1 Coríntios 10

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ango-keme, ⸤ ‘Sepo molamili.’ ⸥ nikirumunga ⸤ungu se pea niembo:⸥ Olionga anda-kolepalimane ⸤seringi mele pilipuli ‘Aku sipu naa sepo molamili.’ nikiru. Onone⸥ seringi mele kelko mimi siku piliangi niembo. ⸤Kolea Isipi ka-kongono seko molko Isipi munduku kelko wendo ongole niringimuni, Pulu Yemone ono nokombando kupana sukundu molorumu⸥ kupana maniakondo molko, nomu ⸤ ‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinia akumu ekendo ekendo pumba pala mele serimu, aku nomu⸥ awi-suku-singina olionga anda-kolepali yomboma aulka lierimuna kimbu-kongono seko ongo puringi kanumu.
1 {Não quero que ignoreis, irmãos}, que os nossos pais estiveram todos debaixo da nuvem e que todos atravessaram o mar;
2 ⸤ ‘Olio Karasi lombili pulimulu. Yunga yomboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda-kolepalima Mosisinga yomboma molko yu-mindi lombili pungíndu kupana sukundu pungu, nomuna puringi akumu no liltingi none serimu.
2 todos foram batizados em Moisés, na nuvem e no mar;
3 ⸤Kolea ku lielina pungí puringi kinia⸥ Pulu Yemone kere-langi sirimumu ono pali nongo,
3 todos comeram do mesmo alimento espiritual;
4 Pulu Yemone ⸤kou senga⸥ no sirimumu ono pali noringi. Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ono-kinia kopu sepa purumu, kanu koumu Karasi yu.
4 todos beberam da mesma bebida espiritual {pois todos bebiam da pedra espiritual que os seguia; e essa pedra era Cristo}.
5 ⸤Pulu Yemone aku sipa ono nokorumu, yu ono pea puringi⸥-na-kolo ono awisilini ⸤seringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa kiri pilipa ⸤ ‘Kolangi.’ nirimumunga⸥ kolea ku lielina kolea lupa lupamanga ononga ónoma lierimu.
5 Não obstante, a maioria deles desgostou a Deus, pois seus cadáveres cobriram o deserto.
6 ‘U Isirele yombomane ulu-pulu-kirima sengendo konopu siku moloringi mele olio kiniá aku sipu naa molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono seringi mele semanema bokuna molopili tangi.’ nirimu.
6 Estas coisas aconteceram para nos servir de exemplo, a fim de não cobiçarmos coisas más, como eles as cobiçaram.
7 U we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku seringimunga Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa:nimba molemo mele naa sayo.
7 Nem vos torneis idólatras, como alguns deles, conforme está escrito: O povo sentou-se para comer e para beber, e depois levantou-se para se divertir {Ex 32,6}.
8 U yombo mare wapora toko wa ulu-kirinale selko andoringi mele ono naa sayo. U aku siku seringi kinia Pulu Yemone waltikele yombo tuwendi tere tausini torumu koloringi.
8 Nem nos entreguemos à impureza como alguns deles se entregaram, e morreram num só dia vinte e três mil.
9 Ye-Awilimu ⸤sika olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge sepa mumindili naa kololemo-na-kolo⸥ ‘Yu aku sipa molemo molomba.’ ningu ‘Yunga ungumu mokoli sepo olio konopumane pilielemolo mele sepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. U yombo mare aku siku ningu moloringi kinia Pulu Yemone wambiyema ono moloringina lipa mundorumu, akumane ono nongo kondoringi kinia koloringi kanumu.
9 Nem tentemos o Senhor, como alguns deles o tentaram, e pereceram mordidos pelas serpentes.
10 U yombo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio-kinia sepa kinjilimú.’ niringi mele ono aku siku naa sayo. U aku siku seringi yomboma Yombo Topa Kondoli ⸤Angello⸥mone topa kondorumu.
