2 Coríntios 5
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Aku sipu pilipu molemolo mele nikirumunga ⸤ungu-pulu se i-sipala:⸥ Olio pilkimulu, olionga ya mana-kangimu, serele-ulkamo mele, sukundu molemolo. Akumu purumba sikisingí kinia Pulu Yemone ⸤ulka⸥ konde se ‘Olio molamili.’ nimba sepa wamolemomo olio simba, kanu ulkamo mana-yombomane takolemele kanu sili ulka se mólo. Kanumu mulu-koleana alieli gilipa mindi pumbá ulkamo. Akumu olio pilielemolo.
1 Anayabin it taso’ob iti tafaram ana sisimaim tama’am, hinagurus hinayayare maramaim God i sis ta wowabika ma’ama wanatowan ana sis, men orot umahimaim hiwowabimih.
2 ⸤Pe aku sipa ulkana sukundu molomolo⸥-na-kolo iseli-u ya ma-koleana i ulkana molopole, ‘⸤Olio sukundu molomolo⸥ ulka kondemo ⸤Pulu Yemone⸥ paa pakondopili!’ nimbu yakala kolopo konopuna kola sepo molemolo.
2 Mar kafai it mar ana faifuw usin isan tama tanunu’afe’af.
3 ‘Akumu ⸤wale-pakoli mele⸥ pakondomba kinia pe we-we naa molomolo.’ nimbu pilipuli kiniá ⸤aku sipu sepo molemolo.⸥
3 Anayabin mar ana faifuw tana’usi’us, it boro men segar tanama’am hina’ititamih.
4 Olio i serele-ulkana molopole ‘Mulu-maminia se naa pakopo we molemolo.’ nimbu pilipu ‘Mulu-koleana ulkamo pakámola!’ nimbu umbuna kolopo konopuna kola sepo molemolo kanumu. ‘Kiniá pakopo molemolo kangimu kulupu, topo eltamili.’ nimbu aku sipu naa nikimulu. ‘I kangi kolombamo konde molopa mindi pumbamone aki topa, topa mania mundumba.’ nimbu ‘Olionga mulu-koleana gilimú kangimu pakamili.’ nimbu molemolo.
4 Iti sis wanawanan tama’am i mabitit tanunu’afe’af. Anayabin men takokok segar tanama, baise takokok mar ana faifuw tana’us saise imaim nabotabirit tanan ma’ama wanatowan ana biyan tanab.
5 Pulu Yemo yuyu ‘Olio konde molopa mindi puli kangima pakangi.’ nimba olio iseli-u lipa sumbi sindipale, ‘ ‘Pe molonge nikiru mele paa sika molonge.’ ningu piliangi.’ nimba iseli-u ⸤yunga⸥ Minimu olio sirimu. ⸤Mélse kou awili pulimú kinia ‘Liemili.’ nimbuli ‘Kanu mélemo taltolemo yombomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimba piliepili.’ nimbuli mélemo we taltondopili u kou-mone koltalo mele sipuli yando olemolo aku sipa mele.⸥
5 God akisinamo isat iti bar yabuna naatu Anunin Kakafiyin it itit, sawar abistanawat aurin tema’am boro tanabow.
6 Pe kiniá, ⸤ ‘Pulu Yemone olio Minimu sirimu, yu kinia pea molemolo.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone nirimu mele sika wendo ombá.’ nimbu pilipuli⸥ na-kinia umbunama wendo olemo kinia siye naa kolopo alieli konopu tondolo pupili molio. Sika pe wendo ombá mele konopumuni mindi pilipuli ‘Paa sika wendo ombá.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio. Mongomone kanopole ‘Sika lepomo.’ nimbu naa kanolio. ‘Na ya mana-kangimunga sukundu molopole Ye-Awilimu kinia yunga koleana pea naa molembolo.’ nimbu pilielio.
6 Isan imih mar etei fair tabai, biyat ana baremaim tama’am i taso’ob, Regah i taihamiy nabinika ebabat.
7 — ausente —
7 Anayabin it baitumatumamaim tama tabowabow men matat yan ta’i’itinimih.
8 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ nane u nikiru mele kelepo nikirula: ⸤Umbunama wendo olemo kinia kepe pe wendo ombá mele pilipuli⸥ siye naa kolopo konopu tondolo pupili molio. ‘Na mana-kangimu iseli-u mundupu kelepo Ye-Awilimunga koleana pumbu yu kinia pea molembolánje paa peanga.’ konopu lepo molio.
8 Ayu ao’o, it mar etei fair tabai naatu it takokok kwanekwan iti tafaram ana bar i tanihamiy naatu tanan Regah ana baremaim bairit tanama.
9 Akumunga, ma-koleana kangimu kinia molondu liemu, molo ma-koleana ulkama kinia sulu sepo molondu liemu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo unguma sembondo mindi konopu kimbu sipu molio.
