Atos 20
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVT
1 Epesasi taono yomboma ungu awisili ningu Pollo-kinia mumindili koloringi mele pora nirimu kinia Pollone Yesusinga lombili andoli yomboma “Waa.” nimba, ono nimba mundupale nirimumuni, ‘Ono ononga konopu enge nipili molko kondangi.’ nimba ungu mare nimba sipale, “Ono molaa.” nimba yu Epesasi taono mundupa kelepa kolea Masedonia poropinji pumbá purumu.
1 Passado o tumulto, Paulo mandou chamar os discípulos e os encorajou. Então se despediu e partiu para a Macedônia.
2 Kanu koleana andopa ‘Konopu enge nipili molko kondangi.’ nimba yomboma ungu nimba silipa pumbale, kolea Akaya poropinji sukundu pumba,
2 Enquanto estava lá, encorajou os discípulos em todas as cidades por onde passou. Em seguida, desceu à Grécia,
3 akuna oli yopoko molorumu. Yu kelepa kolea-awili Andiyoko taono yando ombándo ‘Kolea Siria pambo.’ nimba sipina pumbá serimu-na-kolo Juda yombomane “Yu topo kondamili.” ningu langi niringi pilipale, yu ‘Kolea Masedonia poropinji kelepo yando pambo.’ nirimu.
3 onde ficou por três meses. Quando se preparava para navegar de volta à Síria, descobriu que alguns judeus conspiravam contra sua vida e decidiu voltar pela Macedônia.
4 Yu pea kopu seko puringi yemanga imbima i-sipa: Beria taono molorumu ye Pirasi malo Sopata kinia, Tesallonaika taono molorumu ye Arisitakas Sekandasitolo kinia, Depi taono molorumu ye Gayasi kinia, akuma pea pungu, Timoti kinia kepe, kolea Esia poropinji ye Tikikas Toropimasitolo kepe, aku yema Pollo kinia pea kopu seko puringi.
4 Alguns homens viajavam com ele: Sópatro, filho de Pirro, de Bereia; Aristarco e Secundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e Tíquico e Trófimo, da província da Ásia.
5 Olio Pillipai taono molamili ono kumbi leko pungu Toroas taono punguli olio nokoko moloringi.
5 Eles foram adiante e esperaram por nós em Trôade.
6 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme pungu akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema, akumu imbi leko⸥ ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walema omba purumu kinia olio kolea-awili Pillipai mundupu kelepo sipina pumbu molamili wale se-pakara omba purumu kinia Toroas wendo pumbu, ye u kumbi leko puringima akuna kanopo lipu koro se ono kinia pea kopu sepo Toroas molorumulu.
6 Terminada a Festa dos Pães sem Fermento, embarcamos num navio em Filipos e, cinco dias depois, nos reencontramos em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 ⸤Sambate walemo omba pumba,⸥ koro konde senga pulu-pulu kongono-walemo wendo orumu kinia, olio Yesusinga lombili andoli yomboma pea kere-langi nombo Yesusini “Pilku nangi.” nirimu mele pilipu nombo kopu sepo molomolondo maku torumulu. Pollone yomboma ungu-mane sirimu. Yu ‘Opali pumbú.’ nimba yomboma ungu-mane sipa molopili kolea awi-amburumi lierimu.
7 No primeiro dia da semana, nos reunimos com os irmãos de lá para o partir do pão. Paulo começou a falar ao povo e, como pretendia embarcar no dia seguinte, continuou até a meia-noite.
8 Olio ulka olakondo polo yopoko-sipamonga suluminiana maku torumuluna sepe-llame awisili kandopo taltopo molorumulu. Akuna kango-ye se molorumu, yunga imbi Yutikas. Yu ‘Ulka pa sepili.’ ningu suru toringina ola molorumu. Pollo we ungu nimba mindi molorumu kinia Yutikas yu uruni sumbili-tambili nirimu-kulu yu kamu uru perimu kinia topa ulka sumbiliana mania mundorumu. Yu lingí pungu kanoringi kinia yu u kolopa pora sirimu.
