Atos 17
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Pollo Saillasitolo Pillipai taono munduku kelko pungu, kolea Ambipollis kinia Apollonia kinia kanu taonotolo ongo munduku kelko anju pungu, Tesallonaika taono puringili. Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se akuna gilierimu.
1 Paulo e Silas passaram pelas cidades de Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga .
2 Kanu-kinia Pollo yu u alieli serimu mele sembando Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana purumu. Kanuna yombo koro moloringi wale Sambate yopoko Pulu Yemonga bokuna ungu u toringi molorumuma ‘Ono piliangi.’ nimba paa mimi sipa nimba sipa,
2 Conforme o seu costume, Paulo foi lá e nos três sábados seguintes falou sobre as Escrituras Sagradas com as pessoas que estavam ali na sinagoga.
3 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili nomba kolopale kelepa lomboropa ola molomba mele, bokuna aku sipa wendo ombá mele u toringi molorumu mele pilipale, ono nimba sirimu. Pe yuni nimbale: “I ye Yesusi semane topo sikiru aku yemo kinia Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia akumu ye selumundu nikiru.” nirimu.
3 Paulo lhes explicava e provava que o Messias precisava sofrer e que, depois de morrer, tinha de ressuscitar. Ele dizia: — Este Jesus que estou anunciando a vocês é o Messias.
4 Juda yombo mare yuni nirimu ungumu pilkuli, ‘Yu paa sika nikimu.’ ningu Pollo Saillasitolo lombili puringi. Juda yomboma pea Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupa awisili lombili puringila. Ye awilimanga menupili awisili aku siku lombili puringila.
4 Paulo e Silas conseguiram convencer disso algumas daquelas pessoas, as quais se juntaram a eles. Um grande número de não judeus convertidos ao Judaísmo e muitas senhoras da alta sociedade também se juntaram ao grupo.
5 Aku-sipa na-kolo yombo awisili Juda ye awilima munduku kelko Pollo Saillasitolo lombili puringi-kulu kanokole Juda yema ono olo-kinia konopu kiri panjeringi. Konopu kiri panjikuli yomboma maku to-pu-pu seringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringima liku maku toko, yomboma pali seko mumindili kondoko “Andoko ru niengi.” niringi kinia, lisiku pungu Jesononga ulkana ‘Olo molongele.’ ningu koroko, yomboma liku singíndu kororingi.
5 Mas os judeus ficaram com inveja. Eles foram buscar alguns homens maus entre os malandros das ruas e formaram um grupo de desordeiros. Estes fizeram muita confusão na cidade e atacaram a casa de Jasão, procurando Paulo e Silas a fim de os levar para o meio do povo.
6 Pollo Saillasitolo naa moloringili-kulu koroko kelkole, Jesono kinia Karasinga ye mare kinia liku mengo kanu koleamonga tapu-yema moloringina mengo ru niliku pungu ninguli: “Koleamanga pali seko kinjeringili yetolo kiniá ya olionga taonona ongili.
6 Mas, como não os encontraram, levaram à força Jasão e alguns outros irmãos até a presença das autoridades da cidade, gritando: — Aqueles homens têm provocado desordens em todos os lugares! Agora chegaram até a nossa cidade,
7 Ongili kinia Jesonone “Olo pea molamili wale.” nimba yunga ulkana memba pumula. Onone “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ungu-manema kamu mania pupili, ye se, imbi Yesusi, kolali sepa ye nokoli kingimu molemo.” nilimili.” niringi.
7 e Jasão os hospedou na casa dele. Eles estão desobedecendo às leis do Imperador romano, dizendo que existe outro rei, chamado Jesus.
8 Aku niringi pilkuli yombo maku toringima kinia ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu-yema kinia paa mini-wale munduku ‘Nambi semolonje?’ ningu, pilku sundoringi.
