Atos 16

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pollo Saillasitolo kolea Depi taono pungu LLisira taono puringili kinia kanuna Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo senga malo. Anumu Karasi pilieli ambomo molorumula, aku-na-kolo lapa Juda ye se mólo, yu ye se lupa.
1 Paulo chegou também a Derbe e a Listra. Havia ali um discípulo chamado Timóteo, filho de uma judia crente, mas de pai grego.
2 LLisira kinia Akoniamo taonotolonga ⸤Karasi pilku moloringi⸥ genupilimane ninguli: “Timoti yu ulu peangama sepa, yu paa molopa kondolemo yemo.” niringi.
2 Os irmãos em Listra e Icônio davam bom testemunho dele.
3 Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepale yunga kangi se kopisipa wendo linderimu. Juda yombo aku koleana peringimane ‘ ‘Timoti lapa yu Juda ye se mólo. Yu ye se lupa.’ ningu ‘Timoti kepe ye lupamo.’ ningu yunga ungu nimbáma pilku mokoli senge.’ nimbale Pollone Timotinga kangi se kopisinderimu.
3 Paulo queria que Timóteo fosse em sua companhia e, por isso, circuncidou-o por causa dos judeus daqueles lugares; pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Kanu-kinia ono koleamanga pungu, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia Karasinga yombomanga tapu-yema kinia onone u Jerusalleme maku toko Karasi pilieli yombo-lupamane senge mele, ungu-mane siku ningu panjeringi ungu akumu, koleamanga pali ningu siliku andoringi.
4 Ao passar pelas cidades, entregavam aos irmãos as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros de Jerusalém, para que as observassem.
5 Aku seringimunga Karasi yombo talapemanga yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele tondolo pumba, ononga yombo talapemanga yombo awisili alieli sukundu sukundu oringi, yombo kambumu olandopa purumu.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e, dia a dia, aumentavam em número.
6 Pollo yu kinia pea kopu seko puringili yetolo kinia ono Mini Kake Sélimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu si-paa.’ nirimu-kulu ono kolea Pirisia poropinji kinia kolea Gallesia poropinji kinia suku-singi ówana koleamanga pungu ⸤yomboma ungu ningu siringi⸥.
6 E percorreram a região frígio-gálata, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Ningu siliku pungu kolea Misia poropinji kinia kolea Bitinia poropinji kinia ówana punguli ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi-na-kolo Yesusinga Minimuni ‘Mólo.’ nimba aulkamo pipi sirimu.
7 Chegando perto de Mísia, tentaram ir para Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Yuni “Mólo.” nirimu pilkuli kolea Misia munduku kelko ongo pungu nomu-kusa kelona Toroas taono puringi.
8 E, tendo contornado Mísia, foram a Trôade.
9 Kanu-kinia akuna moloringi kinia ipulieli Pollo mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia kolea Masedonia poropinji ye se omba ola gilipa Pollondo mawa sepa nimbale: “Nu nomu-kusa pulua toko yakondo ongo olio kolea Masedonia yomboma liku tapondani ou.” nirimu.
9 À noite, Paulo teve uma visão na qual um homem da Macedônia estava em pé e lhe rogava, dizendo: — Passe à Macedônia e ajude-nos.
10 Pollone aku sipa kanorumu kinia olione nimbuli: “Manda, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio mangilipa ‘Akuna nanga semane peangamo yomboma toko siee.’ nikimu lepomo kene’ nimbu pilipuli “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumulú serimulu.
10 Assim que Paulo teve a visão, imediatamente procuramos partir para aquele destino, concluindo que Deus nos havia chamado para lhes anunciar o evangelho.
11 Olio sipina pumbu Toroas taono mundupu kelepo sumbi sipu kolea Samoteres purumulu. Kanuna pepole opalikundu Niapollis taono pumbu sipina wendo purumulu.
11 Tendo, pois, navegado de Trôade, fomos diretamente para Samotrácia e, no dia seguinte, a Neápolis.
12 Niapollis taono mundupu kelepo kolea-awili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yombo awisili moloringi taono awili se; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono awili se. Akuna wale mare molorumulu.
