Atos 15
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVT
1 Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea-awili Andiyoko maniando ongole Karasi pilku moloringi yombo-lupama ungu-mane siku moloringi. Onone ninguli: “Karasinga ungumu manjiku pilielemele manda naa sembá. Onone Mosisinga ungu-manemo pilku yemanga kangi se kopisiku makaye seko wendo naa língi liemu mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge pungí aulkamo Pulu Yemone naa lipa tapondomba.” niringi.
1 Chegaram a Antioquia alguns homens da Judeia e começaram a ensinar aos irmãos: “A menos que sejam circuncidados, conforme exige a lei de Moisés, vocês não poderão ser salvos”.
2 Aku niringimunga Pollo Banapasitolone ono-kinia angelema ningu irinale seringi. Akumunga Karasinga yombomane Pollo Banapasitolo kinia Karasinga ye mare kinia “Ono kolea-awili Jerusalleme pungu Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yombo talape moloringimanga⸥ tapu-yema kinia pungu kanoko, i irinale sekemolomonga ningu sumbi sindangi pungu mangili-paa.” ningu liku mundoringi.
2 Paulo e Barnabé discordaram deles e discutiram energicamente. Por fim, a igreja decidiu enviar Paulo e Barnabé a Jerusalém, acompanhados de alguns irmãos de Antioquia, para tratar dessa questão com os apóstolos e presbíteros.
3 Karasinga yombo talape Andiyoko taonona moloringimane “Ono paa.” ningu mundoringi kinia Jerusalleme pungíndu kolea Ponisia poropinji kinia kolea Sameria poropinji kinia pungu, u kolea lupa lupama semane peangamo toko siliku andoringili kinia Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringi yomboma konopu topele toko Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele semanemo toko siliku puringi. Karasinga yombo semanemo pilieringimane paa konopu siringi.
3 A igreja, portanto, enviou seus representantes a Jerusalém. No caminho, eles pararam na Fenícia e em Samaria para visitar os irmãos e contaram que os gentios também estavam sendo convertidos, o que muito alegrou a todos.
4 Jerusalleme kamu sukundu puringi kinia Karasinga yomboma kinia, ononga tapu-yema kinia, Yesusini lipa mundorumu yema kinia onone “Papu okomele.” niringi. Kanu-kinia Pollo Banapasitolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele pali semane toko siringili.
4 Quando chegaram a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e presbíteros, e relataram tudo que Deus havia feito por meio deles.
5 Kanu-kinia Parisi ye Karasinga ungumu pilku kuru mondoringi yema ola gilkuli ninguli: “Juda yombo naa molemele yombo-lupamane ‘Yesusi Karasinga yomboma molamili.’ ningu yemanga kangi se kopisiku liku makapu seko, Mosisinga ungu-manema pali pilku liku sengena panjiku sangi.” niringi.
5 Contudo, alguns dos irmãos que pertenciam à seita dos fariseus se levantaram e disseram: “É necessário que os convertidos gentios sejam circuncidados e guardem a lei de Moisés”.
6 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia tapu-yema kinia ‘I ungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi.
6 Os apóstolos e presbíteros se reuniram para decidir a questão.
7 Ono ungu awisili angelema ningu moloringi kinia Pita ola gilipa onondo nimbale: “Ango-keme, ono u ulu se wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone ono molemelemanga na nimba taltopa, “Karasinga semane peangamo Juda yombo naa molemele yombo-lupama pilku kuru mondoringi nu pungu toko si-pu.” nirimu.
7 Depois de uma longa discussão, Pedro se levantou e se dirigiu a eles, dizendo: “Irmãos, vocês sabem que, há muito tempo, Deus me escolheu dentre vocês para falar aos gentios a fim de que eles pudessem ouvir as boas-novas e crer.
8 Pulu Yemone yombomanga konopuma pali kanolemo Pulu Yemone kanu yombo-lupama konopu topele toko yunga ungumu pilku kuru mondoringi kinia kanopale ‘Aku sekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yomboma kanangi.’ nimba Mini Kake Sélimu, u olio Juda yomboma sirimu mele, kiniá ono yombo-lupama aku sipa sirimu.
8 Deus conhece o coração humano e confirmou que aceita os gentios ao lhes dar o Espírito Santo, como o deu a nós.
9 Yuni ono yombo-lupama ulu se lupa sepa, olio Juda yomboma ulu se lupa sepa, naa serimu. Ono ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi kinia ‘Ononga konopuma kake sepili.’ nirimu.