10 Nem murmureis, como murmuraram alguns deles, e foram mortos pelo exterminador.
11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘U aku seringi uluma mele yandopa semanema pilkuli aku siku naa sangi.’ nirimu-kulu i uluma wendo orumu. U aku uluma seringi kinia Pulu Yemone ono mumindili kolopale topa kondorumu. Kiniá ‘Yandopa yomboma kanokole aku siku naa sangi. Aku siku senge kinia sembó mele kanangi liepi-liepi topo lipu ora siembo.’ nimba ‘Aku semanema bokuna tondaa.’ nirimu-kulu bokuna tondoringi molemo. ‘Yandopa yombo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbá walema wendo ombá yombo akumando nikiru.
11 Todas estas desgraças lhes aconteceram para nosso exemplo; foram escritas para advertência nossa, para nós que tocamos o final dos tempos.
12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ono seringi mele aku sipu manda naa semolo. Pulu Yemone na kanopa peanga pilielemo.’ ningu molonge yomboma kanoko kondoko molangi. ⸤Kurumanga nokoli Setenene ‘Ono ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi tomba kinia⸥ ono ‘Ulu-pulu-kirima semolonje.’ ningu pilku kanoko kondoko naa molongi liemu paa sika ulu-pulu-kirima senge.
12 Portanto, quem pensa estar de pé veja que não caia.
13 Ono kondi tolemo ulumu kepe yombo lupama pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupa lupa mólo, selu-sipa mele mindi. Pulu Yemone olio lipa tapondombando waltikele kepe siye naa kolopa, olio pilipa kanopa mindi molopa nokolemo. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia kondi tomba yomboma Pulu Yemone ‘Ononga engemo mania pupili. Kondi tolemo ulumunga engemo olandopa pumba yomboma topa mania mundopili.’ nimba naa molemo. Ono ⸤mélsene⸥ kondi tomba sembá kinia ono kowa pungí aulka se akisindimba. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia ‘Ono kamu naa lipili, enge niengi.’ nimba yuni aku sembá.
13 Não vos sobreveio tentação alguma que ultrapassasse as forças humanas. Deus é fiel: não permitirá que sejais tentados além das vossas forças, mas com a tentação ele vos dará os meios de suportá-la e sairdes dela.
14 Na konopu mondolio yomboma, ⸤ono naa kanoko kondokole ulu-pulu-kiri se senge⸥ kene we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko kalolemele méle akuma bulu siku, aku selemele koleama munduku kelko kowa pangi.
14 Portanto, caríssimos meus, fugi da idolatria.
15 Nane konopu tondolo pelemo yombomando nikiru kene nikiru mele onono pilku apurayo.
15 Falo como a pessoas sensatas; julgai vós mesmos o que digo.
16 ⸤Yesusi Karasini “Imu liku naa.” nirimu mele pilipuli pellawa-berete kinia no-waene kinia nomolondo⸥ Pulu Yemone sepa kondolemo no-waenemo “Ange.” nimbu nombole nilimulumuni, Karasini olionga nimba yunga meme ondopa kolondorumu mememo-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Pellawa-berete piki-maka lepo nolemolo kinia Karasinga kangimu-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Sika nikiru molo móloye?
16 O cálice de bênção, que benzemos, não é a comunhão do sangue de Cristo? E o pão, que partimos, não é a comunhão do corpo de Cristo?
17 Akumunga, berete selumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinia Karasi kinia⸥ kangi selumu mele molemolo. Yombo awisili molemolo-na-kolo berete selumu, olio yomboma kangi selumula.
17 Uma vez que há um único pão, nós, embora sendo muitos, formamos um só corpo, porque todos nós comungamos do mesmo pão.
18 Isirele yombomane ulu se pilku selemele mele piliame: Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili kinia Pulu Yemo kaloli kongi mélema ongo nolemele yomboma kinia, Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalolemele yomboma kinia, ono pali konopu seluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu.
