1 Tessalonicenses 2

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ango-keme, ono moloringina ombo kongono serimulu kanumu we mania naa purumu ono pilielemele.
1 Taitu tuwai’inah, kwa taiyuw kwaso’ob aki ai nanawan kwa isa anan i men yabin enamih.
2 Ononga koleana u naa ombo kolea-awili Pillipai molorumulu kinia olionga kangikundu mindili siku olio ungu-taka tondoringi mele ono pilielemele. Aku-sipa na-kolo pe Tesallonaika orumulu kinia ‘Kongono naa sangi.’ ningu kongono semolo aulkamo pipi singí seringi kinia olionga Pulu Yemone olio lipa tapondorumu kinia pipili naa kolopo tondolo mundupu yunga semane peangamo ono topo sirimulu.
2 Philipi imaim abisa aki isai mamatar i kwaso’ob, imaibo ana Thessalonica atit, biyababan gagamin maiyow hiti naatu hikwarari tur kakafih hi’uwi. Baise God wanawananamaim koufair abai sabuw isai hibigeg nahimaim, Tur Gewasin God biyanane abai anan kwa ai’obaiyi.
3 Olione onondo tondolo mundupu “Yesusi Karasi piliangi.” nimulúndu olione ungu mare lawa sepo pilipu naa nimbu, ‘Kalaro mololi uluma pea samili.’ nimbu konopu talo pepili unguma naa nimbu, ‘Ono aulka senga lupa pangi kene kondi tamili.’ nimbu kolo naa torumulu. Aku paa naa serimulu.
3 Kwa ayawas botabirin isan ai fefeyan abit men ta baifuwen tur ao, o men ai notamaim not kakafin ta ma, o men ta ai kubibiruwimih.
4 Pulu Yemone olio apurupa kanopale ‘Nanga semane peangamo manda sumbi siku toko singí.’ nimba kanopale “Ningu sindangi.” nirimu, akumunga ‘I-siku i-siku ningu siee.’ nilimú mele mindi alieli nilimulu. ‘Yombomane olio kanoko peanga pilku kape niengi.’ nimbu unguma andopo naa nimbu silimulu. ‘Olionga konopuma kanopa apurulimú-Pulu Yemone kanopa peanga piliepili.’ nimbu kongono selemolo.
4 Baise mar etei God abisa kok eo na’atube ao, anayabin God dogorei nutitiy itin, naatu itutumi tur gewasin iti abowabow. Aki men orot baiyasisirih isan abowabowamih, baise God anayabin dogorei etei i fufun so’ob.
5 ⸤Olio sumbi sipu serimulu mele⸥ ono pilielemele. Pulu Yemo mangilielemolánje yuni ‘Sika.’ nilkala. ‘Olio-kinia ulu se seko kondangi kene ono kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili.’ nimbu unguma naala nirimulu. ‘Ononga mélema olio siengi.’ nimbu unguma naala nirimulu. Kolo naa tokomolo ono pilielemele; Pulu Yemone pilielemóla.
5 Kwa taiyuw kwaso’ob aki abinanawani ana veya, men kafa’imo kwa isa awai harewan ya abai ai aa ai tom isan ataratoun, kwa ai fufuwimih, God so’ob aki men abifufuwen.
6 Onone kepe ma-kolea lupamanga yombomane kepe olio kape niengi.’ nimbu Pulu Yemonga ungumu andopo naa nirimulu. Sika olio Karasini ‘Kongono sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema molorumulumunga ono lipu tapondopole umbuna lipu sipu ⸤ “Onone mélema siku olio nokaa.” ⸥ nimbu tondolo mundupu nilimolánje peanga.
6 Naatu aki men orot babin, o kwa, o sabuw afa iti baifai isan abowabowamih.
7 Aku-na-kolo ⸤aku sipu naa nirimulu.⸥ Ono-kinia molopole ambomane ononga bolangoma taka leko nokoko ⸤ame siku⸥ molemele mele ono aku sipu nokorumulu.
7 Keriso ana tur abarayan ai ef ema’am karam boro baibais isan atifefeyani. Baise bairi tama’am ana veya aki ai kakaf kwa isa ma, babin natunatun sosof erarafih na’atube taiyuwi arafi.