8 A sala no andar superior onde estávamos reunidos era iluminada por muitas lamparinas.
9 — ausente —
9 O discurso de Paulo se estendeu por horas, e um jovem chamado Êutico, que estava sentado no parapeito da janela, ficou muito sonolento. Por fim, adormeceu profundamente, caiu de uma altura de três andares e morreu.
10 Pollo mania pumba kango-ónomo lierimuna pumba tamalu pepa kangulupa onondo nimbale: “Ono mini-wale naa mundaa. Yu we konde molemo.” nirimu.
10 Paulo desceu, inclinou-se sobre o jovem e o abraçou. “Não se desesperem”, disse ele. “O rapaz está vivo!”
11 Aku sepale kelepa kisipina olando pumba, ono kinia kere-langi liku nongole, kelko ungu ningu molangi kolea tangorumu kinia yu purumu.
11 Então todos subiram novamente, partiram o pão e comeram juntos. Paulo continuou a lhes falar até o amanhecer e depois partiu.
12 Ye-kango kolorumu kanumu yu kelepa konde molorumu-kulu ono paa konopu peanga pepili yu konopu siku mengo puringi.
12 Enquanto isso, o jovem foi levado para casa vivo, e todos sentiram grande alívio.
13 Pollo Toroas taonona we molopili olio sipina Asosi taono kumbi lepo purumulu. Pollone “Na kolea Asosi nendo mania-aulka ombó.” nirimu-kulu olio kumbi lepo pumbuli ‘Yu kolea Asosi ombá kinia sipina pea pamili.’ nimbu nokopo molorumulu.
13 Paulo foi por terra até Assôs, onde havia definido que devíamos esperar por ele, enquanto nós fomos de navio.
14 Pe Pollo kolea Asosi orumu kinia kanopo lipu yu pea sipina pumbu Mitillini taono pumbu pepo,
14 Encontrou-se conosco em Assôs e navegamos juntos até Mitilene.
15 orili-u anju pumbu, kolea Kiosi purumulu kinia ipu lierimu. Pumbu molamili kolea tangorumu. Kelepo kolea Semosi purumulu kinia kelepa ipu lierimu. Pumbu molamili kolea tangorumu kinia pumbu Maillitas taono purumulu.
15 No dia seguinte, passamos em frente à ilha de Quios. No outro dia, atravessamos para a ilha de Samos e, um dia depois, chegamos a Mileto.
16 Pollo ‘Sumbi sipu kolea-awili Jerusalleme pumbu, Pendikosi walemo u wendo naa opili na akuna sukundu pumbú.’ konopu lepale, ‘Kolea Esia poropinji pumbú kinia walema we pora nimbá kinia manda naa pumbú.’ konopu lepa ‘Epesasi taono mundupu kelepo Jerusalleme sumbi sipu pumbú.’ konopu lierimu.
16 Paulo havia decidido não aportar em Éfeso, pois não queria passar mais tempo na província da Ásia. Tinha pressa de chegar a Jerusalém, se possível, para a Festa de Pentecostes.
17 Pollone ‘Epesasi naa pumbú.’ konopu lepale nirimumuni, kolea Maillitas molorumulu kinia Pollone Epesasi taono Karasinga yombo talape moloringimanga tapu-yemando nimba mundupale “Na moliona waa.” nirimu.
17 Por isso, em Mileto, mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso.
18 Kanu-kinia ono yu molorumuna oringi kinia yuni onondo nimbale: “Na kolea Esia poropinji u-pulu-pulu ombo, akuna sukundu koleamanga pali andopole kongono sepo ulu serindu mele ono kanoko pilku, kiniá selio mele pilielemele.
