1 Coríntios 11
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Na Karasi sepa molorumu mele pilipu manda manjipu molio mele ono aku siku na sepo molio mele kanokole manda manjiku molangi.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Alieli na ⸤ono-kinia molopole serindu mele⸥ konopu kimbu siku, ungu-mane sirinduma tondolo munduku ambolko selemelemonga ono kape nimbu “Paa seko kondolemele.” nikiru.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Aku-sipa na-kolo kiniá ⸤ungu se pea⸥ ono piliangi niembo: ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningíndu i-siku sangi:⸥ Amboma ononga pali nokolima ononga yema; yemanga pali nokolimu Karasi; Karasinga nokolimu Pulu Yemo. Akumu pilku kondangi.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 ⸤Ono maku toko molemele kinia⸥ ononga ye sene Pulu Yemo kinia ungu nimbá molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipa yomboma nimba simbando yunga pengemo aki tomu liemu yunga nokoli ⸤ye Karasi⸥ sepa kinjilimú.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 ⸤Ono maku toko molemelena⸥ ambo sene Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sembá molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipa yomboma nimba simbando yunga pengemo aki naa tomu liemu ⸤yu ye pulimúmu⸥ yunga nokoli ⸤ye Karasi⸥ ‘Pipili kolopili.’ nimba sepa kinjilimú. Penge aki naa tolemo akumu ambo se penge porolimu molemo mele, yu aku sipa ambo se mele molemo.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ambo se yunga pengemo aki naa tomu liemu manda, “⸤ ‘Yunga yemo lipa awi naa silimú lepomo.’ nimba⸥ yombo sene yunga pengemo kolomongo sepa ponjindepili.” nipili. Molo ambo senga pengemo kolomongo senge molo poronge kinia aku siku sengemonga yu seko pipili kondonge liemu ‘Na pipili naa sepili.’ nimba yunga pengemo aki topili.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Yemo yu Pulu Yemo none sepa, Pulu Yemo imbi molopa tondolo pupili molemo mele lipa ora silimú kene yunga pengemo aki naa topili. Aku-na-kolo ambomo ⸤yunga pengemo aki tolemo kinia yunga yemone yu nokolemo, yuni yemo pilipa molemo mele lipa ora silimúmunga⸥ yuni yemonga imbimu ambolopa paka tondolemo ⸤kene yunga pengemo aki tomba kinia papu⸥.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Pulu Yemone ambomonga kangi se wendo lipale yemo naa serimu. Yemonga kangi se wendo lipale ambomo serimu. ‘Yemone ambomo lipa tapondopili.’ nimbale yemo naa serimu. ‘Ambomone yemo lipa tapondopili.’ nimbale ambomo serimu. Akumunga, ⸤ ‘Ambomone ‘Na yemone nokopili. Yunga imbi ola molopili.’ nipili.’ nikiru.⸥
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 — ausente —
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Aku kene ⸤ono maku toko molongena⸥ ambomo ⸤Pulu Yemo kinia ungu nimbá molo Pulu Yemonga ungu se yomboma nimba simbando⸥ yunga pengemo aki topili. Aku sembá kinia kanokole angellomane ‘Yuni yunga yemonga unguma pilipa lipa molemo.’ ningu kanonge.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Aku-sipa na-kolo ono Ye-Awilimunga ambo ye molemelema ⸤seluna kopu seko molonge kinia peanga⸥. Amboma onono ulu mare seko, yema onono ulu mare seko, molonge kinia manda naa sembá. Ambomane yema liku tapondoko, yemane amboma liku tapondoko, selemele kinia peanga. Sika ⸤Pulu Yemone⸥ u-pulu-pulu ambomo yemonga kangimuni serimu, na-kolo kiniá yema ambomanga kangina wendo olemele, na-kolo ono pali Pulu Yemone selemo akumunga ⸤amboma kinia ononga yema kinia aku siku seluna sere leko molemele kinia peanga⸥.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 — ausente —
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ulu se onono apuruku piliangi: ⸤Ono maku toko molongena⸥ ambo sene yunga pengemo aki naa topa Pulu Yemo kinia ungu nimbá kinia peangaye?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Yombomane ⸤ononga pengema⸥ selemele mele olio semolo mele lipa ora silimú. ‘Ye se ‘yunga penge-indi omba sulu pupili.’ nimbale siye kololemo kinia aku selemomone yuyu sepa pipili kondolemo.’ nimbu pilielemolo.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Aku-na-kolo ‘Ambo sene ‘yunga penge-indi omba sulu pupili.’ nimbale siye kololemo kinia aku selemomone yuyu sepa kondopa yunga imbi ambolopa paka tolemo.’ nimbu pilielemolo. Pulu Yemone ambomonga penge-indi ‘we omba sulu pumba ⸤yunga pengemo⸥ aki topili.’ nimba silimúmunga ⸤we omba sulu pulimúmu papu⸥.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Yombo sene ya “Sangi.” nikiru mele pilipa kiri pilipale “Kolo tokomo. Nikimumu lawa sepa nimba kinjikimu.” nimba ‘Na-kinia angelema niembo.’ nimu liemu kanu yombomo i ungumu piliepili: Olio selemolo mele lupa mólo. ⸤Koleamanga pali⸥ Pulu Yemonga yombo talapemane kepe aku sikula selemele. Akumu piliepili.