8 Olio ono paa konopu mondopo kondo kolopole ‘Pulu Yemonga semane peangamo topo siemili.’ nimbu mindi naa serimulu; ‘Ono lipu tapondomolondo olio umbuna mare membo mindili nomulu liemu unguri molo.’ nimbu konopu sipu serimulula.
8 Anayabin kwa i aki natunatui na’atube, isa abiyabow kwanekwan. Imih men tur gewasin God biyanane abai anan akisin bairi tafafaram, baise ai yawas auman akwahir kwa isa abi’akir.
9 Ango-keme, ‘Olio ono-kinia molopole kongono semolondo kála sepo kongono serimulu mele ono pilkimili.’ konopu lekero. ‘Olione ono Pulu Yemonga semane peangamo topo sipu molomolo kinia ‘Onone olio nokoko kere-langi siengi.’ naa nimulú.’ nimbu ipulieli kepe tangoli kepe kongono serimulu. ⸤Aku kongonomo kou limulúndu kongono sepo, ono lipu tapondopo kongono sepo, peatolo lipu sere lepo serimulu.⸥
9 Abisa ao i kwananot, bairit tama’am ana veya men basit aki ai ma gewas isan kwa bit atit a yababan tara’at, imih aki taiyuwi raro’ai baban ai ma gewas isan, fai mar etei abow, naatu tur gewasin Godane abinan kwanowar.
10 Ono Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma pea kopu sepo molorumulu kinia Pulu Yemone kanopa ‘ulu kake selima’ nimba kanolemo uluma kinia, yombomane ‘ulu sumbi nilima’ ningu kanolemele uluma kinia sepo, ulu se sepo naa kinjerimulu akumu ono pilielemele; Pulu Yemo pilielemóla. Olio “ulu se seko kinjeringi.” manda naa ningí.
10 Kwa matamaim na’atube God matanamaim auman. Kwa iyab kwabitumatum wanawanamaim abowabow i kakafiyinamaim, mutuforomaim, naatu auri ubar en abow.
11 Yemane ononga bolangoma nokoko seko kondolemele mele olione ono aku sipu serimulu akumu ono pilielemele.
11 Kwanaso’ob, kwa ta’ita’imon etei orot natunatun ebigenamih na’atube aigenami gewas,
12 Ono konopu tondolo pumba konopu peanga liepili molangi.’ nimbu, “‘Ye nokoli kingimu molopo kolea paa peanga, tondolo pa seli koleana molopo nokolio koleana ono pea molamili waa.’ nimba ono mangilielemo Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele mindi alieli seko molangi.” nimbu paa tondolo mundupu mane sirimulu.
12 koufair, koununub ait, abi’afuti. Naatu abifefeyani ayawas i God ana kokokomaim kwanama, anayabin God ana aiwobomaim run ana marakaw bonamanamarin bairi faram isan ea’afi.
13 Alieli Pulu Yemo-kinia “Ange.” nilimulu akumunga ulu se pea pelemo. ⸤Akumu i-sipa:⸥ Olio ono moloringina ombo Pulu Yemone olio ungu-umbu tondorumumu pilipuli nimbu sirimulu kinia mana-yombo sene ungu se nimba silimú kinia pilku limili mele mindi naa pilku liltingi. Pilkuli ‘Akumu Pulu Yemonga ungumu ningu sikimili.’ ninguli pilku liltingi. ⸤Akumu papu seringi.⸥ Aku ungumu paa sika Pulu Yemonga ungumu. Kanu ungumuni ono ⸤Karasi⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yombomanga konopumanga kongono selemo.
13 Naatu aki matan fufur God ana merar ayiy, anayabin God ana tur abai ana abibinan ana veya kwa tur kwanowar naatu kwabaib i men orot hai tur na’atube kwabaimih. Baise God ana tur kwanowar, naatu nati tur i turobe God ana tur. Anayabin kwa iyab iti tur kwanowar kwabitumatum wanawanamaim i God ebowabow.
14 Ango-keme, ono-kinia ulu wendo orumu mele kolea Judia disiriki Pulu Yemonga yombo talape moloringima-kinia u aku sipa wendo orumula. Ono Tesallonaika yomboma ononga pulu lemó yombomane ‘Mindili nangi.’ ningu seko kinjeringi mele, Judia koleana Karasi Yesusi pea kopu seko molemele yombomanga pulu lemó Juda yombomane u aku siku kepe ‘Mindili nangi.’ ningu seko kinjeringi. Akumunga pilipuli ‘Ono ungu nimbu sirimulumu sika onone ‘Pulu Yemonga ungumu’ ningu, pilku liltingi.’ nimbu pilielemolo.