18 Quando chegaram, ele lhes disse: “Vocês sabem que, desde o dia em que pisei na província da Ásia até agora,
19 Kolea Esia poropinji sukundu lemó koleamanga semane peangamo topo silipu andorundu kinia Juda yombomane nanga kongonomo alieli seko kinjindiku pipi singí seringi akumunga na umbuna awisili membo mindili norundu-na-kolo nanga imbimu ambolopo paka naa topo, Ye-Awilimunga kongonomo taka lepo sendepole ‘Ungumu paa piliangi.’ nimbu kolama omba mania-mania pupili aku kongonomo sepo molorundu.
19 fiz o trabalho do Senhor humildemente e com muitas lágrimas. Suportei as provações decorrentes das intrigas dos judeus
20 ‘Ono semane peangamo topo simbundu mundupu naa keleambo.’ nimbu, ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu semane peangamo pipili naa kolopo topo silipu andopo, maku toringimanga kepe ononga ulkamanga kepe ono unguma pali mane sirindu kanumu ono kanoko pilielemele.
20 e jamais deixei de dizer a vocês o que precisavam ouvir, seja publicamente, seja em seus lares.
21 Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia tondolo mundupu nimbuli: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko, konopu topele toko Pulu Yemo molemona pungu, olionga Ye-Awili Yesusi molopa senderimu molemo mele ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoko molangi.” nimbu alieli ono nimbu silipu andorundu kanumu.
21 Anunciei uma única mensagem tanto para judeus como para gregos: é necessário que se arrependam, se voltem para Deus e tenham fé em nosso Senhor Jesus.
22 “Akumunga kiniá Minimuni ka mele sipa lipa mundukumu-na na Jerusallemendo pukuru. Na Jerusalleme pumbú kinia nambolka uluri kamu wendo ombánje naa pilkiru,
22 “Agora, impelido pelo Espírito, vou a Jerusalém. Não sei o que me espera ali,
23 aku-na-kolo koleamanga pali andolio kinia Mini Kake Sélimuni unguma tondolo mundupa na nimba silimú mele i-sipa: “Nu ka-ulkana peko mindili noni.” nilimú akumu mindi pilielio.
23 senão que o Espírito Santo me diz, em todas as cidades, que tenho pela frente prisão e sofrimento.
24 Aku-sipa na-kolo ‘na molopo kondopo, mindili naa nombo, na naa kolambo.’ nimbu kele topo ulu se manda naa selio. ‘Ye-Awili Yesusini na kongono sirimu kongonomo sepo lipuli mindi na konopu simbú.’ nimbu pilipu molio. Kanu kongonomo i-sipa: Pulu Yemone olio mana-yomboma we kondo kololemo mele semane peangamo topo siliu kanumu.
24 Mas minha vida não vale coisa alguma para mim, a menos que eu a use para completar minha carreira e a missão que me foi confiada pelo Senhor Jesus: dar testemunho das boas-novas da graça de Deus.
25 “Manda, na kelepo ungu se nimbú sekero. Nane u ononga koleamanga andopole Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo nokomba mele ono nimbu sirindu pilieringi yombomanga selurini kepe na kelko naa kanonge.
25 “Agora sei que nenhum de vocês, a quem anunciei o reino, me verá outra vez.
26 Aku sembamonga nane kiniá ono sika i nimbu sikiru: “Yombomanga se molopa kinjipa kolea-kirina pumu liemu nanga ulu se mólo, yu ungu pilipa mokoli sembamonga pumbá.” nikiru.
26 Por isso, declaro hoje que, se alguém se perder, não será por minha culpa,
27 Nane ono pilku molangi Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele uluma pali ‘Mundupu naa keleambo.’ nimbu pipili naa kolopo sumbi sipu ono nimbu sirindu kanumu.
27 pois não deixei de anunciar tudo que Deus quer que vocês saibam.
28 Mini Kake Sélimuni ono tapu-yema nimba taltopa ‘Kongi sipisipi nokangi.’ nirimu sipisipima nokoko kondoko, ono onono nokoko kondangi. Pulu Yemone yunga meme ondondorumumuni ono liltimu Pulu Yemo yunga yombo talape molemelemanga tapu-ye peangama molangi.
