2 Coríntios 1

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru. Pulu Yemonga yombo talape kolea-awili Korini molemelema kinia, Pulu Yemonga yombo kake selima kolea Akaya poropinji sukundu koleamanga pali molemele yombomanga pali i pepámo ono topo sikiru.
1 Ayu Paul God ana kokomaim Keriso Jesu ana turabarayan amatar naatu it turat Timothy airi kwa ekalesia sabuw tafaram Corinth kwama’am naatu God ana sabuw etei tafaram Akaiya wanawanan kwama’am isa fef akirum abiyafar.
2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
2 Ayoyoban God it Tamat naatu Regah Jesu Keriso’one manaw kabeber naatu tufuw kwa etei isa nama.
3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Pulu Yemo molemo, yunga Lapa molemóla, aku yemo yu kondo kololi ulu-pulumu pelemo Lapamo, yu ⸤olio-kinia umbunama wendo olemo kinia⸥ ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo Pulu Yemola, yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili.
3 God it Tamat naatu ata Regah Jesu Keriso Tamah, ana merar tanay anayaabin kabeber ana’an ine enan naatu ata baibais etei ana God.
4 Yu, olio-kinia umbunama wendo olemo kinia ‘Ono konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nilimú Pulu Yemo. ‘U olio-kinia umbunama wendo olemo kinia Pulu Yemone olio ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo mele yombo mare umbunama wendo ombá kinia aku siku ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ ningu manda liku tapondonge.’ nimba yuni olio u aku sipa lipa tapondolemo.
4 Ata yare moumurih na’in wanawanah tarur i koufair koubainunub ebitit, imih nati koufair koubainunub ta’imon God it bitit, karam sabuw iyab yare koun hiyen tere’er koufair koubainunub tanitih.
5 ⸤Olione yomboma manda lipu tapondopo ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ ⸥ nimulúmunga pulumu i-sipa: Karasi u mindili norumu mele kiniá olio yandopa mindili nombo molemolo, aku sipala ⸤Pulu Yemone Karasi lipa tapondopa ‘Konopu enge nimba pe nipili molopili.’ nirimu⸥munga olio ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo.
5 Anayabin Keriso ana bai’akir bairi tafafaram na’atube God ana koufair Keriso wanawananamaim ata koufair boro gagamin na’in nakarsuwei nare tanab.
6 Olio mindili nombo umbunama melemolo kinia ‘Ono konopu enge nimba pe nipili molko, mindili nolemolá aulkana wendo ongo, molko kondonge aulkana pungí aku lipa tapondoli ulumu ono kinia pepili.’ nimbu aku sipu mindili nombo umbunama melemolo. Pulu Yemone olio ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nilimúmunga olio kelepo enge nimbu molemolo kinia kanu ulumuni olione ‘ono konopu pe nimba enge nipili molangi.’ nimbu manda lipu tapondolemolo kanu-kinia olio mindili silimili kinia molemolo mele ono aku siku mindili silimili kinia ono kepe konopu tondolo mundupa enge nipili taka leko molongela.
6 Aki abi’akir i kwa a koufair naatu a yawas bain isan. Aki koufair abaib kwa auman boro koufair kwanab yate nanub nawainabi a yawas kwanab. Nati bai’akir ta’imon aki na’atube wanawanan arun asora’ub.
7 Olio pilielemolo, ‘Ono-kinia umbuna se ombá kinia kuru mondolemele mele siye naa kolko enge ningu kuru mondoko molongela.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokomolo. ‘Ono olio kinia kopu sepo molopo, mindili pea nolemolo mele ono olio kinia kopu sepo molopo pea konopu enge nimba pe nipili molemolola.’ nimbu pilipuli ‘Ono aku siku molonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolemolo.
7 Imih kwa isa aki nuhifot ama’am, anayabin Keriso ana bai’akir turin kwabaib isan boro God ana koufair nit Keriso wanawananamaim.
8 Ango-keme, ya kolea Esia poropinji na-kinia umbunama sika wendo orumu mele ‘Ono mimi siku piliangi.’ nimbu siembo. Ulu-umbuna awilimane na liltimu-kulu ‘Na paa kolombonje.’ konopu lierindu.
8 Taitu tuwai’inah aki akokok kwanaso’ob tafaram Asia wanawanan aki hai fokarih kakafih wanawanan arun bai’akir gagamin maiyow abai anot i boro ata morob.
9 Sika nanga konopu sukundu kote senderimu pilipuli ‘ “Kolopili.” nikimunje.’ konopu lepole ‘Kolombo.’ konopu lierindu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga kongono senderindumunga umbuna kanuma wendo orumu kinia ‘ ‘Nanga engemone na Pulu Yemonga kongonomo selio.’ konopu naa leambo.’ nimba aku ulumu wendo orumu. Pulu Yemo, yombo kololima ‘Lomboroko ola molangi.’ nilimú yemo, yunga engemonga mindi nane kongono ima selio.