8 Tanto a multidão como as autoridades ficaram agitadas quando ouviram essas palavras.
9 Kanu-kinia Jesono kinia ye liku mengo oringima kinia, ye kanuma “Pame-kote seko ono paa.” niringi.
9 E as autoridades soltaram Jasão e os outros, depois que eles pagaram a quantia exigida para isso.
10 ‘Pollo kinia Saillasitolo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lierimu kinia Karasinga yombomane popenge seko olo “Kolea Beriando pale.” ningu liku mundoringi. 17:10-15 Pollo Saillasitolo Beria Taono Pungu Kongono Andoko Seringili Semanemo Pollo Saillasitolo Beria taono sukundu punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana puringili.
10 Logo que anoiteceu, os irmãos enviaram Paulo e Silas para a cidade de Bereia. Quando chegaram lá, eles foram à sinagoga .
11 Olone Beria taono yomboma semanemo toko siringili kinia u Tesallonaika taono yombomane seko kinjeringi mele Beria yombomane aku naa seringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sika nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu alieli Pulu Yemonga boku taltoringimanga mimi siku kanoko moloringi.
11 As pessoas dali eram mais bem-educadas do que as de Tessalônica e ouviam a mensagem com muito interesse. Todos os dias estudavam as Escrituras Sagradas para saber se o que Paulo dizia era mesmo verdade.
12 ⸤Kanoko pilkuli⸥ Juda yombo awisilini ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemone ‘ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupa awisilini aku sikula ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupamanga ambo imbi molorumu ambo awisili kinia kanu ambomanga ye awisili kinia aku seringi.
12 Assim muitos judeus naquela cidade creram, e também não judeus, tanto mulheres da alta sociedade como também muitos homens.
13 Juda yombo Tesallonaika taonona moloringimane Pollone Beria taonona moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu pilkuli, Beria taonondo yando ongo Beria yombomanga konopuma toko bulu-balu sindiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku liltingi yomboma kinia Pollo yu kinia we-yombomane ono mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi.
13 Mas, quando os judeus de Tessalônica souberam que Paulo tinha anunciado a palavra de Deus também em Bereia, foram até lá e começaram a agitar e atiçar o povo contra eles.
14 Aku seringi kinia Karasinga yombomane Pollo liku nomu-kusa kelona maniando mengo pungu mundu-puringi, aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo Beria taonona we moloringili.
14 Então os irmãos enviaram Paulo imediatamente para o litoral; porém Silas e Timóteo ficaram em Bereia.
15 Pollo mundu-puringi yema Atene taono mengo pungu mundukuli niringimuni, kelko yando onge seringi kinia Pollone ungu se onondo nimba mundupa nimbale: “Saillas kinia Timotitolo na moliona welea yando wangili niee.” nirimu kinia Beria yema yando oringi.
15 Os irmãos que protegiam Paulo o levaram até a cidade de Atenas. Depois voltaram para Bereia, levando um recado de Paulo; ele pedia que Silas e Timóteo fossem encontrá-lo em Atenas o mais depressa possível.
16 Pollo Atene taono pumba Saillas kinia Timotitolo nokopa molopale nirimumuni, kanorumu kinia kolea akuna unju kinia kou kinia akumane pulu ye kolo toli none selima seko anjeringi kanopale yu paa konopu kiri panjerimu.
16 Enquanto estava esperando Silas e Timóteo em Atenas, Paulo ficou revoltado ao ver a cidade tão cheia de ídolos.
17 Aku siku seringi kanopale yuni ‘Ungu mare nimbú.’ konopu lepa, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Juda yomboma kinia, Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia anju yando ungu mare niringi. Atene yomboma maku toringi koleana yu alieli pumbale yombo akuna ongo moloringima-kinia ungu mare pea niringila.
17 Ele ia para a sinagoga e ali falava com os judeus e com os não judeus convertidos ao Judaísmo. E todos os dias, na praça pública, ele falava com as pessoas que se encontravam ali.
18 Epikuriya yomboma kinia Sitoke yomboma kinia akumane ‘Yomboma molko konopu lemelemanga pulumu pilielemolo.’ ningu mane siringi, kanu yombo talapetolonga ye mare kinia ono Pollo kinia angelema niringi. Pollone Yesusinga semane peangamo topa sipale Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele nimba sirimumunga pilkuli ononga ye marene ninguli: “I ye ungu awisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbando nikimunje?” niringi. Marene ninguli: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimulu pulu yemando nikimunje?” niringi.
