Tiago 1

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Na Jemisi, Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolonga kongono sendeli kendemande ye se,
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos da dispersão, saúde!
2 — ausente —
2 Considerai que é suma alegria, meus irmãos, quando passais por diversas provações,
3 — ausente —
3 sabendo que a prova da vossa fé produz a paciência.
4 Ono molko kondoko, kamu umbu-konopu pepili Pulu Yemonga yombo yuma molko, Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu peanga se ononga konopumanga mólo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunama meangi; konopu tondolo mundundoli uluma ono-kinia tondolo mundupa pepili.
4 Mas é preciso que a paciência efetue a sua obra, a fim de serdes perfeitos e íntegros, sem fraqueza alguma.
5 Yombo se pilipa kondoli naa pemu liemu Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepale “Pilipa kondoli se si.” nimbá kinia mélema mawa selemele kinia iri naa topa méle awisili pilipa lipa popenge sepa silimú Pulu Yemone sika simba.
5 Se alguém de vós necessita de sabedoria, peça-a a Deus - que a todos dá liberalmente, com simplicidade e sem recriminação - e ser-lhe-á dada.
6 Aku-sipa na-kolo kanu yombomo ‘Mawa sembó mele sika simba.’ nimba kuru mondopale mawa sepili. Konopu talo sepa kimbu silimú yombomo, poporomene unju mumu memba andolemo mele, yunga konopumu aku selemo kene ‘Simbane naa simbane. Lipa tapondombane naa tapondombane.’ nimba konopu talo sepa naa kimbu sipale ⸤mélema mawa sepili⸥.
6 Mas peça-a com fé, sem nenhuma vacilação, porque o homem que vacila assemelha-se à onda do mar, levantada pelo vento e agitada de um lado para o outro.
7 — ausente —
7 Não pense, portanto, tal homem que alcançará alguma coisa do Senhor,
8 — ausente —
8 pois é um homem irresoluto, inconstante em todo o seu proceder.
9 Ono ⸤Karasinga yombomanga⸥ genu se koropa pupili molopa imbi naa molemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu-kinia ungu peanga se sepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbá kene konopu sipili.
9 Mas que os irmãos humildes se gloriem de sua elevação;
10 Aku-sipa na-kolo pellawa sindi se enge naa nimba nondopa tanda lemó mele yomboma aku siku kamu naa molko nondoko kololemele kene pilipale ⸤Karasinga⸥ yombo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we-yombo mele molopili.’ nimbá kinia konopu sipili.
10 os ricos, pelo contrário, de sua humilhação, porque passarão como a flor dos campos.
11 Ena paa kondolemo kinia era mélema topa kondolemo kinia pellawa sindi peanga tolemoma kolopa ole lepa mania pulimú. Aku sipala yombo se méle awisili taltolemo yombomo kou limba kongonomo sepa molopale kolomba.
11 Desponta o sol com ardor, seca a erva, cai sua flor e perde a beleza do seu aspecto. Assim murcha também o rico em suas empresas.
12 Yombo se umbuna lupa lupama wendo olemo kinia aku umbunama memba tondolo mundupa molemo yombo akumu umbuna wendo olemomane yu topa mania naa mundulimúmunga Pulu Yemone alieli konopu peanga pepili molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu silimú, akumu yunga méle kalólimu limú kene umbuna lupa lupama wendo ombá kinia ‘Aku umbunama papu na-kinia wendo okomo.’ nimba konopu sipili. Kanu méle kalólimu koronga-u Pulu Yemone “Yu paa konopu mondonge yomboma aku sipu méle kalombo.” nimba, nimba panjerimu méle kalólimu.
12 Feliz o homem que suporta a tentação. Porque, depois de sofrer a provação, receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Ulu sene yombo se ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ nimba ulu se manda manjimba kinia kanu yombomone ‘Pulu Yemone na ‘sepo kinjambo.’ nimba kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu-pulu- kirimuni Pulu Yemondo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ manda naa nimbá. Nimbá mele Pulu Yemone pilimba aulka se paa naa pelemo. Pulu Yemone yombo sendo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ paa manda naa nimbála kene ⸤aku siku naa niengi⸥.
13 Ninguém, quando for tentado, diga: É Deus quem me tenta. Deus é inacessível ao mal e não tenta a ninguém.
14 Yomboma ononga konopumane aku ulu-pulu-kirima ‘sangi.’ nimba kondi tolemo kinia ononga konopu kiri akumane ‘Ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi topa ono kundulimú.
14 Cada um é tentado pela sua própria concupiscência, que o atrai e alicia.
15 Kanu-kinia ambo se bolango mondopale melemó mele konopumuni yakala kolopale ulu-pulu-kiri se melemó. Kanu-kinia ulu-pulu-kirimu akopa pora sipale kololi ulu-pulumu melemó.