9 Não fez distinção alguma entre nós e eles, pois purificou o coração deles por meio da fé.
10 “Akumunga kiniá ono nanga ungumu pilku molemele Juda yema, onone “Yombo-lupama aku siku sangi.” nikimilimu nambi semu-na ‘Pulu Yemo olio kinia mumindili kolomba molo mólonje.’ ningu aku siku nikimiliye? U olionga anda-kolepalima kinia olio umbuna manda naa merimulu umbunamo kinia onone i yombo-lupa Yesusinga lombili andoli yombo molemelema nambi semu-na ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yombomane “Samili.” nimba ungu-mane sirimuma Mosisini pilipa yando nimba sirimu ungu-manema semolondo perelemolo aku unguma “Yombo-lupamane sangi.” nikimilimu paa manda naa sekemo.
10 Então por que agora vocês provocam a Deus, sobrecarregando os discípulos gentios com um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Aku siku paa naa niengi, mólo! Olio pilielemolo mele i-sipa: Ye-Awili Yesusini kanu yombo-lupama we kondo kolopa lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba mele olio Juda yomboma kepe aku sipala we kondo kolopa lipa tapondolemo. ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili manda selu sipu molomolo aulka se lupa paa mólo.⸥” nimba Pitane aku sipa nirimu.
11 Cremos que todos, nós e eles, somos salvos da mesma forma, pela graça do Senhor Jesus”.
12 Kanu-kinia Banapas kinia Pollotolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia kolea lupamanga andoko ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringili mele semane toko siringili kinia maku toringi yomboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi.
12 Todos ouviram em silêncio enquanto Barnabé e Paulo lhes relatavam os sinais e maravilhas que Deus havia realizado por meio deles entre os gentios.
13 Olone semane toko pora siringili kinia Jemisini nimbale: “Ango-keme, na ungu se niembo piliaa.
13 Quando terminaram de falar, Tiago se levantou e disse: “Irmãos, ouçam-me!
14 Pulu Yemone yombo-lupamanga ‘Mare nanga yomboma molangi kene lipu tapondambo.’ nimba molemo mele u kumbi lepa lipa ora sirimu mele Saimono Pitane ono nimba simu.
14 Pedro lhes falou sobre como Deus visitou primeiramente os gentios para separar dentre eles um povo para si.
15 Nimba simu kanu mele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane u ungu ningu bokuna toringi mele kinia, selu-sipa. Aku bokuna toringi molemo mele i-sipa:
15 E isso está em pleno acordo com o que disseram os profetas. Como está escrito:
16 — ausente —
16 ‘Depois disso voltarei e restaurarei a tenda caída de Davi. Reconstruirei suas ruínas e a restaurarei,
17 — ausente —
17 para que o restante da humanidade busque o Senhor, incluindo os gentios, todos os que chamei para serem meus. O Senhor falou,
18 nimba bokuna aku sipa nimba molemo.
18 aquele que tornou essas coisas conhecidas desde a eternidade’.
19 “Akumunga, nanga konopumuni pilkiru mele i-sipa: ‘Yombo-lupa konopu topele toko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ningí yomboma mindili lipu simulú kinia manda naa sembá.’ konopu lekero.
19 “Portanto, considero que não devemos criar dificuldades para os gentios que se convertem a Deus.
20 Aku ulumu mundupu kelepo ulu se lupa samili konopu lekero mele i-sipa: ‘Pepá se topo mundupuli i-sipu niemili: ‘Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ninguli popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, wa ulu-kirinale naa seko, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, mélemanga meme naa nangi.’ nimbu pepá tamili.’ konopu lekero.
20 Ao contrário, devemos escrever a eles dizendo-lhes que se abstenham de alimentos oferecidos a ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 ‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu-manema nimba sirimuma koleamanga pali paa koronga-u ningu siringi mele yandopa yandopa kiniá kepe ningu silimili, alieli Juda yombomane Sambate walemanga pali koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilielemele ulkamanga kanu unguma Mosisini torumu bokumanga kambu tolemele ⸤pilielemele kinia i yombo-lupa Karasinga yombo molemelemane ‘naa sangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkuli naa senge⸥ kene aku siku ‘naa sangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu. Aku nirimu kinia onone “E.” niringi.
21 Pois essas leis de Moisés são pregadas todos os sábados nas sinagogas judaicas em todas as cidades há muitas gerações”.
22 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yomboma nokoringi⸥ tapu-yema kinia Karasinga yomboma pea pali onone ninguli: “Pollo Banapasitolo kinia olionga ye mare kolea-awili Andiyoko pea kopu seko pangi lipu mundamili.” niringi. Aku ninguli, Judasi, yunga imbi se Basipas, yu kinia, Saillas kinia ningu taltoringi. Kanu yetolo yombomanga pali kumbina moloringili yetolo.
22 Então os apóstolos e presbíteros e toda a igreja em Jerusalém escolheram representantes e os enviaram a Antioquia da Síria, com Paulo e Barnabé, para informar sobre essa decisão. Os homens escolhidos eram dois líderes entre os irmãos: Judas, também chamado Barsabás, e Silas.
