Atos 14
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Pollo Banapasitolo Akoniamo taono punguli niringilimuni, alieli taono senga sukundu punguli seringili mele aku siku Akoniamo kepe Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pungu ungu-mane siringili. Ningu kondoringili-kulu pilkuli Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia ononga yombo awisili ‘Yesusi molopa serimu mele nikimbili ungumu paa sika.’ ningu kuru mondoringi.
1 A mesma coisa aconteceu na cidade de Icônio. Paulo e Barnabé entraram na sinagoga e falaram de tal maneira, que muitos judeus e não judeus creram.
2 Aku-na-kolo ‘Kolo tokombele.’ ningu ungu naa pilieringi Juda yombomane yombo-lupama seko mumindili kondoko kondi toringi kinia yombo-lupamane Pollo kinia Banapasitolo konopu kiri panjeringi.
2 Mas os judeus que não creram atiçaram os não judeus contra os cristãos.
3 Pollo Banapasitolo wale awisili Akoniamo taono molko Ye-Awilimunga ungumu nindingilíndu yomboma pipili naa kolko ungumu tondolo munduku ninderingili kinia, Pulu Yemone ‘Nane yombo we kondo kololi ungu nindikimbilimu yombomane ‘Paa sika nikimbili.’ ningu, pilku liengi!’ nimba ‘Olone ⸤aku sipa mele⸥ lipa ora simba ulu-tondolo awisili sangili.’ nimba lipa tapondorumu kinia ulu-tondolo awisili seringili. ‘Olone ulu-tondoloma sengele kinia yombomane kanokole, ‘Paa sika Pulu Yemonga ungumu nikimbili lepomo.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku siku ulu-tondoloma sangili.’ nirimu.
3 Os apóstolos ficaram muito tempo em Icônio, falando com coragem a respeito do Senhor Jesus. E o Senhor mostrava que a mensagem deles sobre a sua graça era verdadeira, pois ele dava a eles o poder de fazer milagres e maravilhas.
4 Kanu-kinia aku taonona yomboma konopu talo seko panjiku moloringi. Marene “Juda yombomane nikimilimu sika nikimili.” niringi, marene “Pollo Banapasitolone nikimbilimu sika nikimbili.” niringi.
4 Os moradores da cidade estavam divididos: alguns apoiavam os judeus, e outros eram a favor dos apóstolos.
5 Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia onone ‘Pollo Banapasitolo sepo kinjipu kouni topo kondamili.’ ningu langi niringi
5 Então os não judeus e os judeus, juntos com os seus chefes, resolveram maltratar os apóstolos e matá-los a pedradas.
6 aku-na-kolo langi niringi mele pilkuli olo kowa pungu kolea LLikonia poropinji pungu kanuna LLisira taono kinia Depi taono kinia kolea nondopa lierimu koleamanga pali andoko
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades do distrito da Licaônia, e para as regiões vizinhas.
7 semane peangamo we toko siliku andoringili.
7 E ali anunciaram o evangelho .
8 LLisira taonona kimbu kinginewe tambulorumu ye se molorumu. Anumuni merimu kinia kimbu kinginewe tambulolimu merimu, waltikele kepe aulka naa andorumu.
8 Na cidade de Listra havia um homem que estava sempre sentado porque era aleijado dos pés. Ele havia nascido aleijado e nunca tinha andado.
9 Pollone ungu nirimu mele pilipa molorumu. Pollone yu neme-neme nimba kanopale, ‘Pulu Yemone na manda sepa peanga simba.’ nimba pilipa molorumu kanopale,
9 Esse homem ouviu as palavras de Paulo, e Paulo viu que ele cria que podia ser curado. Então olhou firmemente para ele
10 tondolo mundupa yundu nimbale: “Nu kimbu kulku ola giliei!” nirimu. Kanu-kinia ye kanumu waltikele kimbu kulupa ola gilipa purumu.
10 e disse em voz alta: — Levante-se e fique de pé! O homem pulou de pé e começou a andar.
