1 Tessalonicenses 4
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Ango-keme, ungu se kamu niembo. U ono mane sipu Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma senge mele u nimbu sirimulu. Aku siku sika seko molemele. Aku-na-kolo kiniá “Ono Ye-Awili Yesusinga yomboma molemelemonga aku uluma siye naa kolko seko molko mindi pangi.” nimbu tondolo mundupu mawa sekemolo.
1 Tur yomanin iban au’uwi maiye taitu tuwai’inah, kwa mi’itube ma God baiyasisirin isan ana bai’obaiyen i ai’obaiyika, naatu boun i nati yawasamaim kwama’am. Baise boun i ata Regah Jesu ana onowatenamaim iban abifefeyani naatu ao’ototofari maiye, iti yawas i mar etei tafan kwanaya’abar nara’at.
2 Ye-Awili Yesusini olio ungu-umbu tondorumuma ono nimbu sirimulu ungu-manema ono pilielemele kanumu.
2 Abisa kwa sinafumih ata Regah Jesu eonowahi ana abi’obaiyi i kwanaso’ob.
3 Pulu Yemone ‘Ono sangi.’ konopu lepa molemo mele i-sipa: Ono konopu kake sepili Pulu Yemonga yomboma manjiku molko, wa ulu-kirinale seli ulu-pulumu munduku keleangi.
3 God ana kok kwa i taiyuw kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama, naatu biya tutufin etei in baisesebar kwanekwan kwanahaiw.
4 Juda yomboma naa molko Pulu Yemo naa pilielemele yombomane anju-yando yomboma kanoko pea ulu-kirinale sengendo yakala kolko wa ulu-kirinale selemele aku mele aku uluma yakala kolko naa sangi. Ono yu-mele-mele ambo lingí molo ye pungíma ‘Ononga kangimu emenalinga manjipa giliepili.’ ningu ulu-peanga kake selima manjiku seko molaa.
4 Kwa ta’ita’imon etei in baisesebar kwanekwan ana naniyanane biya kwanasofafar naatu kwanayasairi kakafemaim kwanama.
5 — ausente —
5 Naatu Eteni Sabuw God men hisusu’ub i tibisesebar kwanekwan, baise kwa men imaim kwana’itih nakura’ahi kwanisesebar kwanekwanemih.
6 Yema, ononga genali ‘Sepo naa kinjamili.’ ningu aku ulu-pulu-kirimu naa seko, ononga genalinga amboma kinia ‘Ulu-kirinale samili.’ ningu kondi naa tangi. ‘Nanga mólo, yunga.’ ningu yu-kinia ulu se naa sangi. Olione u ono nimbu sipu liepi-liepi torumulu mele paa sika nirimulu. “Aku ulu-pulu-kiri mele uluma senge yomboma Pulu Yemone aku sengemonga “Mindili nangi.” nimbá.” nimbu u liepi-liepi topo nirimulu kanumu.
6 Yawas iti’imaim tana’itin, taituwa isan men inasinaf kakaf, o inifuwifuw na’atube aawan inabainuwimih. Marasika ao kwanowar naatu boun iban abimatnuwi maiye. Orot yait nati na’atube nasisinaf Regah boro baimakiy nitin.
7 Pulu Yemone “Ulu-pulu kalaro mololi aku sipama seko molangi waa.” ni naa nirimu. “Nanga yomboma manjiku molko ulu-pulu kake selima seko molangi waa.” nirimu.
7 God ea’afit i men baisesebar kwanekwanemih ea’afitamih, baise kakafiyinamaim ma’amih ea’afit.
8 Aku sipa nirimu-kulu ‘I ungu-manemo naa pilipu lipu semolo.’ ningu bulu silimili yomboma yombo se lupa bulu naa silimili; Mini Kake Sélimu ono silimú Pulu Yemo mindi bulu silimili.
8 Isanimih orot yait iti bai’obaiyen ekwakwahir i men orot ekwakwahir baise God. Anayabin God Anun Kakafiyin yawas gewasin bai na bitin i ekwakwahir.
9 ‘⸤Ono Karasinga yomboma⸥ ononga genupilima konopu mondangi niemili.’ nimbu pepá naa tomolo. Pulu Yemone ono anju yando konopu mondonge mele u ⸤ononga konopuna omba molopa⸥ mane sirimu kanumu, akumunga olione aku ungumunga pepá se naa tomulu liemu mandala.
9 Nena baiyabowbonen isan i men ta akikirumamih, anayabin nati i God taiyuwin kwa ebi’obaiyi mi’itube taituwa bairi kwaniyabowbonen kwanama.
10 Masedonia poropinji Karasinga yomboma pali kepe onone aku siku konopu mondolemelela kanumu. Aku-na-kolo ango-keme, onone aku ungumu selemele mele ‘olandopa olandopa sangi.’ nimbu tondolo mundupu mawa sekemolo.
10 Naatu nati na’atube i Masedonia wanawanan kwasinaf Kirisiyan turanah kwabiyabuwih, baise ao’ototofari maiye taitu, nati yabow i tafan kwanaya’abar nara’at, au gagaminaka.