9 Turobe, aki naniyi atatam i morob isan hirubin. Baise iti namamatar i ebi’obaiyit it men taiyuwit tanitutumit, baise God tanitumitum i akisinamo murumurubih ebimisuruwih.
10 Kanu ulu wendo orumumuni na kolombo serindu-na-kolo ya nikiru Pulu Ye akumuni na sepa konde liltimu. Aku sipala pe na-kinia umbuna aku sipa se wendo ombá kinia lipa tapondopa na wendo limba. ‘Pe-pe-kepe, onone ‘Pollo lipu tapondamili.’ ningu nanga Pulu Yemo mawa sendengemonga umbunama aku sipa kelepa wendo ombá kinia Pulu Yemo yuni na sika alieli lipa tapondopa ‘Unguri naa sepili.’ nimba wendo limba.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. Yombo awisilini nanga ningu Pulu Yemo mawa seko ‘Lipa tapondopili.’ ningí kinia pilipale mawa senge mele sendepa na sepa kondomba kinia yombo awisilini pilku kanokole Pulu Yemondo ninguli: “Ange. Pollo kinia ⸤yu kinia pea mindili nongi yema⸥ liku tapondonumu papu senu.” ningí.
10 Morob kakafin wan ayenabo botaiti atit, naatu boro nabotaiti anatit maiye. I tafanamaim aki ai nuhifot i boro na’atuka nabotaititi anatit.
11 — ausente —
11 Na’atube kwa a yoyobanamaim aki kwanibaisi. Saise God boro a yoyoban niya’afuten naatu aki nigegewasini, naatu sabuw moumurin maiyow God boro ana merar hinay aki bigegewasini isan.
12 Na andopo selio mele konopumuni pilipuli ‘Ungu serinduma pali sepo kondorundu. Walte sepo naa kinjerindu.’ nimbu pilielio mele ono manda nimbu sikirumanga konopu sikiru. Na ono-kinia molorundu kinia Pulu Yemone kanopa ‘kake seli uluma’ nimba kanolemoma mindi konopuna pepa, na konopu talo naa pepili ono-kinia sumbi sipu molopo ulu mare serindu mele pilipuli ‘Molopo kondorundu.’ nimbu pilipu konopu sikiru. Aku uluma konopumuni pilipuli serindu kinia ma-koleana pilipa kondoli ulu sene na lipa naa tapondorumu. Pulu Yemone na we kondo kolopale lipa tapondorumumunga na aku sipu andopo molorundu.
12 Aki aora’ara’at anayabin iti tafaramaim ama’am ai not iu’uwi aiyawas naatu ai baita’ay kwa bairit i kakafiyin naatu mutuforomaim asisinaf. Aki ai sinaf etei i Godane men tafaram ana ukwar rerekab, baise God ana manaw ana kabeberamaim.
13 I pepá topo sikirumu ono kanoko sundungí unguma topo naa sikiru. Ono manda kanoko ungu-pulumu sumbi siku pilingí mele tokoro. ‘Ono pilku sangi.’ konopu lekero mele i-sipa: Sika u na serindu mele awisili ono mare pilku sundulimili-na-kolo ‘olionga Ye-Awili Yesusi ombá walemo wendo ombá kinia ⸤ono lipu tapondorundumunga molko kondolemele mele⸥ pilipuli nimbu para sipu konopu sipu kape nimbú mele aku siku kiniá onone pali na sepo molio mele pilkuli yomboma anju anju ningu siku konopu siku kape niengi.’ konopu lekero.
13 Anayabin aki fef kwa isa akikirum tur etei i mutufor naatu rereb yah karam kwaniyab boro naniyan kwanab.
14 — ausente —
14 Abisa boun akikirum kwanabiyab boro men naniyan kwanab, baise Ata Regah Jesu namatabir nanan ana veya boro kwanaso’ob, aki isai boro kwanaora’ara’at, naatu aki auman boro kwa isa ana’ora’ara’at.
15 ⸤Nane ono pe manda kape nimbú mele, onone kiniá na kape ningí mele,⸥ ‘Sika aku siku senge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole ‘Ono wale talo-siku konopu peanga pepili molangi.’ nimbu nane “Ono molemelena u ombó.” nirindu kanumu.
15 Anayabin iti isan ayu aitumatum, ayu ayakitifuw wan kwa aninanawani saise kwa agewasin boro tafan tanaya’abar.
16 Na konopumuni pilierindu mele i-sipa: ‘Kolea Masedonia poropinji pumbúndu u ono molongena ombole, pe Masedonia pumbú. Pe Masedonia mundupu kelepo ono molongena kelepo yando ombó kinia onone na kolea Judia disiriki “Pu.” ningí.’ konopu lierindu.
16 Ayu akokok ef aumatan au Masedonia ananan anarun ana’iti naatu Masedonia’ane anamamatabir boro anarun ana’iti. Imaibo kwa boro au ef isan kwanibaisu anan Judea.
