Romanos 15
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Olio ⸤ ‘Sika’ nimbu⸥ kuru mondopo siye naa kololemolo yombomane konopu tondolo naa pulimú yomboma ‘Yesusi ambolko kondangi.’ nimbu ononga umbunama pea mendepo, olio oliolio konopu sipu molomolo uluma mindi naa samili.
1 It iyab ata baitumatum fairih karam ata ofonah hai baitumatum ririmin tanibaisih hai bit turin tanab. Men akisit isat tananot taniyasisiramih.
2 Olio yu-mele-mele ‘Karasinga yomboma ‘Karasi yu sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye naa kolko yu tondolo munduku ambolangi.’ nimbu ono lipu tapondomolondo kanoko peanga pilielemele uluma samili.
2 Naatu tanabow ata ofonah hiniyasisir, naatu tanibaisih hai baitumatum nawowab nayen.
3 Olio pilielemolo, ⸤Pulu Yemone mana lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasi kepe yu yuyu ‘konopu sipu molombo uluma sambo.’ naa nirimu kanumu. Yuni pilipa serimu mele Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: ⸤Konane se torumu ye nokoli kingi Depitinga opa-toumane Depiti yu-kinia seringi mele Depitini Pulu Yemondo nirimu mele pe Karasi-kinia wendo ombá mele walu lipa sere lendepa nirimu. Depitini konane nimba Pulu Yemondo nimbale:⸥
3 Keriso i men taiyuwin ana yasisir isan bowamih. Baise nati efanin, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo na’atube sinaf. “Sabuw iyab tur kakafih hi’u hibi’a’akir ana bit etei ayu tafau yan re.”
4 U ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna imbi toringi aku ungumane pali olio mane simbando molemo. ‘Olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo Karasi ambolopole ‘Pulu Yemone olio lipa tapondomba walemo sika ombá.’ nimbu kuru mondopo nokopo molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku unguma piliangi kene bokuna tangi.’ nirimu-na toringi molemo.
4 Anayabin tur abisa marasika hikikirum i bai’obaiyit isan, saise nawawainabit ana veya, nati Buk Atamanin ana turamaim koufair tanab nuhit nafot tanama.
5 ‘Konopu tondolo pupili siye naa kolko Karasi ambolangi.’ nilimú Pulu Yemone ‘Ono Karasi Yesusi sepa molemo mele manda manjiku seko molemele yomboma anju yando konopu seluna pupili manda molangi.’ nipili.
5 God koufair naatu yatenub ana matuwan, isan ayoyoyoban i boro a kou’ay nita’imon, Jesu Keriso kwani’ufunun.
6 ‘Ono pali konopu seluna pupili molkole olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondangi.’ nimba ‘aku siku molangi.’ nirimu.
6 Naatu dogor ta’imon namatar auta’imon fana kwanabora’ah God, ata Regah Jesu Keriso Tamah ana merar kwanay kwanabora’ara’ah.
7 Pe kiniá ono Karasinga yomboma molemele kene ‘Pulu Yemonga imbimu ola molopili.’ ningu Karasini onondo “Pea kopu sepo molamili waa.” nirimu mele aku siku onone ononga yomboma anju yando “Pea kopu sepo molamili waa.” nieyo.
7 Taituwa hai merar kwanay kwanabuwih, Keriso a merar yi bubuwi na’atube. Saise bora’a’araten God kwanitin niyasisir.
8 — ausente —
8 A tur ao’owen, Keriso i na Jew sabuw hai bai’akirayan orot matar, God ana tur gewasin isan bow, ana omatanen uwatanah wabih gagamin itih hikirum inu’in sinaf na yabin matar.
9 — ausente —
9 Saise Eteni Sabuw God hitabora’ara’ah i ana kabeber isan. Buk Atamaninamaim hikikirum na’atube
10 Ungu se lupa nimba molemóla. Akumu i-sipa:
10 Ibanak eo maiye;
11 Ungu se lupa i-sipala:
11 Naatu iban maiye eo,
12 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ungu se pea nimbale:
12 Naatu iban Isaiah eo maiye,
13 Mini Kake Sélimunga tondolomone ono Pulu Yemo “Sembó.” nimba panjerimu mele ‘Sika aku sembá.’ ningu kuru mondolemele mele ‘Pe siye naa kolko ‘Sika.’ ningu kuru paa mondoko mololko mindi pangi.’ nimba, ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga pulumu Pulu Yemo yuni ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele kanu ulumuni ‘Ono konopu awili seko siku konopu pe nipili molangi.’ nipili.
13 Ayoyoyoban abaitumatumamaim God nuhifot bit i yasisir naatu tufuw nit, saise Anun Kakafiyin ana fairamaim yasisir ebit dogor wanawanan awan nakaratan nakarsuwai nare.