18 Considerai Israel segundo a carne: não entram em comunhão com o altar os que comem as vítimas?
19 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku nikirumunga ‘Kouma kinia unjuma kinia liku anjiku ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kere-langima popo toko kalolemele langimane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinia unjuma kinia akumane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye?
19 Que quero afirmar com isto? Que a carne sacrificada aos ídolos ou o próprio ídolo são alguma coisa?
20 Paa mólo! ⸤Aku sipu konopu lepole naa nikiru. Nikiru mele i-sipa:⸥ Ultu molemele yombomane ⸤we-mélema⸥ popo toko kalolemele kinia kuruma manjiku koyoko indima siku Pulu Yemo naa silimili. ⸤Waltikele Pulu Yemo kinia kuruma kinia liku sere leko indima manda naa singí. Kuruma lupala, Pulu Yemo lupala.⸥ ‘Ono kuruma pea kopu seko naa molonge kinia peanga.’ konopu lekero.
20 Não! As coisas que os pagãos sacrificam, sacrificam-nas a demônios e não a Deus. E eu não quero que tenhais comunhão com os demônios.
21 Ye-Awilimunga no-waenemo kinia kere-langimu kinia nongo, kurumanga kere-langima nongo, liku sere leko walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo, aku manda naa senge. Ye-Awilimunga kere-langi polona kinia kurumanga kere-langi polona kinia, walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo senge manda naala sembá.
21 Não podeis beber ao mesmo tempo o cálice do Senhor e o cálice dos demônios. Não podeis participar ao mesmo tempo da mesa do Senhor e da mesa dos demônios.
22 Molo “Ye-Awilimuni olio konopu kiri panjepili.” niemiliye? Yunga tondolomo maniandopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipa mólo kene yu manjipu pilipu konopu mondopo molamili.⸥
22 Ou queremos provocar a ira do Senhor? Acaso somos mais fortes do que ele?
23 ⸤Yombo marene ninguli:⸥ “⸤Olio Karasinga yombomane⸥ uluma pali manda semolo. ‘Mólo!’ nimbá ungu-mane se naa pelemo.” ⸤nilimili.⸥ ⸤Aku sika ungu-manemane olio naa nokolemo⸥-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolo kinia aku ulumane olio lipa naa tapondolemo. “Selemolo uluma pali ungu se mólo.” nilimilimu sika nilimili-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolomane olio ⸤Karasinga yomboma molomolo mele⸥ sepa tondolo naa mundundulimú.
23 Tudo é permitido, mas nem tudo é oportuno. Tudo é permitido, mas nem tudo edifica.
24 ⸤Olio Karasinga yombomane⸥ “Nanu mindi manda molopo konopu simbú uluma sambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ genupili molko kondonge uluma samili.
24 Ninguém busque o seu interesse, mas o do próximo.
25 ⸤Akumunga ulu se i-sipa mele:⸥ Kere-langi makete selemele koleana punguli “I kere-langimuni kuru koyonginje? I kere-langimuni we-mélse anjiku ‘pulu yombo se’ ningu popo tonginje?” ningu aku siku kere-langima naa pilku apuruku, we ⸤topo toko⸥ liku nangi. ⸤Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥⸤nimba molemo. Pe mélema pali Pulu Yemonga⸥ kene kere-langima pali konopu kimbu siku naa nangi. We walu nangi.
25 Comei de tudo o que se vende no açougue, sem indagar de coisa alguma por motivo de consciência.
26 — ausente —
26 Do Senhor é a terra e tudo que ela encerra.
27 Karasi naa pilieli yombo sene onondo “Kere-langi pea namili waa.” nimbá kinia ‘Pamili.’ konopu liengi liemu aku manda. Ungu se mólo. Pungí kinia singí kere-langima pali walu nangi. Konopumane pilkuli, ‘Imu manda nomolo molo i kere-langimuni kolo toli pulu yombo se popo tongi liemu nomolo kinia manda naa sembá.’ ningu aku siku konopu kimbu naa siengi. Kere-langi singíma ungu se naa mangilku walu liku nangi.