15 A concupiscência, depois de conceber, dá à luz o pecado; e o pecado, uma vez consumado, gera a morte.
16 Nanga paa konopu mondolio ango-keme, ononga konopumane ‘Sika nikiru.’ ningu kolo toko ononga konopuma liku amu naa tondaa.
16 Não vos iludais, pois, irmãos meus muito amados.
17 Méle peangama kinia ulu peangama kinia, aku sipa ulu paa peangama pali yando we naa limulú. Kanu mélema mulu-koleana wendo olemo. Muluna pa sendeli gilimuma sepa panjerimu Lapamone kanu méle paa peangama silimú. Muluna gilimú pa sendelima omba pulimú kinia kolea tangopa simbulu topa, unju kinia mélemanga minima gilimú mele topele-mapele toko pulimili mele kanu Pulu Yemo aku sipa topele-mapele naa topa, olio simbulu tondomba mele se yu-kinia paa naa pepa, konopu selumu mindi pepili molemo.
17 Toda dádiva boa e todo dom perfeito vêm de cima: descem do Pai das luzes, no qual não há mudança, nem mesmo aparência de instabilidade.
18 ⸤Kanu topele-mapele naa tolemo yemone⸥ ‘Olio yunga bolangoma molangi meambo.’ nimbale ‘Yunga semanemo, olio lipa tapondopa yomboma konde molonge tondolomo pelemo semane paa sikamone olio mendepili.’ nirimu. Yuni olio ‘mélema serindumanga pali kumbi leko molangi.’ nimba olio aku sipa merimu.
18 Por sua vontade é que nos gerou pela palavra da verdade, a fim de que sejamos como que as primícias das suas criaturas.
19 — ausente —
19 Já o sabeis, meus diletíssimos irmãos: todo homem deve ser pronto para ouvir, porém tardo para falar e tardo para se irar;
20 — ausente —
20 porque a ira do homem não cumpre a justiça de Deus.
21 Akumunga, ⸤‘Ga pupili.’ ningu era selemele mele⸥ ulu kalaro mololima kinia ulu kirima kinia selemelema pali ‘Na-kinia naa molopili.’ ningu munduku kelko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu u ononga konopumanga panjinderimu, aku ungumuni ono mini pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana manda wendo lipa Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana manda lipa mondomba akumu taka leko pilku liku molangi.
21 Rejeitai, pois, toda impureza e todo vestígio de malícia e recebei com mansidão a palavra em vós semeada, que pode salvar as vossas almas.
22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimú mele we komumane mindi naa piliangi. Pilkuli pilku liku sengena panjiku sangi. We komumane mindi pilkuli nilimú mele naa selemele liemu ono onono kolo toko ‘Peanga sepo molemolo.’ konopu lemele.
22 Sede cumpridores da palavra e não apenas ouvintes; isto equivaleria a vos enganardes a vós mesmos.
23 — ausente —
23 Aquele que escuta a palavra sem a realizar assemelha-se a alguém que contempla num espelho a fisionomia que a natureza lhe deu:
24 — ausente —
24 contempla-se e, mal sai dali, esquece-se de como era.
25 Aku-sipa na-kolo yombo sene, ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamo kariyápa mele mimi sipa kanopa siye naa kolopa molopa, nilimú mele komu naa sindipa pilipa lipa sepa molomu liemu kanu yombomone ulu selemomane yu sepa kondombamonga yu konopu peanga pepili molopa kondomba.
25 Mas aquele que procura meditar com atenção a lei perfeita da liberdade e nela persevera - não como ouvinte que facilmente se esquece, mas como cumpridor fiel do preceito -, este será feliz no seu proceder.
26 Yombo sene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kape nimbu kondopo molio.’ nimba pilipa molemo-na-kolo yunga alimbolomo nokopa naa kondomu liemu yuni yuyu kolo topa konopumuni mindi ‘Sika aku selio.’ nimba pilipa, yunga konopumu lipa amu tondolemo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kape nimbú ungu-manema paa pilipu molio.’ nilimú ulu akumuni yu lipa tapondomba unguri naa selemo.
26 Se alguém pensa ser piedoso, mas não refreia a sua língua e engana o seu coração, então é vã a sua religião.
27 Olione ‘Pulu Yemonga yomboma molopo yu popo topo kape niemili.’ nimulú yombomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake sepa kalaro naa molemo nimba kanolemo uluma semolo mele i-sipa: Anupili lapali kololemele bolango kolumuluma kinia, ambo wayama kinia, kála seko umbunama wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko,
27 A religião pura e sem mácula aos olhos de Deus e nosso Pai é esta: visitar os órfãos e as viúvas nas suas aflições, e conservar-se puro da corrupção deste mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.