14 Nanga ango-keme, ‘Ono sika ulu peangama mindi alieli seko molko, unguma pali sika pilku kondoko, anju yando manda mane singí tondolomo sika ono-kinia pelemo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio.
14 Taitu ayu aso’ob, kwa a gewasin i ra’at, naatu so’ob tutufin etei kwabai karam, imih karam taituwa boro kwani’obaiyih.
15 Ungu mare ‘Ono kelko piliangi.’ nimbu na pipili naa kolopo tondolo mundupu pepá tondu. ‘Na kongono paa peanga se siembo.’ nimba Pulu Yemone
15 Baise iti fef wanawanan i sawar gagamih afa bebeyan a tur ao’owen saise nuhi anakusib. Anayabin God ana gewasin ayu wanawana’umaim yari’iy
16 na nimba taltopa ‘ ‘Karasi Yesusinga kongonomo sendambo.’ ningu Juda yombo naa molemele yomboma liku tapondani.’ nirimumunga aku sendu. ‘Yombo-lupamane Pulu Yemo popo toko kalko silimilima kanopa peanga pilielemo mélema mele molko, Mini Kake Sélimuni ‘Ono Pulu Yemonga yombo manjiku molko, yombo kake selima molangi.’ nipili.’ nimba Pulu Yemone na ‘Yombomanga popo tondoli yemo molko yomboma semane peangamo toko siliku andani.’ nimba na nimba taltorumumunga aku sipu ono ungu mare tondolo mundupu nimbu sipu pepá tondu.
16 Keriso ana akir orot amatar Ufun Sabuw isah anabowamih. Naatu firis na’atube anabow God ana Tur Gewasin anao’orerereb. Saise Ufun Sabuw hinan siwar na’atube hinamatar God hai merar nay nabuwih, naatu Anun Kakafiyin nakusouwih kakafiyih hinamatar.
17 Akumunga, na Karasi Yesusi-kinia pea kopu sepo kongono selembolomonga Pulu Yemonga kongonomo sendeliomonga na ‘Papu selio.’ nimbu pilipu konopu siliu.
17 Isan imih au bowabow God isan, Jesu Keriso wanawananamaim abowabow i abiyasisir gagamin maiyow.
18 Nane ungu se lupa paa naa nimbu simbú. Karasini na lipa tapondolemo-na nane ungumu nimbu sipu ulu-⸤tondolo⸥ mare seliomonga yombo-lupama Pulu Yemonga unguma pilku liku selemele aulkamo akisindendu ulu akuma mindi nimbu simbú.
18 Anayabin iti isan ayu boro men kafa’imo sawar afa isah anao’omih. Baise abisa Keriso iyunu ao naatu abow Ufun Sabuw abonawiyih hina God tebobosiyasiyar akisinamo boro anao.
19 Mini Kake Sélimuni na tondolo sirimumunga nane ulu-tondolo mare serindu-na kanokole yombo-lupama aku seringi. Aku kongonomo sembondo Karasinga semane peangamo pali kolea-awili Jerusalleme pulu polopo topo sipuli koleamanga pali topo silipu pumbu kolea Illirikame poropinji topo sipu pora sirindu.
19 Anun Kakafiyin ana fairamaim, ina’inan naatu baifofofor fokarih himatar. Jerusalem imaim au nanawan abusuruf God ana tur abinan aremor ana tafaram wabin Ikonium atit.
20 U kepe kiniá yandopa yandopa kepe, ‘Karasinga imbimu naa pilielemele koleamanga yunga semane peangamo ‘paa piliangi.’ nimbu andopo topo siembo.’ nimbu pilielio. ‘ ‘Ye sene ulka ponga u polorumuna ola ulka naa takambo.’ nimbu aku sipu sambo.’ nimbu pilielio.
20 Akokok kwanekwan efan menamaim Keriso ana tur men hinonowar imaim anabinan hinanowar. Anayabin ayu men bar wowabayan orot boro orot ta ana bar bubu rarouw nonowatin tafanamaim anawowab.
21 ⸤Nane ‘Sambo.’ konopu lelio mele⸥ bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa:
21 Bukamaim hikikirum na’atube,
22 Aku nimbu pilipu aku kongonomo u ya sepo molio kongonomone ono Romo yomboma ombo kanombo aulkamo wale awisili pipi silimú.
22 Ana’an nati isan ayu kwa isa namih mar etei ayu hirorowenbibiru.
23 Aku-sipa na-kolo kiniá i koleamanga na kongono sembó mare naa lemó, nane kalia-ingi awisili ‘Ono ombo kanamboa!’ konopu lepo molorundu, akumunga
23 Baise boun efan iti wanawanan ayu au bowabow i sawar naatu kwamur manin maiyow akok kwanekwan atan ata’iti isan ama akakaibababan.