11 Olione u ono mane sipuli “Taka leko molaa. Ono onono yu-mele-mele mindi kongono pilku saa. Ono onono yu-mele-mele kongono sekole kere-langima naa.” nirimulu mele ‘Paa aku sipu samili.’ ningu tondolo munduku seko molaa.
11 A yawas wanawanan kakaf i ni’ukwarin, men kwana’ofbonabon, ama gewas isan taiyuw raro nababan, marasika ao kwanonowar na’atube.
12 Aku sipu semolo kinia Karasinga yombo naa molko ultu molemele yombomane olio aku sipu semolo mele kanokole olio ‘yombo peanga’ ningu olionga ungumu pilingí. Olio yu-mele-mele mélse mólo naa tombala.’ ningu aku siku seko molangi.
12 Men sabuw tafah kwanitumatum, baise a bowabowamaim Ufun Sabuw maumurih na’in boro dogoroh kwanikitabir kwa hina’iti hinitutumi naatu hinakakafiyi.
13 Ango-keme, Karasinga yombo koloringimanga ungu se niemili. Kanu uru pelemele yomboma-kinia ⸤pe wendo ombá mele⸥ ono ⸤kiniá we molemele yomboma⸥ne mimi siku naa pilku molongi liemu olio pilkimulu manda naa sekemo. Karasi naa pilieli yombomanga yombo se kololemo kinia we-yombo kanuma kondo awili-seko kololemele mele ono Karasinga yomboma aku siku kondo awili-seko naa kolangi. We-yombomane pilkuli ‘Kolopole walte lomboropo ola molopo, olionga yomboma kinia kelepo seluna kopu sepo molomolo.’ ningu naa pilkuli aku siku kondo awili-seko kololemele kanumu.
13 Taitu tuwai’inah aki akokok kwa turobe kwanaso’ob, sabuw baitumatumayah himomorob isah, saise boro men kwaniyababan kwanarerey kwanekwan, sabuw aurih baitumatum en, tibiyababanabe kwaniyababan kwanarereyamih.
14 Olio ⸤Karasinga yombomane⸥ ‘Yesusi kolopa lomboropa ola molorumu.’ nimbu kuru mondolemolo. Aku nimbu pilipuli ‘Yu serimu mele aku siku yombo ‘Yesusi ⸤sika nanga nimba kolali sepa kolondorumu. Kiniá pea molemolo.’ ningu⸥ kuru mondokole koloringi yomboma aku siku sengela.’ nimbu kuru mondolemolola. Kanu yomboma pe Pulu Yemone Yesusi-kinia pea kelepa yando memba ombá.
14 It i tabitumatum Jesu morob, naatu morobone misir maiye. Imih tabitumatum sabuw iyab Jesu hitumitum himomorob God boro nabuwih Jesu bairi hinama.
15 Kiniá Ye-Awilimuni yuyu nirimu ungu se ono nimbu siemili. Yuni nimbale: “Ye-Awilimu ⸤kelepa mania⸥ ombá kinia olio we konde molomolo yomboma u koloringi uru pelemele yomboma mundupu kelepo olio kumbi lepo naa pumulú. Paa mólo!” nirimu.
15 Iti i Regah ana tur kwa abi’obaiyi. It iyab yawasit tama’am, Regah namatabir nanan ana veya it boro men sabuw murumurubih aunah tani’iyon tananamih en.
16 Ye-Awilimu mulu-koleana mundupa kelepa mania ombándo ombá kinia ungu tondolo se wendo omba, mulu-koleana angello awili nokoli sene ungu se nimba, Pulu Yemonga bikollomone ungu se nimba, Ye-Awilimu yuyu kanu unguma kinia mulu-koleana mania ombá. Ombá kinia Karasinga yomboma molkole kololemelema u lomboroko ola molonge.
16 Anayabin Regah i taiyuwin boro marane natit obaiyunen turamaim niwow nao, naatu Tounamatar hai ukwarin auman fanan nasib God ana tour hinababin naatu sabuw iyab Jesu hitumitum himomorob boro wan hinamisir.
17 Kanu-kinia olio we konde molomolo yomboma kinia koloringi yomboma kinia pea Ye-Awilimu yu ‘Kupana kanopo liemili.’ nimba olio olando limba, olio ola muluna pumbu yu kanopo limulú. Aku sipa wendo ombámonga olio Ye-Awilimu kinia pea kamu-alieli-alieli kopu sepo mololepo mindi pumulú.
17 Imaibo it iyab nati ana veya’amaim yawasit tanama’am boro nabora’ahit tanayen sakuk wanawanan tanarun Regah bairi tanitar. Naatu Regah biyanamaim boro bairit wanatowan wanatowan tanama.
18 Ulu akumu wendo ombá kene ononga yombo ⸤kondo kolongema⸥ ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ ningu “Kololemele yomboma pe konde molonge.” i nikiru mele anju yando ningu siee.
18 Isanimih taiyuw a kou’ay wanawanan iti turamaim kwanibaibaisbonen koufair kwanab kwanama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Tessalonicenses 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.