2 Timóteo 2

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nanga kangomo, ⸤ ‘Pulu Yemone nu kongono sirimu akumu mimi siku nokani.’ nikiru⸥ akumunga, Karasi Yesusinga we kondo kololi ulumuni nu sepa tondolo mundundopili.
1 Baise natu, Keriso Jesu ana manaw ana kabeber wanawananamaim inafair.
2 Kanu-kinia yombo awisili pilku molangi nane nu nimbu sirindu ungu kanuma Karasinga ungumu nokoko kondolemele yema, yomboma manda mane siku kondonge ye mare ningu sieni.
2 Bai’obaiyen sifrubonayah maumurih nahimaim abinan inonowar inab, naatu sabuw iyab kubitutumih, iti tur inaya’abun hinab, saise i auman sabuw afa hini’obaiyih.
3 ‘Karasi Yesusinga opa seli ami-ye peangamo molio.’ ningu na mindili nolio mele mindili noni kinia ‘Unguri mólo.’ ningu tondolo munduku molani.
3 Aki biyai ebababanabe obo auman aunowa biya nababan Keriso Jesu ana baiyowayan gewasin na’atube.
4 Ye se opa seli ami-ye se molopale, yu we-kongono lupa lupama konopumuni naa pilipa, yunga opa seli ye-awilimuni ‘yu selemo mele kanopa peanga piliepili.’ nimba aku kongonomo mindi tondolo mundupa pilipa molemo.
4 Orot yait sorodiy ana bowabowamaim ema’am i boro turobe nabow ana orot ukwarin niyasisir, men natit ufun bar merar ana bowabow auman nagamuw nabowamih.
5 Aku sipala, yombo se yombo mare kinia pea keru-kuru liku aulka lisilimili yombomo yu ‘Lisambo.’ nimba keru-kuru liku liseli ungu-manema pilipale lisilimú. Ungu-manema naa pilipale lisemu liemu yu keru-kuru lipa lisilimúmunga méle kaloli se naa limú.
5 Orot nunuw isan ebowabow gaigiwas boro men asir nanunuw turahinah ni’iyonsairih siwar nabaimih, baise nunuw ana bai’obaiyen hibi’obaiy ni’ufunun boro nanunuw turahinah ni’iyonsairih.
6 ⸤Aku sipala,⸥ yombo sene kalia kála-sepa sepa nokopa kondolemo yombomone kumbi lepa kere-langi awisili peangama paa limba.
6 Orot yait masaw bow raro’on ebababan hinafafour ana veya, nati orot i boro wan hinakusib aunowan hinitin.
7 Ya ⸤nundu⸥ nikiru ungumunga puluma Ye-Awilimuni nu lipa ora simba kene nikiru mele paa mimi siku pilku molou.
7 Abisa ao i nuhimaim nama inanot, naatu Regah boro nibaisi nuhi nakusisib sawar etei ao inaso’ob.
8 Yesusi, Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, yu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, kolopale lomboropa ola molorumu mele semane peangamo topo siliu, aku yemo ⸤molemo mele⸥ konopu kimbu siku molani.
8 Jesu Keriso, David uwan, morobone God iyawas maiye mimisir, i ayu au Tur Gewasin ukwarin nati i abibinan.
9 Kanu semane peangamo nane topo silipu andoliomonga yombomane ‘Na Gapomano ungu-manema pulua topa sepa kinjeli yemo.’ ningu na umbuna awisili siku ka silimili mindili nolio-na-kolo Pulu Yemonga ungumu ka manda naa silimili.
9 Anayabin ayu Tur Gewasin abibinan isan biyababan abaib, ana itinin i bainowan orot na’atube hifatumu ama’am. Baise God ana tur i men hifatum.
10 Akumunga, ‘Pulu Yemone “Nanga yomboma molangi.” nimba, nimba taltorumu yomboma kepe Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molemelemonga pe mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu na alieli ononga nimbu mindili awisili noliomo ‘Unguri mólo.’ nimbu taka lepo mindili nombo molio.
10 Isan imih God ana sabuw rurubinih wabihimaim ayu biyababan fokarih etei wanawanah arun ewawainabu, saise i auman Keriso Jesu’une yawas enan hinab naatu yawas ma’ama wanatowan ana bonamanamarin wanawanan hinarun.