18 Alguns professores epicureus e alguns estoicos discutiam com ele e perguntavam: — O que é que esse ignorante está querendo dizer? Outros comentavam: — Parece que ele está falando de deuses estrangeiros. Diziam isso porque Paulo estava anunciando Jesus e a ressurreição .
19 Kanu-kinia onone Pollo liku Ariopakas kanjollo yema maku toko moloringina mengo puringi. Akuna mengo puringi kinia onone yundu ninguli: “Nuni ungu konde se yomboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliamili ni.” niringi.
19 Então eles o levaram a uma reunião da Câmara Municipal e disseram: — Gostaríamos de saber que novo ensinamento é esse que você está trazendo para nós.
20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. I ungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu-pulumu piliamili ningu si.” niringi.
20 Pois você diz algumas coisas que nos parecem esquisitas, e nós gostaríamos de saber o que elas querem dizer.
21 (Atene yomboma kinia yombo ponenge ongo Atene moloringima kinia ono pali kongono se lupa naa seko enamanga pali ungu konde wendo orumuma mindi pilku anju yando angelema ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringina mengo puringi yemane i ungu wendo orumumu pilingindu mengo puringi.)
21 É que todos os moradores de Atenas e os estrangeiros que viviam ali gostavam de passar o tempo contando e ouvindo as últimas novidades.
22 Ariopakas kanjolloma maku toko moloringi penana ongole Pollondo “I ungu nikinumunga pulumu piliamili ningu si.” niringi kinia yu ola gilipa nimbale: “Atene yomboma, ‘Ono ‘nokolemele’ ningu pulu ye lupa-lupamanga unguma kuru mondolemele yomboma molemele.’ nimbu kanokoro.
22 Então Paulo ficou de pé diante deles, na reunião da Câmara Municipal, e disse: — Atenienses! Vejo que em todas as coisas vocês são muito religiosos.
23 U ombó orundu kinia Atene yomboma ononga popo tolemele mélema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinia ononga popo tolemele polo senga ungu mare toko mondoringi kanorundu mele i-sipa: PULU YE NAA PILIPU IMBI SILIMULÚMUNGA POLOMO aku sipa ungu nimba molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, ono naa pilku we popo tolemele akumunga ungu-pulumu nane nimbu simbú sekero.
23 De fato, quando eu estava andando pela cidade e olhava os lugares onde vocês adoram os seus deuses, encontrei um altar em que está escrito: “ Ao Deus Desconhecido ”. Pois esse Deus que vocês adoram sem conhecer é justamente aquele que eu estou anunciando a vocês.
24 “Ma kinia mélema pali serimu Pulu Yemo yu mulumu kinia mamo kinia mélema pali nokolemo Ye Nokoli Awilimu. Yombomane ‘Olio ku naa pepo, manda molamili.’ nimbu ulka takopo pelemolo mele yu aku sipa mólo. ‘Pulu Yemo olio-kinia molopili.’ ningu takondonge ulka akuna manjipa yu manda naa molomba.
24 — Deus, que fez o mundo e tudo o que nele existe, é o Senhor do céu e da terra e não mora em templos feitos por seres humanos.
25 Yu mélse manda mólo naa tolemo, yu yombo sene manda lipa naa tapondomba, mólo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu-pulumu yomboma sipa, múlu limili múlumu sipa, mélema pali yomboma silimú. Akumunga yombomane yu nambi seko manda liku tapondongeye? Manda mólo.
25 E também não precisa que façam nada por ele, pois é ele mesmo quem dá a todos vida, respiração e tudo mais.
26 Pulu Yemone olionga anda-kolepa selu mindi serimu kanumuni olio mana-yomboma pali kalopa liltimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimba aku serimu. Yu yuyu yombomanga walema nimba panjipa, yombo talape lupa lupa molonge mama nimba taltorumu.