11 Pollone ye kimbu kinginewe tambulorumumu sepa peanga sirimu kanokole yombo maku toko moloringimane ononga LLikonia ungu leko ninguli: “Olio popo tolemolo pulu yemanga ye talo mania ongo mana-ye au leko olio molemolona okombele lepomo.” niringi.
11 Quando o povo viu o que Paulo havia feito, começou a gritar na sua própria língua: — Os deuses tomaram a forma de homens e desceram até nós!
12 Pollo ungu awisili nirimu-kulu kanokole ‘Yu pulu ye Emis.’ niringi. Banapas Pollo kinia kopu seko oringili-kulu kanokole ‘Yu pulu ye Susi.’ niringi.
12 Eles deram o nome de Júpiter a Barnabé e o de Mercúrio a Paulo, porque era Paulo quem falava.
13 Kolo toli pulu ye Susi kanumunga tamandu ulkamo kanu taonona ultukundu gilierimu, yunga ala yemo kongi kao pelea pokore kinia pellawa sindi mulkowe pokore kinia lipa ‘Olo au sipu popo topo kongima kalopo siemili.’ nimba taono pala kerepuluna memba orumu.
13 O templo de Júpiter ficava na entrada da cidade, e o sacerdote desse deus trouxe bois e coroas de flores para o portão da cidade. Ele e o povo queriam matar os animais numa cerimônia religiosa e oferecê-los em sacrifício a Barnabé e a Paulo.
14 Aku-na-kolo Yesusini “Nanga kongonomo sende-pale.” nimba lipa mundorumu ye Banapas kinia Pollotolone senge seringi mele pilku kiri pilkuli olonga wale pakolima liku sungu siku, yomboma maku toringina lisiku ru niliku pungu ninguli:
14 Quando os dois apóstolos souberam disso, rasgaram as suas roupas, correram para o meio da multidão e gritaram:
15 “Yema, aku ulumu nambi semu-na sekemeleye? Olto ono mele, mana-yetolo mindi. Semane peangamo ono topo simbulú ombulu. Ono pulu ye kolo toli koropama munduku kelko, kanu méle koropama bulu siku, mulu kinia ma kinia nomu-kusa kinia mélema pali sepa, yu yuyu konde molemo Pulu Yemonga ungumu ‘Pilku liengi!’ nimbuli, nimbu simbulú ombulu kanumu.
15 — Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Nós somos apenas seres humanos, como vocês. Estamos aqui anunciando o evangelho a vocês para que abandonem essas coisas que não servem para nada. Convertam-se ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que existe neles.
16 U sika yombo lupa lupama ononga konopumane pilku ulu seringima Pulu Yemone kanopa we siye kolopa, seko molonge kinia yu kanopa peanga pilimba mele kamu naa nimba para sirimu.
16 No passado Deus deixou que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Aku-na-kolo u Pulu Yemone ‘Na molio mele naa piliangi.’ nimba mélema pali lopi naa serimu. ‘Nane ono kondo kolopo sepo kondolio mele kanangi.’ nimba ‘Lo mania omba kere-langi peangama wendo opili, ono nongo manda sendeko konopu siku molangi.’ nimba aku sipa serimu.” nirimu.
17 Mas Deus sempre mostra quem ele é por meio das coisas boas que faz: é ele quem manda as chuvas do céu e as colheitas no tempo certo; é ele quem dá também alimento para vocês e enche o coração de vocês de alegria.
18 Olone aku niringili-na-kolo yombomane ‘Olo pulu yetolo.’ ningu popo toko kongima kalonge seringi uluma ‘Munduku keleangi.’ ningu tondolo munduku ta ningu “Mólo!” niringili kinia munduku kelieringi.
18 Mesmo depois de terem dito isso, os apóstolos tiveram muita dificuldade para evitar que o povo matasse os animais em sacrifício a eles.
19 Kanu-kinia Akoniamo taono kinia kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono kinia moloringi Juda yombo mare LLisira taono ongole ono kondi toringi kinia onone Pollo ‘Kolopili.’ ningu kouni tokole, ‘Kolomu.’ konopu leko yunga ónomo kunduku liku mengo pungu taonona ultukundu toko eltoringi.
