Tiago 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ono irinale seko, opa seko, selemele akumu pulu nambolkarenga aku selemeleye? Ononga konopumanga mélema kinia uluma kinia ‘Samili.’ konopu lemele ulu akumane ononga konopumanga sukundu angelema ningu opa-mele selemomonga onone konopu talo yopoko pepili aku siku selemele.
1 Kwa wanawanamaim iti gamin baiyow ana ef i menane na kwagam kwabiyow? Iti sawar etei i kwa a naniyanane enan, biya ana yasisir isan, naatu nati sawar i mar etei wanawanamaim in gamin ekukura’ara’ah.
2 Mélse kanokole yakala kolko ‘Liemili.’ konopu lemele-na-kolo naa limili. Naa likuli yomboma toko kondolemele. Yombo senga mélema kanoko yama melemele-na-kolo aku mélema lingí aulka se naa lemómonga ⸤paa mumindili kolko⸥ lakoko irinale seko opa selemele. Ono ‘Pulu Yemone mélema sipili.’ ningu yu-kinia ungu ningu mélema mawa naa selemelemonga ⸤‘Liemili.’ nilimili mélema⸥ naa limili.
2 A kok gagamin i sawar kwatabow, baise men kwabowabow. Sabuw kwa’a’asbunubunuw naatu kwababahiy kwanekwan, baise abisa kwakokok men kwabowabow. Naatu abisa men kwabaib isan kwagam kwabiyow, anayabin God men kwabifefeyan.
3 ‘Mélema liemili.’ ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa selemele akuma ‘Liemili.’ nilimili mele ononga konopuma Pulu Yemone kanopale mawa selemele mélema naa silimú. Ono onono ‘konopu sipu manda molamili.’ ningu mawa selemelemonga kanopale naa silimú.
3 God kwabifefeyan men ibit, anayabin sawar kwa akis a yasisir isan kwakok kwabifefeyan, nati fefeyan i men gewasin.
4 Ambo sene yunga yemo mundupa kelepa wapora andopa tolemo mele ⸤ono pepá topo sikiru yomboma⸥ Pulu Yemo munduku kelko mélema yakala kololemele yomboma, ma-koleana uluma kinia mélema ‘pulu lemó.’ ningu kopu seko molemele yomboma aku siku molemelemonga Pulu Yemo kinia opa-tou mele molemele akumu ono naa pilielemeleye? Ma-koleana mélema kinia uluma kinia yakala kolko ‘olio-kinia pulu liepili kopu sepo molamili.’ nilimili yombomane aku siku nilimilimunga ‘Pulu Yemo kinia opa-tou molamili.’ nilimili.
4 Baiwa’an kwanekwaneyah tak! Tafaram bairi kwai’of God ana rakit kwamamatar kwaso’ob ai en? Orot yait tafaram ana of emamatar i taiyuwin iwa’an God ana rakit matar.
5 Molo ‘Pulu Yemonga bokuna molemo ungumuni we nilimú.’ konopu lemeleye? Kanu ungumuni nimbale:
5 Men kwananot tur iti Bukamaim eo i yabin en. “God Anun Kakafiyin wanawanatamaim yari’iy ema’am, abisa kakafin tasisinaf isan ana yaso’ar i gagamin maiyow ebaib.
6 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone olio we kondo kolopale ⸤lipa tapondolemo⸥. Aku sipa selemomonga ungu se Pulu Yemonga bokuna nimba molemo. Akumu i-sipa:
6 Baise manaw kabeber Godane i gagamin na’in ebitit. Buk Atamaninamaim eo na’atube,
7 Akumunga, Pulu Yemo liku awi siku yunga unguma pilku molangi. Kondi tolemo depelemone ungu nimbáma paa naa pilku tondolo munduku liku bulu siengi. Aku senge kinia ono mundupa kelepa kowa pumbá.
7 Isan imih taiyuw God kwanitin. Naatu Demon Mowan kwanarukouw, saise i boro nabihir kwa nihamiyi.
8 ‘Pulu Yemo kinia kopu sepo molamili.’ ningu yu molemona nondoko wangi. Nondoko onge kinia ‘Ono-kinia kopu sepo molamili.’ nimba yu ono molongena nondopa ombá. Ono ulu-pulu-kiri selemele yombomane ⸤‘Pulu Yemo molemona nondopo pamili.’ ninguli⸥ yombo senga ki kalaro molemo kinia kulumiye tolemo mele ⸤ononga konopumanga onono pilielemele uluma kulumiye tangi⸥. Ono yombo konopu talo pepa, ⸤Pulu Yemo kinia ma-koleana mélema kinia konopu mondolemele⸥ yombomane ‘Konopuma kake sepili. We-mélema konopu kimbu sipu molemolo mele mania pupili.’ niengi.