12 Dali fomos a Filipos, cidade da Macedônia, primeira do distrito e colônia romana. Nesta cidade, permanecemos alguns dias.
13 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga kolea-awili Pillipai pala kerepuluna ultu pumbu no kelona purumulu. Olio konopumane pilipuli ‘Akuna ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu ningí kolea se lemónje.’ konopu lepo purumulu. Akuna pumbu kanorumulu kinia ambo mare maku toko moloringi kanopole mania molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu.
13 No sábado, saímos da cidade para a beira do rio, onde nos pareceu haver um lugar de oração; e, assentando-nos, falamos às mulheres que haviam se reunido ali.
14 Ungu pilku moloringi ambomanga se, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayataira taono; yu mulu-maminia kondolimane bisinisi serimu; yu Juda ambo se mólo, aku-na-kolo yu Pulu Yemonga ungumu pilipa popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Ye-Awilimuni ‘Pollo ungu nimbáma pilipa lipili.’ nimba ambomo yunga konopuna ungu pilimba aulkamo sumbi sinderimu-kulu ungumu pilipa liltimu.
14 Certa mulher, chamada Lídia, da cidade de Tiatira, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava; o Senhor lhe abriu o coração para que estivesse atenta ao que Paulo dizia.
15 Kanu-kinia ambo LLidia kinia yunga ulkana moloringi yomboma kinia ono no liltingi. No lipa pora sipale yuni oliondo nimbale: “‘Yu ‘Ye-Awilimu sika.’ nimba kuru mondolemo.’ konopu liengi liemu nanga ulkana molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio ta nimba mangilkimu kene olio yunga ungumu sengena panjipu pamolo.” nimbu purumulu.
15 Depois de ser batizada, ela e toda a sua casa, nos fez este pedido: — Se julgam que eu sou fiel ao Senhor, venham ficar na minha casa. E nos constrangeu a isso.
16 Walte olio ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu niringi koleana pumulú purumulu kinia ye marenga kongono kendemande senderimu ambo-wenepo se aulkana kanorumulu. Yunga konopuna kuru se molorumumuni yu yomboma-kinia pe ulu mare wendo ombá mele nimba sirimu mele pilipa yomboma nimba sirimu kinia yu nokoringi yemane kou-mone awisili liltingi.
16 Aconteceu que, indo nós para o lugar de oração, veio ao nosso encontro uma jovem possuída de espírito adivinhador, a qual, adivinhando, dava grande lucro aos seus donos.
17 Pollo keme olio purumulu kinia kanu ambo-wenepomo olio lombili omba tondolo ru nimba nimbale: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Awilimunga kendemande-yema. Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo liku ora singí okomele.” nirimu.
17 Seguindo a Paulo e a nós, gritava, dizendo: — Estes homens são servos do Deus Altíssimo e anunciam a vocês o caminho da salvação.
18 Alieli kanu ambo-wenepomo aku sipa mindi nirimu kinia Pollone pilipa kiri pilipale, topele topa, ambo-wenepomonga konopuna kuru molorumu kanu kurumundu nimbale: “Nane Yesusi Karasi mangilipu yunga tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo-wenepomo munduku kelko ongo wendo pu.’ nikiru.” nirimu. Kanu-kinia kurumu ambo-wenepo kanumu waltikele mundupa kelepa omba wendo purumu.
18 Isto se repetiu por muitos dias. Então Paulo, já indignado, voltando-se, disse ao espírito: — Em nome de Jesus Cristo, eu ordeno que você saia dela. E, na mesma hora, o espírito saiu.
19 Ambo-wenepomo nokoringi yemane kanokole, ononga kou-mone liltingi aulka kanumu pipi sinderingili kanokole niringimuni, Pollo kinia Saillasitolo ongo ambolko liku, ‘Ye awilimane kote piliangi sendamili.’ ninguli, ki kunduku yomboma alieli maku toko moloringi koleana mengo puringi.