11 Ungu se, akumu paa sika mania naa pumbámonga olione ‘Aku ungumu sika.’ nimbu manda kuru mondolemolo ungu se, akumu i-sipa:
11 Iti tur i turobe,
12 — ausente —
12 biyababanamaim nawawainabit na’at,
13 ⸤ungu akuma nimba molemo mele paa sika.⸥
13 It men tanabobosunusunub na’at,
14 ⸤Timoti,⸥ ‘Aku unguma yomboma alieli pilku molangi.’ ningu alieli ningu sieni. ‘Pulu Yemo pilku molou.’ ningu yu mangilkuli yombomando i-siku nieni: “Ono naa lipa tapondopa, angelema ningí ungumuni pilku molonge yomboma ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele topa mania mundulimú ungu lupa lupama angelema naa ningu molangi.” niyo.
14 A sabuw hai tur ina’owen nuhih inakusib iti sawar isah, God nanamaim tur fokarin ina’uwih inimatnuwih; sawar hai yabih en, isah men turamaim hinagam. Nati boro men ana gewasin ta hinab, baise sabuw iyab tur tenonowar i tigugurusih.
15 ‘Pulu Yemone na kanopa peanga pilimba mele molambo. Yunga kumbikerena pipili naa kolopo molambo.’ ningu yu kanopa peanga pilimba kongonoma mindi tondolo munduku seko molko, aku ungu-sikamanga puluma mimi siku pilku sumbi siku mane silinu yemo molani.
15 Baise inabow sunusunub, God na’iti o i turobe kubowabow, naatu God ana tur yabin inaso’ob gewas sabuw ini’obaiyih, saise kubowabow isan God nabibatiy boro men biya na’ohow.
16 Mana we-ungu lupa lupa nilimilima, Pulu Yemone pilipa kiri pilielemo unguma, naa pilku bulu sieni. Aku unguma pilkuli selemele yomboma Pulu Yemonga unguma bulu siku yu kanopa kiri pilielemo uluma selemele mele pe aku sikula olandopa seko mololko pungí kene ⸤paa komu naa sendeko molani⸥.
16 Sabuw iyab God men tekakakafiy naatu koko’awabe teo’okwanekwan kwanahaiwih, anayabin sabuw boro hinanawiyih God biyanamaim hinatit hai ef nawarorom.
17 Kanu mane silimili unguma erili kanga selemo mele selemo. Erili kanga mele sepale pe kamu awi lepa kangi awisili nomba purupa lupendi topa pe kangi pali kamu topa kondolemo mele kanu mane silimili unguma anju anju pumba ‘Yomboma molko kinjangi.’ nilimú. Aku ungu-mane silimili yemanga ye talo Amenias kinia Pallitasitolo molembele.
17 Hai bai’obaiyen i roufair orot biyan ean gegedar enan na’atube. Wanawanahimaim i orot rou’ab, Haimeneus naatu Philetus hairi iti bai’obaiyen tibi’obaiyi i kwana’itin gewas.
18 Kanu yetolone ungu-sikama munduku kelko lo limbilí. Olone ninguli: “Olio koronga lomboropo ola molorumulumunga pe kangi pali lomboropo ola naa molomolo.” nilimbilí ungumuni yombo marene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele seko sembambu silimbilimunga ononga ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu mania pulimú.
18 Iti orot rou’ab bai’obaiyen anababatun hikwahir hitit, naatu hai binanumaim hio morobone misir maiye i mataraka, boro men namatar maiye’emih, iti na’atube hio baitumatumayah afa hai baitumatum tigugurus.
19 Sika na-kolo ulka-simu se ye tondolo sene pololemo kinia we tondolo mundupa gilimú mele, Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga ungu-pulumu tondolo pumba, pora naa nilimú. Aku ulka-simu melemonga ola imbi se molemo, akumu i-sipa:nimba molopa,nimba molemóla.
19 Baise God ana taf badowanin rarouw i boro men yait ta niyuyuw. Iti taf afe’enamaim tur iti hikirum, “Regah so’ob iyab i nowan.” naatu “Iyab teo ayu i Regah nowan gewasin kakafihine dogor baikitabir hinab.”
