrependidos.
21 Nane aku sipu andopo nimbu sirindumunga ⸤Juda yomboma Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelena molorundu kinia Juda yombomane na ambolko liku toko kondonge seringi.
21 Foi por isso que alguns judeus me agarraram quando eu estava no pátio do Templo e quiseram me matar.
22 “Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone na lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa lipa tapondolemo, akumunga na ya gilipu, ono we-yomboma kinia yombo awilima kinia pilipu lipu serindu mele seliomo ono nimbu siliu. Mosisi kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, onone “Wendo ombá.” niringi mele mindi ono semane topo sikiru. Se lupa naa nikiru. Akumu i-sipa:
22 Mas até hoje Deus tem me ajudado, e por isso estou aqui trazendo a sua mensagem a todos, tanto aos humildes como aos importantes. Pois eu digo a mesma coisa que os profetas e Moisés disseram que ia acontecer.
23 “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana omba mindili nombale, yombo kololemelemanga pali yu kumbi lepa yombo-óno-koleana lomboropa ola molomba. Aku sembamonga yunga Isirele yomboma kinia yombo-lupama kinia ono lipa tapondopa pa sendemba.” niringi mele kamu aku sipa wendo orumu. ‘Kanu ye nokoli Karasimuni sika yomboma lipa tapondomba.’ nimbu ono semanemo topo siliu.” nirimu.
23 Eles afirmaram que o Messias precisava sofrer e ser o primeiro a ressuscitar, para anunciar a luz da salvação tanto aos judeus como aos não judeus.
24 Pollone kokele aku sipa nimbá nirimu kinia Pesitasini yunga ungumu topa pulua topa ru nimba nimbale: “Pollo, nu amu topono. Nu sukuli awisili serinu akumuni nu lipa amu tondokomo.” nirimu.
24 Quando Paulo estava se defendendo assim, Festo gritou: — Paulo, você está louco! Estudou tanto, que acabou perdendo o juízo!
25 Pollone pundu topa nimbale: “Ye Awili Pesitasi, na amu naa tokoro. Nikiru ungumu sika nikiru, umbu-konopu pepili nikiru.
25 Paulo respondeu: — Eu não estou louco, Excelência; estou em perfeito juízo e digo a verdade.
26 I nikiru mele ya ye nokoli kingi Akiripa u pilielemomonga na pipili naa kolopo yundu manda sumbi sipu nimbú. I ulu wendo orumuma yomboma naa kanoko molangi lopi sepa wendo naa orumu-na yu kepe kanorumula.
26 Eu posso falar diante do rei Agripa com toda a coragem porque tenho a certeza de que ele conhece todas essas coisas muito bem, pois não aconteceram em nenhum lugar escondido.
27 Ye Nokoli Kingi Akiripa, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá niringi mele “Sika aku sipa wendo ombá.” ningu kuru mondokonoye? ‘Nuni sika aku siku ningu kuru mondokono.’ nimbu pilkiru.” nirimu.
27 Então Paulo disse ao rei: — Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que crê!
28 Kanu-kinia Akiripane Pollondo nimbale: “Na kiniá waltikele nuni ungu ninimu pilipuli ‘Karasinga yemo molambo.’ nimbú konopu lekenoye?” nirimu.
28 Agripa respondeu: — Você pensa que assim, em tão pouco tempo, vai me tornar cristão?
29 Pollone pundu topa nimbale: “Kiniá waltikele kepe mandala, molo pe walte mandala. Nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo nimbuli: “Nu kepe, ungu nikiru pilkimili yomboma kepe, ono pali na molio mele molangi.” nimbu nikiru. Aku-na-kolo na ka-sénene ka tongi gilkiru akumundu naa nikiru. ⸤ ‘Karasinga yomboma molko Pulu Yemo kinia manda selu siku molonge kinia peanga.’ nimbu nikiru.⸥” nirimu.
29 Paulo disse: — Pois eu pediria a Deus que, em pouco ou muito tempo, não somente o senhor, mas todos os que estão me ouvindo hoje chegassem a ser como eu, mas sem estas correntes.
30 Kanu-kinia kingimu ola gilierimu kinia gapomano ye awilimu kinia kingimunga kemulu Benasi kinia ono pea moloringi yomboma pali ola gilkuli niringimuni,
30 Aí o rei Agripa, o Governador, Berenice e todos os que estavam com eles se levantaram
31 pena punguli, anju yando onono ninguli: “I yemo ‘Ka-ulkana pepili.’ nimulú aulka se kepe ‘Kolopili.’ nimulú aulka se kepe paa naa lemó. Yuni ulu se sepa naa kinjemu lémo.” niringi.
31 e saíram, comentando: — Este homem não fez nada para merecer a morte, nem para estar preso.
32 Akiripane Pesitasindu nimbale: “Yuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili.’ naa nilkanje yu ‘We pu.’ manda nilina.” nirimu.
32 Então Agripa disse a Festo: — Ele já podia estar solto se não tivesse pedido para ser julgado pelo Imperador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.