14 Taitu kwa i God ana ekaleisia, Judea wanawanan Keriso Jesu hibitumitum kwabi’u’urih. Taiyuw taituwa biyababan hibit na’atube biyababan ta’imon ekaleisia Judea wanawanan ibo Jew taiyuwih taih tuwah biyababan tibitih.
15 Juda yombomane u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoko, pe Ye-Awili Yesusi toko kondoringi yombomane pe olio kepe mindili liku siku toko makororingi. Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo uluma seko, yomboma kinia pali opa-tou molemele.
15 Jew taiyuwih Regah Jesu Keriso hi’asabun, naatu dinab oro’orot auman hi’asbunuwen, naatu aki hinuni atit, abisa hibiwa’an God men kafai ebiyasisir, naatu boun sabuw etei isah tibirakit.
16 Olio Pulu Yemone Juda yombo naa molemele yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondomba mele naa niemili.’ ningu, olio andopo kanu yombo lupama ungu nimbu simulú aulkamo pipi singí selemele. Aku selemelemonga ono ulu-pulu-kiri selemele mele alieli olandopa-olandopa paa pea pali selemele, akumunga, ulu-pulu-kiri awisili ono-kinia kamu pemba. Pe kiniá Pulu Yemonga mumindili kolomba walemo ono molemelena koronga kamu alieli-alieli omba lemó.
16 Anayabin aki binan isan hi’otani, naatu men hikok Ufun Sabuw isah ata binan yawas hitab. Iti na’at hisinaf imih hai kakafin hitutut yey maririb, naatu boun yomaninamaim God ana yaso’ar wan himara’at sawar.
17 Aku-sipa na-kolo ango-keme, ⸤Juda yombomane⸥ olio toko makororingi kinia olio ono mundupu kelepo senga purumulu kinia sika olio ono kinia kopu sepo naa molemolo-na-kolo olionga konopumane ‘ono kinia kopu sepo molemolo.’ konopu lemolo. ⸤Lapalini bolangoma munduku kelko kolea suluna pungu molko ononga bolangoma konopu kimbu siku pilku molemele mele⸥ olione aku sipu ono mundupu kelepo pumbu laye-kolo mindi molopole, ono konopumuni pilipu molopo ‘Ono paa kanamiliya.’ nimbu omolondo aulka se kororumulu.
17 Taitu tuwai’inah, ai notamaim kwa isa men nuhiburumih, naatu hikusibit biyatamaim nanabin tama’am ana veya, ana itinin men manin, baise ai not gagamin na’in i mi’itube yumat ata’itin maiye.
18 Olio ono molemelena omolo.’ nimbu serimulu. Na ⸤Pollo⸥ nanu kepe wale awisili kelepo ombó serindula, aku-na-kolo ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene ‘Mólo.’ nimba olio pipi sirimu.
18 Ai kok gagamin i ata matabir maiye ata’iti, ayu Paul taiyuwu mar maumurih maiyow asinaftobon ata matabir maiye ata’iti isan, baise Satan au ef rufut.
19 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi kelepa ombá kinia méle nambolkarene olio ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nimbá kinia yunga kumbikerena konopu sipu gilimuluye? Olione kongono tondolo mundupu sepo kondorumulu mele nambolka mélsene ‘lipa ora sipili.’ nimbu membo pumulúye? Ono lipu tapondorumulu yomboma mindi kape nimbu lipu ora simulú. Akumunga kepe ‘Ono molemelena wamili.’ nimbu serimulu.
19 Anayabin Regah Jesu Keriso namatabir nanan ana veya kwa i aki ai ora’ara’at ana yey, naatu ai siwar, imih aki kwa isa i nuhifot yasisiramaim ama’am, men sabuw afa’amih, sabuw i kwa!
20 Sika, ⸤olione ono lipu tapondorumulu kinia ono Karasinga yomboma molko uluma selemelemonga⸥ ono mindi kanopo olio konopu peanga pepili molopo, ono-kinia konopu silimulu.
20 Turobe kwa i aki ai ora’ara’at ana siwar naatu ai okawakawasa!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Tessalonicenses 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.