20 Ulka-awili senga mingi kou-gollone selima kinia kou-sillipane selima kinia lepa, mingi unjuni selima kinia mane selima kinia lemóla. U nikiru mingima kou-mone olandopa pulimúmane kongono olandopa peangama seko, mingi pe nikiru kou-mone koltalo mele pulimú wemane we-kongonoma selemele. Mingi lupa-lupama aku sipa lemó.
20 Bar gagamin wanawanan ror kafet, hai yumat i ta ta, afa i silver, naatu afa i gold, afa i tew, afa i naukwat, naatu iti sawar afa i bowabow gagamih isah, afa i bowabow gidigidih isah.
21 Yombo sene ya yombo ningu kinjilimili ye kiri nikiruma mundupa keliemu liemu yu Pulu Yemonga mingi manjipa molopa, yunga mingi kake seli paa peanga se molopale, yuni kongono peangama manda sembando molombamonga yunga nokoli yemone yu ⸤mingi paa peangamo mele⸥ kongono peangama manda simba.
21 Orot yait kakafihine nahaiw taiyuwin nakukusouw na’at, karam boro hinab sawar gagamih isan nabow, anayabin i taiyuwin ya’asair ana orot ukwarin isan bowamih yabuna.
22 ⸤Sika nu kango-yemo na-kolo⸥ kango-yemane yakala kolko konopu siku selemele ulu-pulu-kirima ‘Aku sipu paa naa sambo.’ ningu popenge seko liku bulu siku kowa punguli ulu-peangama mindi konopu kimbu siku seko molani. Ulu sumbi nilima kinia, kuru mondoli uluma kinia, konopu mondoli uluma kinia, yomboma kinia taka leko mololi uluma kinia, ‘Aku uluma mindi paa sepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani. Yombo mare molko kondoko paa sika Ye-Awilimunga yomboma mindi molemele yomboma kinia aku siku uluma seko molani.
22 Monok ana yawas kwanahaiw, yawas yamutufurin, baitumatum, yabow, tufuw, isah a not imaim kwanayai kwananuwih kwanab, Kirisiyan afa dogoroh rousouwin bairi kwanita’imon Regah ana baibais isan kwanifefeyan.
23 Konopu naa pelemo yemane aroma toko ‘Anju yando angelema niemili.’ nilimili yemanga unguma ‘Paa naa pilimbu.’ ningu bulu sieni. Ungu kanuma pilku nilimili yomboma kinia, ungu kanuma ningu silimili yomboma kinia, ungu kanumane ‘Irinale seko opanale sangi.’ nimba perelemo mele nu pilieleno.
23 Baise sabuw hai not en koko’aw sabuw na’atube kwanahaiwih; kwanaso’ob nati sabuw i gamin baibuya’ayah.
24 Ye-Awilimunga kongono sendeli kendemande-yombomone mumindili kolopa ‘Angelema niemili.’ nimbá kinia manda naa sembá. Yuni i-sipa sepili: Yu yomboma kondo kolopa lipa tapondopa, unguma sumbi sipa mane simba tondolomo peli yemo molopa, yombomane yu-kinia mumindili kolko seko kinjingí kinia pundu naa topa siye kolopa,
24 Regah ana akirwairafin i men nagam kwanekwan, baise sabuw etei isah nigewasin, yaten nanub ni’obaiyih.
25 yu uluma sepa ungu nimba silimú mele kanoko kiri pilku yu toko mania mundungí senge yomboma seko kinjilimili mele nimba para simbando taka lepa mane sipili. Yuni aku sembá kinia Pulu Yemone kanu yomboma lipa tapondopa, konopu topele toko, selemele mele pilku kiri pilku munduku kelko ungu-sikama tondolo munduku pilingí aulkamo akisindimbanje.
25 Tur hamehamenamaim sabuw iyab i tirurukoukuw nayamutufurih, God boro hai ef niwa’an naham dogor baikitabir hinab naatu hinan turobe hinaso’ob.
26 ⸤Kanu-kinia⸥ ononga umbu-konopu kelepa pepa pilipa kondoli pemba kinia u ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ‘Yunga yomboma molko yunga kongonoma sendangi.’ nimba kondi-ka sepa ka sirimu ka-ulkana mele peringi ka-ulkamo munduku kelko ultu pungu konopu peanga pepili manda molonge.
26 Naatu hai not namatabir maiye nan natitit ana veya’amaim, demon buwih fatumih hima fanan hibai ana kok hisisinaf boro hinahaiw hinatit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Timóteo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.