23 Kanu yetolo ningu taltokole, ‘Olo mengo pangili.’ ningu pepá se i-siku toringi:
23 Esta foi a carta que levaram: “Nós, os apóstolos e presbíteros, e seus irmãos em Jerusalém, escrevemos esta carta aos irmãos gentios em Antioquia, Síria e Cilícia. Saudações.
24 — ausente —
24 “Soubemos que alguns homens, que daqui saíram sem nossa autorização, têm perturbado e inquietado vocês com seu ensino.
25 — ausente —
25 Portanto, depois de chegarmos a um consenso, resolvemos enviar-lhes alguns representantes com nossos amados irmãos Barnabé e Paulo,
26 — ausente —
26 que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 — ausente —
27 Estamos enviando Judas e Silas para confirmarem pessoalmente o que aqui escrevemos.
28 — ausente —
28 “Pois pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nenhum peso maior que estes poucos requisitos:
29 ⸤ningu aku siku pepá se toringi.⸥
29 abstenham-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados, e de praticar a imoralidade sexual. Farão muito bem se evitarem essas coisas. “Que tudo lhes vá bem.”
30 Pepá toko pora sikuli, “Mengo pungu kolea-awili Andiyoko maniando paa.” niringi kinia yema akuna pungu Karasinga yomboma liku maku toko pepá kanumu siringi.
30 Os mensageiros partiram de imediato para Antioquia, onde reuniram os irmãos e entregaram a carta.
31 Pepá toko ungu niringi mele yombomane kanokole ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi.
31 Houve grande alegria em toda a igreja no dia em que leram essa mensagem animadora.
32 Judasi kinia Saillasitolo olo Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringili yetolo moloringilimunga Karasinga yomboma ‘Molko kondangi.’ ningu ungu peanga awisili ningu siringili.
32 Então Judas e Silas, ambos profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 Kanu yetolo wale awisili mele Andiyoko moloringili kinia pe Karasinga yombomane “Olo yando ‘pale.’ ningu liku mundoringi yomboma molemelena olo kelko konopu pe nipili pale.” niringi.
33 Permaneceram ali algum tempo, e depois os irmãos os enviaram em paz de volta à igreja de Jerusalém.
34 (Aku-na-kolo Saillas yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimba naa purumu.)
34 Silas, porém, resolveu permanecer ali.
35 Pollo kinia Banapasitolo kolea-awili Andiyoko molko, ye mare lupa awisili pea Ye-Awilimunga ungumu yomboma mane siku semane peangamo toko siringi.
35 Paulo e Barnabé ficaram em Antioquia. Eles e muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor naquela cidade.
36 Pe wale awisili omba purumu kinia Pollone Banapasindu nimbale: “Olto kelepo u Ye-Awilimunga ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga kelepo pumbu, Karasinga yomboma manda molemelenje, nambi selemelenje, kano-pambolo.” nirimu.
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: “Voltemos para visitar cada uma das cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como os irmãos estão indo”.
37 Banapasini nimbale: “Jono Mako pea kopu sepo pamili.” nirimu.
37 Barnabé queria levar João Marcos,
38 Pollone nimbale: “Mólo. U pea kopu sepo kolea Pambillia purumulu kinia olto mundupa kelepa kongono naa sepa yu purumu kanumu. Kiniá pea naa pumulú.” nirimu.
38 mas Paulo se opôs, pois João Marcos tinha se separado deles na Panfília, não prosseguindo com eles no trabalho.
39 Aku nirimu kinia angelema ningu kongono sere leko naa se-puringili. Banapasini Makondo “Pea kopu sepo pambili ou.” nimba memba pumba, sipi senga kolea Saiporas puringili.
39 O desentendimento entre eles foi tão grave que os dois se separaram. Barnabé levou João Marcos e navegou para Chipre.
40 Pollone Saillasindu “Pea kopu sepo pambili.” nirimu. Pungilí seringili kinia Karasinga yombomane ninguli: “Pulu Ye Awilimuni olo we kondo kolopa nokopa kondopili pangili.” niringi kinia olo kolea-awili Andiyoko munduku kelko puringili.
40 Paulo escolheu Silas e partiu, e os irmãos o entregaram ao cuidado gracioso do Senhor.
41 Olo kolea Siria poropinji kinia kolea Sillisia poropinji kinia Karasinga yombo talapema taonomanga lupa lupa moloringi yomboma ‘Ono molko kondoko Pulu Yemonga ungumu kuru mondoko molangi.’ ningu ungu-mane siliku andoringili.
41 Então ele viajou por toda a Síria e Cilícia, fortalecendo as igrejas de lá.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.