26 De um só homem ele criou todas as raças humanas para viverem na terra. Antes de criar os povos, Deus marcou para eles os lugares onde iriam morar e quanto tempo ficariam lá.
27 ‘Mana-yomboma yu yakala kolongema yu kanoko lingí uluma sangi.’ nimba Pulu Yemone aku serimu. Yu koroko lingí uluma pali selko pungí kinia manda semu liemu ono yu manda lingí. Aku-na-kolo yu olio-kinia sulu sepa naa molemo. Olio yomboma kinia selu selu nimba nondopa molemo.
27 Ele fez isso para que todos pudessem procurá-lo e talvez encontrá-lo, embora ele não esteja longe de cada um de nós.
28 Akumunga ononga ye konopumane pilku konane toringi yemanga ye sene torumu konanemonga sukundu nimba molemo mele i-sipa:nimba molemo kanumu. Ye sene konane se torumu, kanu konanemonga ungu se nimba molemo mele i-sipa:nimba molemo. ⸤Ononga yemane u konane pilku niringi mele kinia, nane kiniá nikiru mele kinia, selu sipa.⸥
28 Porque, como alguém disse: “Nele vivemos, nos movemos e existimos.” E alguns dos poetas de vocês disseram: “Nós também somos filhos dele.”
29 “Sika olio Pulu Yemonga kalopa liltimu yomboma molemolo kene ‘Yu kou-gollo kinia kou-sillipa kinia umbu-kou kinia yu aku sipa mele.’ konopu naa leamili. Pilipa kondoli pelemo yombo sene konopumane pilkuli mélse kini selemele mele Pulu Yemo yu aku sipa mólo.
29 E, já que somos filhos dele, não devemos pensar que Deus é parecido com um ídolo de ouro, de prata ou de pedra, feito pela arte e habilidade das pessoas.
30 U yombomane Pulu Yemo yunga imbi naa pilku walu molko we-mélema popo toringi kinia Pulu Yemo yu ono aku siku ulu seko kinjeringima pundu topa ‘Mongo likimili kene mindili nangi.’ naa nirimu, kanopa siye kolopa molorumu. Aku-sipa na-kolo kiniá “Yomboma pali konopu topele toko, molemele mele munduku kelko, molko kondangi.” nikimu.
30 No passado Deus não levou em conta essa ignorância. Mas agora ele manda que todas as pessoas, em todos os lugares, se arrependam dos seus pecados.
31 Yuni mana-yomboma pali kote sendepa apurumba wale se nimba taltorumumu wendo ombá kene “Kiniá ono konopu topele taa.” nikimu. Yuni nimba taltorumu ye kanumuni kanu kotemo sumbi sipa sendemba. ‘Yombomane ‘I walemo sika wendo ombá.’ ningu piliangi.’ nimba yuni kanu yemo óno-koleana topa makisinderimu.” nimba Pollone nirimu.
31 Pois ele marcou o dia em que vai julgar o mundo com justiça, por meio de um homem que escolheu. E deu prova disso a todos quando ressuscitou esse homem.
32 “Yombo se kolkole lomboroko ola molonge.” nirimu kinia ono pilkuli, marene “Kolo tokomo.” ningu ungu-taka tondoringi. Aku-na-kolo marene ninguli: “I ungu sembá nikimu mele walte kelepo piliamili nipili.” niringi.
32 Quando ouviram Paulo falar a respeito de ressurreição, alguns zombaram dele, mas outros disseram: — Em outra ocasião queremos ouvir você falar sobre este assunto.
33 Aku niringi kinia Pollo ono mundupa kelepa yu purumu.
33 Então Paulo foi embora dali.
34 Yombo pokore yuni nirimu unguma ‘Sika unguma.’ ningu kuru mondokole Pollo lombili puringi. Se Diyonisas, yu Ariopakas kanjollo se; se ambo se, ambomonga imbimu Damaris; yombo mare pea yu lombili puringi.
34 Mas algumas pessoas creram e se juntaram a ele. Entre essas estavam Dionísio, que era membro da Câmara Municipal, uma mulher chamada Dâmaris e mais outras pessoas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.