19 Quando os donos da jovem viram que se havia desfeito a esperança do lucro, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram para a praça, à presença das autoridades.
20 Olo kote pilieli yema moloringina mengo pungu ninguli: “I yetolo Juda yetolo. Olone olionga yomboma seko mini-wale mundundongili-na membo okomolo.
20 E, levando-os aos magistrados, disseram: — Estes homens, sendo judeus, perturbam a nossa cidade,
21 ‘Olio Romo yomboma manda naa pilipu, manda naa semolo.’ nilimulu ulu mare “Sangi.” níngili.” niringi.
21 propagando costumes que não podemos aceitar, nem praticar, porque somos romanos.
22 Yombo moloringimane ‘Paa seko kinjiku mongo língili.’ ningu “Olo paa sika aku siku sengili.” niringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ninguli: “Olonga wale-pakolima wendo lindiku, ka-pultane olo taa.” niringi.
22 Então a multidão se levantou unida contra eles, e os magistrados, rasgando-lhes as roupas, mandaram açoitá-los com varas.
23 Kanu-kinia onone ka-pultane olo lakoko toko toko ka sikuli, ka-ulka nokorumu yemondo ninguli: “I yetolo mimi siku nokou.” niringi.
23 E, depois de lhes darem muitos açoites, os lançaram na prisão, ordenando ao carcereiro que os guardasse com toda a segurança.
24 Ka-ulka nokorumu yemo onone aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipale, olo lipa memba paa suluminiana sukundu pumba olonga kimbutolo unju-pellangone talapu lipa lloko torumu.
24 Este, recebendo tal ordem, levou-os para o cárcere interior e prendeu os pés deles no tronco.
25 Kanu-kinia awi-amburumi Pollo kinia Saillasitolo Pulu Yemo kinia ungu ningu ‘Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondambili.’ ningu konane niringili kinia ka-ulkana pea peringi yombomane pilku moloringi.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam louvores a Deus, e os demais companheiros de prisão escutavam.
26 Kanu-kinia waltikele ma jimi-jimi awili se sepale, ka-ulka kanumu kolkalu sipa ulka-kuna kanuma topa bultupa bulu-balu serimu. Ka-ulkana peringi yomboma ka-sénene ka toringima pali wendo orumu, ka-yomboma we moloringi.
26 De repente, sobreveio tamanho terremoto, que sacudiu os alicerces da prisão; todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Kanu-kinia ka-ulka nokorumu yemo makilipa ola molopa kanorumu kinia ulka-kuna kanuma pali bultupa lierimu kanopale ‘Ka-yomboma ongo púngi lepomo.’ konopu lepale, yunga opa seli lu-pulta kanumu kulu topa wendo lipa yu yuyu ‘Kolambo.’ nimba nomi kari lemba serimu.
27 O carcereiro despertou do sono e, vendo abertas as portas da prisão, puxando da espada, ia suicidar-se, pois pensou que os presos tinham fugido.
28 Aku-na-kolo Pollone yundu ru nimba nimbale: “Nu nunu unguri naa sei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu.
28 Mas Paulo gritou bem alto: — Não faça nenhum mal a si mesmo! Estamos todos aqui.
29 Kanu-kinia ono nokorumu yemone ru nimba “Kiya kandoko mengo waa!” nimba, yu omba Pollo kinia Saillasitolo moloringilina lisipa sukundu omba, yu pungu-pungu nimba mini-wale mundupale, olonga kumbikerena tamalu perimu.
29 Então o carcereiro, tendo pedido uma luz, entrou correndo e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Kanu-kinia olo lipa memba pena pumbale, mangilipa nimbale: “Yetolo, na nambi sembó kinia manda we molopo umbuna naa memboye?” nirimu.
30 Depois, trazendo-os para fora, disse: — Senhores, que devo fazer para que seja salvo?
31 Olone yundu ninguli: “Nu Ye-Awili Yesusi ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoni kinia yuni nu lipa tapondopa mindili nolena aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondoni aulkana lipa mondomba. Nu kinia nunga yomboma kinia ono aku sipa lipa tapondomba, molko kondonge.” niringili.