17 “Aku sembó.” nirindu mele konopumuni naa pilipuli we nirinduye? Na “I sembó. I sembó.” nimbu, nimbu panjiliu mele mana-yombomane konopu talo pepili ulu se naa sengendo kolo toko “Semolo.” nilimili mele na aku sipu naa niliu. Ungu se sembondo “Sika sembó.” niliu. Naa sembondo “Sika naa sembó.” niliu. Pulu Yemone konopu topele-mapele naa topa sika nilimú mele nane i paa sika nikiru: Ulu se “Mólo.” nimbúndu “E.” nimbu, “E.” nimbúndu “Mólo.” nimbu, sere lepo paa naa niliu.
17 Kwa boro iti na’atube kwanao, namihibe ma yayakitifuw naatu kwahihir ema’am. Kwanotanot ayu orot babin teo tibibasit naatu sinafu’e tema’am i orot ta?
18 — ausente —
18 God ana tur mar etei turobe eo, imih aki ai tur kwa isa ao i turobe men baifuwen.
19 Na keme Saillas keme Timoti keme olione ono moloringina ombo Pulu Yemonga Malo Yesusi Karasinga semanemo topo sirimulu, kanu yemone “Sika.” nimbando “Mólo.” naa nimba, “Mólo.” nimbando “Sika.” naa nilimú, paa mólo! Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika alieli selemomonga ⸤na yunga kongonomo sendeli yemone niliu ungumanga kolo se naala pelemo⸥.
19 Anayabin God Natun Jesu Keriso isan kwa wanawanamaim ayu Silas naatu Timothy abibinan i turobe, men baifuwen.
20 Pulu Yemone “I-sipu sembó. I-sipu sembó.” nimba, nimba panjerimu kanu uluma sika wendo ombá pulu yemo Karasi yu kanumu. Akumu pilipuli ⸤Pulu Yemonga ungumu yomboma nimbu sipuli⸥ Karasinga imbi pilipu lepole “Imu sika sembá.” nimbuli aku sipu Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondolemolo.
20 God ana’omatanen etei i Keriso wanawananamaim hina hiturobe. I wabin i “Turobe.” Imih i wanawananamaim aki “Amen” a’o God wabin abobora’ara’ah.
21 Na kepe ono kepe Pulu Yemone enge silimú-na Karasi kinia tondolo mundupu kopu sepo molemolo. ⸤ ‘Olio yunga kongono sendangi.’ nimba⸥ Pulu Yemone olio nimba taltopa,
21 God akisin sinafit kwa aki bairit yanowahit Keriso wanawananamaim tababatkikin,
22 ‘ ‘Olio yunga yomboma molemolo.’ nimbu piliamili.’ nimba olionga konopuna sukundu Pulu Yemo yuni ‘Nanga’ nimba imbi topa, ‘Olione pilipuli ‘ ‘Olio sika yunga yomboma.’ nimba, nimba taltorumu. Pe sika yunga mélema pali olio simba.’ nimbu piliamili.’ nimba iseli-u yunga Minimu ‘olionga konopuna molopili.’ nimba sirimu. ⸤Mélse kou awili pulimú kinia ‘Liemili.’ nimbuli ‘Kanu mélemo taltolemo yombomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimba piliepili.’ nimbuli mélemo we liepili u kou-mone koltalo mele sipuli yando olemolo, aku sipa mele.⸥
22 I nowanamih ikwahit naatu Anun Kakafiyin dogorotamaim iwan na’atube, i anababahor abistan gewasin boro uf enanan isan.
23 ⸤Na “Ombó.” nimbuli naa orundumu kolo torundu liemu⸥ Pulu Yemone nanga konopuna kanopa kolo torundu mele mona nimba para sipili. Aku-na-kolo kolo naa tokoro. Nane ono umbuna se naa simbundu kolea-awili Korini kelepo welea naa orundu. ‘Onone ‘Karasinga ungumu sika.’ ningu kuru mondolemelemonga ‘Ono kuru mondoko molangi.’ nimbu na ononga ye awilimu molopo, ono nokambo.’ manda naa nimbú. Ono kuru mondolemele ulu akumuni ono enge ningu molemelemonga ‘Ono konopu siengi.’ nimbu ono pea tapu topo kongono selemolo. Akumu Pulu Yemo mangilku pilkuli “Pollo naa orumumunga pulumu nimba sikimumu sika nikimunje?” ningu mangilielemolánje yuni “Sika nikimu.” nilka.
23 God i ayu au sifroubonenayan na’atube, ayu dogorou wanawanan i so’ob. Ayu akokok kwa aniyaturi imih boro men anamatabir maiye anan Corinth.
24 — ausente —
24 Aki men kwa abaitumatum anunufuruw, baise bairit tanabow a yasisir isan, anayabin baitumatumamaim kwababatkikin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.