28 “Portanto, cuidem de si mesmos e do rebanho sobre o qual o Espírito Santo os colocou como bispos, a fim de pastorearem sua igreja, comprada com seu próprio sangue.
29 “Na pilkirumu ono mundupu kelepo pumbú kinia ono molongena owá-palako paa kirima ongo Yesusinga kongi sipisipima toko bulu-balu singí lémo.
29 Sei que depois de minha partida surgirão em seu meio falsos mestres, lobos ferozes que não pouparão o rebanho.
30 Ononga yombo mare kepe pe unguma topele toko kolo toko, Yesusinga lombili andoli yombo mare kondi toko ‘Olio lombili waa.’ ningu aku senge.
30 Até mesmo entre vocês se levantarão homens que distorcerão a verdade a fim de conquistar seguidores.
31 Aku sipa uluma wendo ombá kene ono alieli nokoko kondoko molayo. Ono pilku molonge mele i-sipa: Nane ‘I unguma piliangi.’ nimbu ipulieli tangoli enamanga pali kolama omba mania-mania pupili tondolo mundupu ono lipu tapondopo liepi-liepi topo nimbu sipu, walte kepe siye naa kolopo, we nimbu molambo kalia-ingi yopoko pora nikimu. Aku sipu serindu mele pilku komu naa siku, nimbu sirindu unguma paa pilku molangi.
31 Portanto, vigiem! Lembrem-se dos três anos que estive com vocês, de como dia e noite nunca deixei de aconselhar com lágrimas cada um de vocês.
32 “Kiniá ono Pulu Yemonga kína lipu mondopo, ‘Pulu Yemone we kondo kololi ungu ⸤ono nimbu sirindu⸥ akumane ono enge sipa, Pulu Yemone ‘nanga yombo manjiku molko, yombo kake selima molangi’ nilimú yomboma yu méle peangama simba kinia ono aku sipa simba lingí, aku we kondo kololi ungumu ono-kinia pepili.’ nimbu nikiru.
32 “E, agora, eu os entrego a Deus e à mensagem de sua graça que pode edificá-los e dar-lhes uma herança junto com todos que ele separou para si.
33 “Na yombomanga kou-mone gollo sillipama kinia mulu-maminia mélemanga se kanopo yama naa panjerindu.
33 “Jamais cobicei a prata, o ouro ou as roupas de alguém.
34 Na kinia, na pea kopu sepo andorumulu yomboma kinia, olio mélema mólo torumu kinia nanga kitolone enge nimbu kongono sepo mélema lipuli lipu tapondorundu.
34 Vocês sabem que estas minhas mãos trabalharam para prover as minhas necessidades e as dos que estavam comigo.
35 ‘Nanga kongonoma pali ono aku siku sangi.’ nimbu, lipu ora sirindu. Olione aku sipu sepole pange seli yomboma lipu tapondopo tondolo mundupu samili. Ye-Awili Yesusini nirimu mele pilku molangi. Yesusi yuni nimbale: “Yombo sene yombo se lipa tapondopa mélema sipale konopu silimú mele olandopa; yu yuyu mélema lipale konopu silimú mele maniandopa.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
35 Fui exemplo constante de como podemos, com trabalho árduo, ajudar os necessitados, lembrando as palavras do Senhor Jesus: ‘Há bênção maior em dar que em receber’”.
36 Aku unguma nimba pora sipale nirimumuni, yu Epesasi tapu-yema kinia komorongo langopa ononga nimba Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa senderimu.
36 Quando Paulo terminou de falar, ajoelhou-se e orou com eles.
37 Kanu-kinia ono pali kola seko Pollo kangulku kondo koloringi.
37 Todos choraram muito enquanto se despediam dele com abraços e beijos.
38 Ono kameléna mindili awili sepa sepili moloringi. Pollone “Na kelko naa kanonge.” u nirimu akumu pilkuli ono aku siku mindili koloringi. Kanu-kinia yu liku mengo sipina pungu mundu-puringi.
38 O que mais os entristeceu foi ele ter dito que nunca mais o veriam. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.