31 Eles responderam: — Creia no Senhor Jesus e você será salvo — você e toda a sua casa.
32 Kanu-kinia olone yu kinia yunga yomboma kinia onondo Ye-Awilimunga ungumu ningu siringili.
32 E pregaram a palavra de Deus ao carcereiro e a todos os que faziam parte da casa dele.
33 Sika awi-amburumi aku siku seko moloringi-na-kolo yuni olo lipa memba pumba olo toringi erili kanuma kulumiye tondorumu. Kanu enamonga yu kinia yunga yomboma kinia no liltingi.
33 Naquela mesma hora da noite, cuidando deles, lavou-lhes as feridas dos açoites. Logo a seguir, ele e todos os membros da casa dele foram batizados.
34 Kanu-kinia pe yuni olo lipa memba yunga ulkana pumba olo kere-langi sirimu. Yunga yomboma kinia ono ⸤konopu topele toko⸥ Pulu Yemo ‘Yu selumu mindi sika molemo.’ ningu kuru mondoko konopu siringi.
34 Então, levando-os para a sua própria casa, deu-lhes de comer; e, com todos os seus, manifestava grande alegria por ter crido em Deus.
35 Kolea tangorumu kinia kote pilieringi yemane ononga ele-yema ka-ulkana liku munduku ninguli: “Yetolo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niee.” niringi.
35 Quando amanheceu, os magistrados enviaram oficiais de justiça, com a seguinte ordem para o carcereiro: — Ponha aqueles homens em liberdade.
36 I ungu niringima ka-ulka nokorumu yemone Pollo nimba sipa nimbale: “Kote pilielemele yemane ‘Olo pangili.’ ningu mundongi kene pangili. Olo konopu pe nipili pangili.” nirimu.
36 Então o carcereiro comunicou isso a Paulo, dizendo: — Os magistrados ordenaram que vocês fossem postos em liberdade. Portanto, vocês podem sair. Vão em paz.
37 Aku-na-kolo Pollone ele-yemando nimbale: “Olto Romo yetolo na-kolo kote naa pilkuli yombo awisilini kanoko molangi olto we ka-pultane toko ka síngi kanumu. Pe kiniá ‘Yomboma naa kanangi kiyongo nimbu lipu mundumulú.’ ningu nikimiliye? Paa manda mólo. Olto ka síngi yema onono ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu.
37 Paulo, porém, lhes disse: — Sem ter havido processo formal contra nós, nos açoitaram publicamente e nos jogaram na cadeia, sendo nós cidadãos romanos. Querem agora nos mandar embora sem maior alarde? Nada disso! Pelo contrário, que eles venham e, pessoalmente, nos ponham em liberdade.
38 Kanu-kinia ele-yema Pollone aku nirimu pilkuli kelko anju pungu kote pilieringi yema ningu siringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ungu niringilimu pilkuli ‘Olo Romo yetolo lepomo.’ ningu mini-wale mundukuli niringimuni,
38 Os oficiais de justiça comunicaram isso aos magistrados. Quando estes souberam que Paulo e Silas eram cidadãos romanos, ficaram com medo.
39 olo moloringilina ongo “Sepo kinjemulu lepomo.” ningu ka-ulkana wendo liku mengo ultu ongo ninguli: “I kolea-awilimu munduku kelko pangili.” niringi.
39 Então foram até eles e lhes pediram desculpas; e, relaxando-lhes a prisão, pediram que se retirassem da cidade.
40 Kanu-kinia Pollo kinia Saillasitolo ka-ulkamo munduku kelko punguli niringilimuni, ambo LLidianga ulkana pungu Yesusinga yombo talape akuna maku toringimando ninguli: “Ungu nimbuluma munduku naa kelko tondolo munduku kuru mondoko pilku molangi.” ningu, ungu mare ningu sikuli olo puringili.
40 Tendo saído da prisão, Paulo e Silas dirigiram-se para a casa de Lídia e, vendo os irmãos, os animaram. Depois partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.