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Onone kiniá ungu se selemelemonga nane ono mane simbundu kape nimbu taka lepo mane simbú naa sekero. ⸤Liku maku toko Ye-Awilimuni nimba taltopa “Nanga” nirimu kere-langima nongo molongendo maku toko⸥ ulu mare senge mele niembo: Ono maku toko molko selemele ulumane ono lipa tapondopa ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimú ulu se naa pelemo. Ono maku toko molkole seko kinjiku, molko kinjingí uluma mindi selemelemonga nane ono kape nimbuli naa nikiru.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 U kumbi lepo nane i-sipu nikiru: ‘Ono Karasinga yomboma maku toko molkole ono konopu talo yopoko mele liku mundukuli talape lupa-lupa ningu molemele mele.’ ningu silimili pilielio ‘akumu mare sika nikimili.’ nimbu pilkiru.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Ono konopu talo yopoko mele liku mundukuli talape lupa-lupa ningu molemele ulumane ono mare Karasinga yomboma sika molko yunga ungumu tondolo munduku pilielemele mele lipa ora silimúmunga ⸤ ‘ono mare sika aku siku molko kinjilimili.’ konopu lekero⸥.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 ‘⸤Ye-Awilimunga imbimu ambolopo paka tondopo yu kape nimbu⸥ yu kinia kopu sepo kere-langi namili.’ ningu maku tolemele-na-kolo sika aku siku kere-langi naa nolemele.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Ono ⸤yomboma pea kere-langi nonge kere-langima mengo ongole⸥ ‘Yomboma pali u wangi.’ ningu nokoko naa molko, onone yu-mele-mele kere-langima nolemele. ⸤Aku selemelemonga⸥ yombo mare ⸤koropa molemelemonga kere-langi se naa mengo pe olemele yomboma⸥ gelene kololemele; yombo mare no-waene awisili nongo amu tolemele. Aku selemelemonga pilipuli ⸤ “Ye-Awilimu kinia kopu seko kere-langima naa nolemele.” nikiru⸥.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 ⸤Akumu nambi semu-na selemeleye?⸥ Ono ⸤alieli⸥ no nongo kere-langi nonge ulkama naa gilimúye? ‘ ‘Ye-Awilimunga yombo talapemo kanopo kiri pilipu lipu awi naa sipu, Ye-Awilimunga yombo mare mélema mólo tolemo yomboma sepo pipili kondamili.’ nimulú kinia peanga.’ konopu leko aku siku selemeleye? ⸤Aku selemelemonga⸥ nane ono nambolka unguri niemboye? Ono ⸤aku selemelemanga⸥ “Papu sekemele.” nimbu ono kape niemboye? Ono paa kape naa nimbú.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Ono nimbu sirindu ungumu u Ye-Awilimuni yando na nimba sirimu. ⸤Kanu ungumu pilielemolánje selemele mele naa selemolá.⸥ ⸤Kanu ungumu i-sipa:⸥
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 — ausente —
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 — ausente —
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ye-Awilimu kelepa mania naa opili i beretemo kinia no-waenemo-tolo alieli-alieli nonge kinia aku siku senge ulumuni onone Ye-Awilimu kolorumu mele yomboma liku ora singí.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Akumunga, Ye-Awilimuni “Yu pilku nangi.” nirimu beretemo kinia no-waenemo-tolo yombo sene nombando ⸤ ‘Unguri mólo.’ nimba Ye-Awilimuni kanopa kiri pilimba⸥ ulu se sepa kinjilimú kinia aku selemo ulumuni yu ‘Ye-Awilimunga kangimu kinia mememo-tolone uluri naa sembá.’ nimba lipa awi naa silimú. Aku sipa selemo ulumu ulu-pulu-kiri se selemo.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Aku selemo kene yombo se yunga konopukundu apurupa pilipale beretemo kinia no-waenemo-tolo nopili. We walu naa nopili.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Yombo sene Ye-Awilimunga kangimu nimba naa pilipale beretemo kinia waenemo-tolo we walu nomu liemu aku selemomonga yu yuyu ulu umbuna se ‘wendo opili.’ nimba aku selemo, akumunga sika Pulu Yemone “Yu-kinia umbuna wendo opili.” nimbá, aku kene “Konopukundu apuruku pilkuli nangi.” nikiru.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 ⸤Aku siku seko kinjilimili⸥ akumunga ononga yombo awisili kangima enge naa pepili molko, kuruma kanoko liku, mare kololemele.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Aku-sipa na-kolo olione selemolo mele oliolio ⸤konopukundu⸥ apurupu pilipuli ⸤Ye-Awilimuni “Nangi.” nirimu kere-langima nolemolá⸥nje mindili nomolo ulu se naa pelka.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 ‘Ya ma-koleana yomboma seko kinjilimilimunga Pulu Yemone ono kolea kirina lipa mundumba kinia olio pea aku sipa naa sepili.’ nimba Ye-Awilimuni olio ulu selemoloma kanopa kiri pilipale olio mane simbando ulu umbunama silimú.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Aku kene, nanga ango-keme, ono ⸤Ye-Awilimu kinia genali kinia kopu seko⸥ kere-langi nongendo ongo maku tolemele kinia yombo mare wangi nokoko molkole, pea kere-langi nangi.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Yombo se gelene kolomu liemu yunga ulkana u kere-langi nopili. ‘Gelene kolopo maku topole sepo kinjimulú kinia Pulu Yemone olio pali mindili simba.’ nimbale aku sipa u sepale makuna pupili. Ungu ekendo we pelemo-na-kolo pe na ono molongena ombole ono mane simbú.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.