9 Isan imih ata dubir tanayai Regah niyasisir, iti tafaram ana baremaim tama tanabow o nainamaim tama tabowabow.
10 Karasini olio kote sendepa pilimba kinia aulka senga lupa pumbá yombo se naa molemo. Olio pali yunga kumbikerena pumbu gilimulu. Akumu pilipuli aku sipu ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo unguma sambo.’ nimbu pilipu molio. Pe yunga kotena gilimulu kinia u ya ma-koleana kangima kinia molopole olio sepo kondorumulu molo sepo kinjerimulu mele pilipa apurupale méle kalomba.
10 Anayabin it etei’imak boro Keriso ana urama’ama nanamaim tanabat naatu i boro nibabatiyit abistan biyatamaim tama tasisinaf isan ta’ita’imon ata baiyan boro nitit, kakafin tasisinaf kakafin tanab gewasin tasisinaf gewasin tanab.
11 Akumunga, ⸤ ‘Kotena gilimulu.’ nimbu pilipu⸥ Ye-Awilimu kinia pipili kolopo lipu awi siliu mele pilipuli ‘⸤na Karasinga kongonomo sendeli yemo molopo niliu mele kinia, Karasini olio pe molopo naa kinjimulú aulkamo akisinderimu mele kinia, aku ungutolo⸥ yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu paa tondolo mundupu nimbu siliu. Na konopumuni pilipu uluma sepo molio mele ⸤yombo marene pilku sunduku kolo tolemele-na-kolo⸥ Pulu Yemone sumbi sipa kanolemo. ‘Ono kepe nane selio mele onone kanoko konopumane pilkuli ‘Aku ungumu sika.’ ningu piliengi liemu peanga.’ nimbu pilkiru.
11 Aki Regah abibiruw ana’an i aso’ob. Naatu aki akokok anabow sabuw ananatabirih. God aki su’ubi gewas, naatu ayu anotanot kwa dogor wanawanan anot ayu isou auman kwanotanot.
12 I ungu nikiru akumuni ‘Onone na ‘ye peangamo’ ningu piliangi.’ nimbu ‘nanga imbi olandopa molopili.’ nimbu kelepo naa nikiru, mólo. ‘Onone na selio mele kanoko peanga pilku, ‘⸤Pollone selemo mele ye marene kanoko sunduku yunga ungu-bulkundu kolo toko nindilimili mele yombomane naa pilku,⸥ yu sika molemo mele pilingí kinia peanga.’ ningu manda anju anju konopu siku ningu singí aulkamo lipu ora siembo.’ nimbu nikiru. ‘Yombo marene yombo senga konopuna molemo melemo naa kanoko, mongomane kangimu mindi kanoko peanga pilku yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoko ungu nilimili mele na aku siku kanokole kolo toko nilimili yemando manda pundu toko ungu sika mare manda ningu siengi.’ nimbu i unguma nikiru.
12 Aki men taiyuwai isai a’o’ora’atamih. Baise ayu akokok kwa aki isai kwani’o’orot kwanao’ora’ara’at, saise sabuw iyab aki biyai ufun ana itininamaim hina’itin isai hina’o’ora’ara’at, kwa karam sabuw hai tur boro kwana’owen.
13 ⸤Kanu yemane na molio nilimili mele aku sipu⸥ sika na amu tondu liemu aku mandala. Pulu Yemonga kongonomo sendembondo aku sipu amu topo molio. Molo na konopu sumbi sipa pepili ⸤kongono sepo⸥ molondu liemu ono lipu tapondombondo aku sipu ⸤sepo⸥ molio.
13 Aki tur ana’okwanekwan na’at, nati i God isan naatu tur mutufur ana’o na’at nati i kwa isa.
14 Karasini na konopu mondolemo mele pilipuli i kongonomo manda mundupu naa kelepo, ⸤ ‘Yombo marene na kanoko kiri pilingí kinia unguri mólo.’ nimbu,⸥ we ambolopo molio. Na pilielio: Ye selumu yombomanga pali kolondorumu akumunga olio pali kolorumulula. ‘Akumu sika serimu.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole, yuni na paa lakopa konopu mondopale aku sipa senderimu mele pilipuli ‘I kongono seliomo naa sendu liemu manda naa sembá.’ nimbu kongonomo we sepo molio.
14 Anayabin Keriso ana yabowamaim aki sabuw abuwih arurumutufurih, saise hinaso’ob sabuw etei isah orot ta’imon morobo, imih sabuw etei himorob.
15 Aku-sipa na-kolo olio yombomanga pali nimba we naa kolondorumu. ‘Olio ⸤Karasinga⸥ konde molemolo yomboma oliolio sepo molomolo mele konopumane pilipu naa molamili. Olionga nimba kolondopa lomboropa ola molorumu yemo mindi pilipu molopo yu kanopa peanga pilimba uluma mindi sepo molamili.’ nimba yuni olionga nimba aku senderimu.