8 Kwanan God biyanamaim kwaniyubin, i boro nan kwa biyamaim niyubin, kwa i bowabow kakafin wairafi, imih uma kwanasouwen, naatu dogor kwanasouwen, kwa wanawan rerekabih.
9 ⸤Ono ulu selemelema⸥ kanoko kiri pilku, konopu umbuna sepa kamelé mindili sepili kola awisili seko molangi. Tawe selemele ulumu munduku kelko yombo senga pulu lemó yombo se kololemo kinia konopu kiri panjipa kola selemo mele aku siku sangi. Paa konopu siku molemele ulumu munduku kelko konopu paa umbuna pepili molangi.
9 A kakafih isan kwaniyababan, kwanarerey kwana’osmetan, marib keteketef kwanihamiy kwanarerey. Naatu kawasa kwanihamiy kwaniyababan.
10 Ye-Awilimunga kumbikerena ‘Yu ye awilimu. Olionga imbima mania molopili.’ ningu taka leko molangi. Aku senge kinia yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.
10 Naatu au’uwi maiye Regah nanamaim taiyuw kwanayara’iyi, Regah boro kwa nabora’ahi.
11 Ango-keme, anju yando ononga genali marenga ungu- bulkundu naa nindangi. Yombo sene yunga genu senga ungu-bulkundu nindipa, “Sepa kinjilimú yombo kirimu.” nilimú yombomone ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemanga kepe ungu-bulkundu nindipa, ‘Méle kirimu.’ nilimú. Ungu-manema apurupa ‘méle kirimu’ nilimú yombomo ungu-manema pilipa lipa naa sepa, ungu-manemanga pilipa apuroli yombomo mele molemo.
11 Taitu, men asir taiyuw wanawanamaim kwanagam, kwanigigim, kwana’uwi kwanikwaniyimih. O yait Kirisiyan tura isan igam iu naatu kubibabatiy, o i ofafar isan kugamigim naatu kubibabatiy. Imih o kubibatiy ana veya o i men ofafar kubobosiyasiyar, baise ana baibatiyenayan imatar.
12 Ye selu mindi ungu-manema sipa panjipa, uluma pilipa apuroli yemo molemo, ⸤akumu Pulu Yemo⸥. Kanu yemo yombo mindili nolemolá aulkana pulimili yombo mare lipa tapondopa wendo lipa, yombo mare ‘Mindili nangi.’ nimba topa mania mundulimú yemola. Pe nu nambi selenomone nunga pulu lemó yombo senga uluma pilku apuruku ‘Sepa kinjilimú.’ nilinuye?
12 God akisinamo ofafar ebitit naatu i akisinamo nibatiyit, i akisinamo boro niyawasit naatu i akisinamo boro nagurusit. Baise o a gewasin i men tomar taituwa kubibatiy?
13 Kiniá ⸤nane ungu se nimbú sekeromo⸥ piliaa. Yombo marene ninguli: “Kiniá molo opali kolea-awili senga pumbu bisinisi se-pumulú. Akuna pumbu kalia-ingi selu bisinisi sepo kou-mone awisili limulú.” nilimili yomboma piliaa.
13 Iti ao kwananowar, o yait iti na’at inao, “Boun o maras it boro tanan tafaram ta gagamin, imaim kwamur ta’imon tanama tanabow kabay tanab ata kabay tafan tanaya’abar.”
14 Opali ulu se wendo ombá kinia molonge mele ono naa pilielemele kanumu. Ononga konde mololi ulu akumu kondena sepe kalolemele kinia waltikele ilia wendo omba nondopa pora nilimú mele.
14 Baise maras ayawas isan abisa namamatar o men iso’ob. Kwa i sowasow na’atube, mar auman sowasow i’itin, mar kafai in veya nayey sowasow na’am in.
15 Akumunga aku siku naa ningu, i-siku niengi: “Ye-Awilimuni ‘Na aku siku sani.’ nimu liemu kolou naa kolopo konde molopole i ‘Sambo.’ nikiru mele sika sembó.” niengi.
15 Baise ana gewasin kwa iti na’atube kwatao, God nakokok na’at basit tanama sawar iti o ni’i tanasinaf.
16 Aku-na-kolo onone aku siku naa nilimili. Ono kara pungu onono kape ningu imbi ambolko paka toko “Kongono awili se semolo.” ningu yomboma ningu silimili. Aku siku ningu kape nilimili ulumu paa ulu kirimu.
16 Baise kwa i bai’o’orotoyah naatu ora’ara’atayah, nati a ora’ara’at etei i kakafih.
17 Akumunga, yombo sene ulu peanga se konopumuni pilipa ‘Aku sipu sembó kinia papu.’ nimba pilipale pe naa semu liemu aku sipa selemo ulumu ulu-pulu-kiri se selemo.
17 Isan imih orot yait sawar gewasin so’ob baise men isisinaf, nati orot i bowabow kakafin isisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.