27 Se algum infiel vos convidar e quiserdes ir, comei de tudo o que se vos puser diante sem indagar de coisa alguma por motivo de consciência.
28 Aku-sipa na-kolo yombo sene onondo nimbale: “I kere-langimu pulu yombo se popo topo kalomulu.” nimbá molo “I kere-langimu kuru koyomulu.” nimu liemu manda “Akumu nomolo kinia olio nimba sikimu yombomone ‘Onone pilku selemele mele olio aku sipu pilielemolo.’ konopu lemba.” ningu pilkuli naa nangi. Sika onono konopumane ‘Unguri mólo.’ ningu pilielemele-na-kolo kanu nimba simba yombomone ono Karasinga yombomane aku kere-langima pilku kanokole nonge kinia kanopale yuni konopumuni pilipale ‘Nane we-mélema popo tombo kinia ungu se mólo.’ nimba pilimba. Akumu manda naa sembá. ⸤Aku-sipa na-kolo ononga yombo sene mangilipa pilipa nimbale:⸥ “Nane ‘Ungu se sambo.’ nimbuli ‘Aku sembó kinia yombo sene ungu sembomonga pilipa sundupale kelepa yuyu pilipa sepa kinjimbanje.’ nimbu ungu sembóma pilipu apurupu, mare sepo mare siye kolopo naa sepo nambi semu-na sembonje? Sembó mele nambi semu-na nanu manda naa pilipu sumbi sipu semboye?
28 Mas se alguém disser: Isto foi sacrificado aos ídolos, não o comais, em atenção àquele que o advertiu e por motivo de consciência.
29 — ausente —
29 Dizendo consciência, refiro-me não à tua, mas à do outro. Com efeito, por que razão seria regulada a minha liberdade pela consciência alheia?
30 ⸤Pulu yombo kolo tolima popo toko kalonge⸥ kere-langima yombo mare kinia pea kere-langi nombo molomolo kinia Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kinia yombo sene nane sembó mele yunga konopumuni apurupa pilipale nando “Seko kinjikinu.” nambi semu-na nimbáye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kere-langimanga ungu se mólo. Aku sembomonga yombo sene nando ungu se nimbá kinia mandaye?⸥” nimba mangilipa molemonje?
30 Se eu como com ações de graças, por que serei eu censurado por causa do alimento pelo qual rendo graças?
31 Akumunga, ⸤ononga yombo sene aku sipa nimba mangilimbamonga ungu se pundu topo niembo:⸥ Onone kere-langi nonge molo no nonge molo ulu se senge kinia aku ulu sengema pali sengendo ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma sangi.
31 Portanto, quer comais quer bebais ou façais qualquer outra coisa, fazei tudo para a glória de Deus.
32 Juda yombomane kanoko kiri pilielemele uluma naa seko, Juda yombo naa molemele yombomane kepe kanoko kiri pilielemele uluma naala sangi. Karasinga yombo marene kanoko kiri pilielemele uluma kepe naala sangi. Nuni sení mele yombo sene kanopale yuni sepa kinjimba ulu se naa sani.
32 Não vos torneis causa de escândalo, nem para os judeus, nem para os gentios, nem para a Igreja de Deus.
33 ‘Nane sembomonga yomboma pali manda molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu selio mele, aku siku ⸤sangi⸥. ‘Nane sembomonga na manda molambo.’ molo ‘Sembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Sembomonga na méle awisili taltambo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane sembomonga yombo awisili Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu uluma pilipu apurupu selio ⸤mele onone aku siku sangi⸥.
33 Fazei como eu: em todas as circunstâncias procuro agradar a todos. Não busco os meus interesses próprios, mas os interesses dos outros, para que todos sejam salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.