24 ‘na kolea Sipéne pumbúndu u ono ombo kanopole pumbú.’ konopu lekero. ‘Na ono-kinia konopu sipu pea kopu sepo molomolo kinia pe na liku tapondoko kolea Sipéne mundu-pangi.’ nimbuli ‘Aku sipu sembó.’ konopu lepo molio.
24 Imih bounabo anotanot boro anan ana’iti. Spain bainanawan isan ananan founamaim boro anarun ana’iti.
25 Kiniá aku selka-na-kolo iseli-u Pulu Yemonga yombo Jerusalleme molemelema pumbu lipu tapondo-pukuru.
25 Boun i ayu au Jerusalem anan God ana sabuw hai bowabow ta ta isan.
26 ⸤Karasinga yombo⸥ kolea Masedonia kinia Akaya poropinjitolonga moloringi yombomane Pulu Yemonga yombo Jerusalleme moloringimanga yombo koropama liku tapondongendo kou-mone pilku liku popenge seko liku maku toringi ⸤kou-monema simbú pukuru⸥.
26 Ekalesia sabuw nati Masedonia naatu Akaiya wanawanan Jerusalem sabuw yababan wairafih hai tur hinonowar i yasisir auman baibaisih isan hai siwar kaifai hiyai.
27 Onono pilkuli ‘Aku samili.’ ningu pilku liku popenge seko siringi-na-kolo pundu mele toringila. Yombomanga minima lipa tapondolemo mélema u Juda yomboma-kinia perimu aku Pulu Yemonga méle peangama yombo-lupama-kinia naa perimu akuma siringi akumunga yombo-lupamane pundu mele tongendo kangikundu lipa tapondomba mélema Juda yomboma sikimili akumu papu sekemele.
27 Iti sinaf isan i hiyasisir, naatu kabay hiyai hibiyafar ana itinin i wayow na’atube hisinaf. Anayabin Jew sabuw ayubih ana baigegewasin i wan Ufun Sabuw hifaramih bairi hibai.
28 Akumunga na i kongonomo sepo pora simbundu u Jerusalleme pumbu ⸤kolea Akaya kinia Masedonia poropinjitolo yombomane liku maku toko na siringi⸥ kou-monema yomboma sindi-pumbuli nimbúmuni, pe kolea Sipéne pumbúndu u kolea-awili Romo ombo ono kanombo.
28 Imih ayu bowabow anisawar hai siwar kafai abai anan anitih. Imaibo au Spain ananan ef aumatan boro anarun ana’itibo anan.
29 Na pilkiru, ombó kinia Karasini ono sepa kondomba ulu paa awisili na membo ombó.
29 Ayu kwa isa ananan, i aso’ob Keriso ana baigegewasin tutufin etei boro auman anan.
30 Ango-keme, nane onondo tondolo mundupu nimbuli: “Na ‘Lipu tapondamili.’ ningu na-kinia kála seko Pulu Yemo nanga ningu mawa sendeko molangi.” nikiru. ‘Ye-Awili Yesusi Karasi sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga kepe, Mini Kake Sélimuni olio anju yando konopu mondolemolo ulumu silimúmunga kepe, akutolonga ‘aku sendangi.’ nimbu mawa sekero.
30 Taitu, abifefeyani ata Regah Jesu Keriso wabinamaim naatu Anun Kakafiyin ana yabowamaim au biyababanamaim kwanikofan naatu isou kwanayoyoban God nibaisu.
31 Pulu Yemondo nanga ningu mawa sendekole, ‘Kolea Judia disiriki Karasinga semanemo naa pilku liltingi yombomane na seko kinjiku mindili naa siengi. Nane Pulu Yemonga yombo Jerusalleme molemelema lipu tapondombo kinia kanoko peanga piliangi.’ nieyo.
31 Kwanayoyoban saise Eteni Sabuw Judea wanawanan tema’am umahine God natafafaru naatu God ana sabuw Jerusalemamaim tema’am au bowabow isan hiniyasisir au merar hinay.
32 ‘Na Pulu Yemone ‘Manda, pu.’ nimu liemu ono molemelena na konopu silipu ombo ono-kinia pea wale mare kopu sepo molomolomonga kelepa konopu enge nipili.’ ningu aku siku Pulu Yemo mawa sendayo.
32 Saise God nakokok na’at ayu boro ereyasisir ana matabir maiye not boubun auman anan kwa aninanawani.
33 ‘Yomboma konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemo ono-kinia pali molopili. Sika aku sepili.
33 Tufuw ana God kwa etei isa nama wanatowan. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.