19 Alguns judeus que tinham vindo das cidades de Antioquia e de Icônio conseguiram o apoio da multidão, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, porque pensavam que ele tinha morrido.
20 Aku-na-kolo Yesusinga lombili andoli yomboma yu lierimuna ongo kakapu seringi kinia yu ola gilipa kelepa taonona sukundu purumu. 14:20-21 Depi Taono Kamu Puringili Semanemo Opalikundu Banapas kinia Depi taono puringili.
20 Mas, quando os cristãos se ajuntaram em volta dele, ele se levantou e entrou na cidade de novo. E no dia seguinte Paulo e Barnabé partiram para a cidade de Derbe.
21 Akuna semane peangamo toko siringili kinia yombo awisili Yesusinga ungumu pilku liltingi. 14:21-28 Depi Taono Munduku Kelko, Siria Poropinji Kolea-Awili Andiyoko Kelko Yando Oringili Semanemo Pe olo kelko LLisira taono yando ongo, Akoniamo taono ongo kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono oringili.
21 Paulo e Barnabé anunciaram o evangelho em Derbe, e muitos moradores daquela cidade se tornaram seguidores de Jesus. Depois voltaram para as cidades de Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia.
22 Kanu taonomanga Yesusinga lombili andoli yomboma “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana u naa pumbu ya mana molopole Karasinga yomboma molemolomonga mindili nombo umbunama memolo-na-kolo ‘Paa sika Pulu Yemo nokopa molemo koleana pambo.’ ningu yunga ungumu munduku naa kelko, kuru mondoko molaa.” ningu siliku oringili.
22 Eles animavam os cristãos e lhes davam coragem para ficarem firmes na fé. E também ensinavam que era preciso passar por muitos sofrimentos para poder entrar no Reino de Deus .
23 Pollo Banapasitolone taonomanga pali Karasinga yombo talapemanga tapu-yema ningu taltoko, Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa sengelendo kere-langi mi toko naa nongo ninguli: “‘Ye-Awili ⸤Yesusi Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu omba sika lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu.⸥ Yu sika.’ ningu kuru mondolemele yemo ono nokopa kondopili.” niringili.
23 Em cada igreja os apóstolos escolhiam presbíteros . Eles oravam, jejuavam e entregavam os presbíteros à proteção do Senhor, em quem estes haviam crido.
24 Kolea Pisidia poropinji ongole, pe kolea Pambillia poropinji sukundu ongo,
24 Então Paulo e Barnabé atravessaram o distrito da Pisídia e chegaram até a província da Panfília.
25 kanuna Peka taono ongo yomboma ungumu ningu siliku, Atelliya taono oringili.
25 Anunciaram a palavra em Perge e depois foram para o porto de Atália.
26 Atelliya taono munduku kelko, nomuna sipina kelko kolea Siria poropinji lierimu kolea-awili Andiyoko kamu oringili. I kongono seko liltingili kongonomo u pulu polko sengele mele yombomane “Pulu Yemone i kongonomo sikimu yuni olo kondo kolopa lipa tapondopili i kongonomo se-pale.” ningu liku mundoringi kolea-awili kanuna kongono seko pora sikuli kelko sukundu oringili kanumu.
26 Dali foram de navio para Antioquia da Síria, onde eles haviam sido entregues aos cuidados de Deus, para o trabalho que agora estavam terminando.
27 Kanuna ongo molkole, Karasinga yombo talapemo liku maku toko, Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele kepe, Pulu Yemone Juda yombomanga ultukundu molemele yombo-lupamane yunga ungumu pilku liku yunga koleana manda pungí aulkamo akisinderimu mele kepe, semane toko siringili.
27 Quando chegaram lá, reuniram as pessoas da igreja e contaram tudo o que Deus havia feito por meio deles. E contaram como ele tinha aberto o caminho para que os não judeus também cressem.
28 Kanu-kinia olo akuna Yesusinga lombili andoli yomboma kinia wale awisili pea moloringi.
28 E ficaram muito tempo ali com os seguidores de Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.