15 Naatu sabuw etei isah Keriso morob, imih sabuw iyab yawas hibai tema’am i men taiyuwih hai kokokomaim hinama’amih, baise Keriso ana kokokomaim hinama. Anayabin i isah morob naatu morobone misir maiye.
16 Aku sipu pilipuli na u Karasinga unguma naa pilipu konopu topele naa topole mana-konopumuni pilipu yomboma apurorundu mele lupa; kiniá aku sipu yomboma naa apuruliu. Konopu-umu perimu kinia sika u Karasi kepe aku sipu apurupu, yu molorumu mele pilipu sundorundu, aku-na-kolo kiniá yu aku sipu pilipu naa apuruliu.
16 Isan imih, aki boun ana veya, yait ta iti tafaram ana yawasamaim ema’am aki men i a’i’i’tinimih. Turobe veya ta Keriso isan na’atube anot i tafaram ana yawasamaim ma arouw a’o, boun i men kafa’imo nati na’atube anotanotamih.
17 Akumunga, yombo se Karasi kinia kopu sepa molemo kinia Pulu Yemone kanu yombomo ‘Yu yombo kondemo molopili.’ nilimú, yu sika yombo kondemo molemo. U sepa kinjipa molorumu uluma kamu mania purumu. Kiniá ulu kondema ⸤yu-kinia⸥ wendo olemo.
17 Isan imih, yait Keriso hairi hinabitubonen na’at, i isan yawas boubun matar yawas atamanin na’am sa’iwa’an, naatu yawas boubun busuruf ebowabow.
18 I ulu kondema pali Pulu Yemone mindi selemo. Olio u yu-kinia opa-tou molorumulu mele ‘Kiniá aku sipu naa molamili. Olio kinia yu kinia konopu seluna pupili molamili.’ nimba Karasi olio sirimu akumu-mambele olio yu-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molemolo. Aku sepale ‘yomboma yu-kinia opa-tou molemele mele munduku kelko na-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ aku kongonomo na sirimu.
18 Sawar tutufin etei i God esisinaf, naatu it rakit sabuw tamatar tama’am Keriso’omaim botabirit tana i ana tounuw sabuw tamatar. Naatu boun anamaramaim it sabuw etei ana ofonah matar isan ana bowabow itit.
19 Olio Pulu Yemo-kinia aku sipu konopu seluna pupili kopu sepo manda molemolomonga pulumu i-sipa: Karasini olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone olio mana-yomboma-kinia yu-kinia opa-tou naa molopo konopu seluna pupili kopu sepo manda molomolo aulkamo lipa sumbi sinderimu. Aku senderimumunga Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima mundupa kelepa, ‘aku seko kinjeringimunga kote naa sendembo.’ nirimu. Pe ‘Yomboma-kinia na-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ nimba Pulu Yemone “Kanu ungumu yomboma ningu siengi.” nimba aku kongonomo na sirimu.
19 It ata tenaya tur. Keriso’omaim God sabuw botabirih etei hina i ana ofonah himatar. Sabuw hai kakafih inatbuhuruwen naatu notawiyen naatu kob abarayah hitit sabuw hai tur hi’owen tibibinan mi’itube God bairi bai’of isan.
20 Na aku sipa nimba taltopa kongonomo sirimumunga na Karasinga kere-pundu manda lepo molopo yuni nando “Yomboma nindei.” nilimú mele unguma andopo yomboma nimbu sindiliu. Akumu i-sipa mele: Pulu Yemo yuni ‘Ono i-siku i-siku sangi.’ nimbando nando “Nindei.” nirimu mele andopo nindiliu. Pe kiniá nane Karasinga kere-pundu nimbu taltopo molopo yunga kolali sepo ono paa tondolo mundupu mawa sepole “Pulu Yemo kinia opa-tou molemele mele munduku kelko yu kinia konopu seluna pupili sere leko manda molangi.” nikiru.
20 Imih aki Keriso oukoun abatabat, sabuw etei aki wanawana’imaim kwama’am imih aki God isan afefefeyan. Kwa God ana rakit kwanama’am na’at kwanatatabir ana ofonah kwanamatar.
21 Ulu-pulu-kiri se naa serimu yemo Pulu Yemone ‘Kanu yemone olionga ulu-pulu-kirima lipa tapondopa mepili.’ nimba yu sirimu. Aku serimu-kulu yu sika ulu-pulu-kiri seli ye se none serimu. Pulu Yemone aku serimumunga olio Karasi kinia pea kopu sepo molopole Pulu Yemone olio kanopale ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo.
21 Keriso i men bowabow kakafin ta sinaf, baise it isat kakafin eabar, imih it tanan Keriso bairit tanitubonen tanan God ana roumutuforenamaim tanama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.