Mateus 7
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 “Taituwa hai kakafin men ina’itin inibibatiyih, God boro nibatiyi.
2 — ausente —
2 Anayabin God boro ef ta’imon taituwa ibibatiyih na’atube, o boro nibatiy, naatu fufun ta’imon taituwa ifufufunihimaim, o boro nafufuni.
3 “Nuni genanga mongona norupulu se lemómo kanoleno-na-kolo nunga mongona unju-kaliu awili se lemómo naa kanoleno akumu nambi semu-na selenoye?
3 “Aisim taituwa matah mutusukwar i’itin kikin ku’o naatu o mata ahay gagamin yi ebatabat men kui’itin.
4 Nunga mongona unju-kaliu awili lemómo naa kanokole genando “Ano, nunga mongona norupulu se lemómo wendo lindambo.” nambi seko nilinuye?
4 O taituwa isan boro mi’itube awa fariniwa’an inao, ‘Aro nekuna mata mutusukwar abosair.’ Naatu baise o mar etei i matan ahay yi ebatabat.
5 Topele-mapele toli yombomo, nuni nunga mongona lemó unju-kaliu awilimu u wendo likuli pe kanoko kondoko genanga mongona lemó norupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥
5 Wanawan rerekabih, mat o taiyuw mata a’ahay ina’uy, saise boro inanuw gewas taituwa matan ana ahay ina’uy.
6 “‘Pulu Yemonga’ nilimili mélema liku owáma naa sieme. Nombale pe topele topa ono nombanje kene aku naa sangi. Ononga méle peangama kongima gilingína toko naa mundangi. Kimbuni kulungínje kene aku naa sangi.” ⸤nirimu.⸥
6 “Abisa kakafiyin men haru aninamih kwanitih, boro hinatatabir hinayubi. Naatu a nugunug men for nahimaim kwanarub nare, boro tafan hinayen hinawasu’uru’um.
7 “⸤Lapa, mulu-koleana molemo yemo,⸥ mélema mawa seko “Si.” niengi. Aku senge kinia mélema sika simba lingí. ⸤Lapa molemona⸥ mélema korangi. Aku senge kinia mélema sika kanoko lingí. Ulka kerepuluna gilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinia “Sukundu waa.” nimba ulka-kuna tondomba.
7 “Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatita’ur, naatu inarukikitar etawan boro isa nabotawiy.
8 Mawa senge mélema sika simba lingí; koronge mélema sika kanoko lingí; “Sukundu wamili.” ningí kinia sika ulka-kuna tondomba. Aku sembá kene aku saa.
8 Anayabin orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur naatu orot yait erurukikitar etawan boro isan nabotawiy.
9 “Ononga ye se yunga malo ombale “Tata, pellawa kaloli se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane yu kou-mulu se simbaye?
9 “O yait natu, wahimih fefeyan kabay ibai itin ean?
10 Molo kangomone “Tata, oma se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane wambiye se simbaye?
10 Na’atube siyamih rererey kok ibai itin ean?
11 Pe ono konopu kiri pepili molemele yombomane aku siku ononga bolangoma méle peangama silimili liemu ononga Lapa mulu-koleana molemomone “Mélema si.” ningu mawa senge yomboma méle peangama paa olandopa naa simbaye? ⸤Paa simbamo.⸥
11 En baise Kwa i bowabow kakafih sinafuyah, baise kwaso’ob natunat boro siwar gewasih kwanitih, imih Tamat maramaim i ma tainin erubirub orot yait efefeyan boro siwar gewasin nitin.
12 Akumunga, ‘Yombomane nu-kinia sangi.’ konopu leno mele nuni anju yomboma aku siku sani. ‘Aku sangi.’ nikinu ulumuni Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu bokuna torumumanga pulumu kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi ungumanga pulumu kinia, lipa sere lepa nilimú kene aku siku anju yando yomboma-kinia seko kondangi.” ⸤nirimu.⸥
12 Imih sawar etei taituwa isah inabow, o kukok isa tebowabow na’atube, anayabin Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen an anababatun i iti’imaim ku’ay inu’in.
13 “Ono pala kere-pingiya kangamonga paa pangi. Kolea kirina pulimú kere-pingiyamo paa awilimu, akuna pulimú aulkamo paa anju yando pumba paa pará lemó akuna yombo awisili kala naa seko we pulimili.
13 “Etawan awan kukurinamaim kwanarun kwan, anayabin etawan awan gagamin, naatu ef awan hahabin inarun inanan yomaninamaim i gurugurusen ema’am naatu sabuw moumurih na’in imaim tenan.
14 Aku-na-kolo alieli konde molopa kondopa mindi puli koleana pulimú kere-pingiyamo paa kanga, yunga aulkamo paa sengepea seli kangamo lemó-kolo yomboma akuna pungíndu kala selemelemonga yombo selu selu ningu mindi aku aulkamo kanokole pulimili. Aku selemele kene ono kanu kere-pingiya kangamonga pangi.” ⸤nirimu.⸥
14 Baise etawan awan kukurin naatu ef awan tuwafutin inarun inanan yomaninamaim i yawas ema’am, naatu sabuw matan ta’amo imaim tenan.
15 “Pulu Yemone ungu-umbu tondombama naa pilku we kolo toko yando ningu singí yema onge kene kanoko kondoko molaa. Kongi sipisipi paa taka leko molemele mele aku siku kanu yomboma ongo molonge-na-kolo owá-palakoma paa gelene kolkole ‘Mélse topo namili.’ ningu andoko molemele mele aku siku kanu yombomane ‘Ono mindili nangi. Ono sepo kinjamili.’ ningu molemele.
15 “Mata to niwa’an dinab baifufuwenayah hinanan kwana’itih, anayabin hinanan ufuhine ana itinin boro sheep na’atube, baise dogoroh wanawanan ana itinin i haru tuwetuwenih.
16 Kanu kolo toli yomboma ongo ulu sengema kanokole, ‘Ono sika kolo tolima.’ ningu kanonge. ‘Amu namili.’ ningu takeme manda olko toko nolemoláye? Molo ‘Ipono se namili.’ ningu silipu manda akuku nolemoláye? Paa mólo. ‘Amu lupa, takeme lupala; ipono lupa, silipu lupala.’ ningu kanolemele. ⸤Aku siku mele Pulu Yemone sika ungu-umbu tondolima pilku yomboma sika ningu silimili mele lupa, Pulu Yemone ungu-umbu naa tondolima yomboma kolo toko ningu silimili mele lupala ningu kanonge.⸥ Unjuma mongo tolemo kinia kanokole ‘Ima nomolo lémo. Ima naa nomolo lémo.’ ningu kanoko imbi silimili kanumu.
16 Hai bowabowamaim boro kwana’inanih, agor ro’on boro men kiw tafanamaim inima’ub, naatu wanob ro’on boro men kiw tafanamaim inima’ub?
17 Unju peangamone mongo peangamo tolemo; unju kirimuni mongo kirimu tolemo.
17 Ai gewasin boro niw gewas, baise ai wanawanan kour nabiw ro’on boro nukunukuwin.
18 Unju peangamone mongo kiri se manda naa tomba; unju kirimuni mongo peanga se manda naala tomba.
18 Ai gewasin boro men ro’on nukunukuwin nayai, na’atube ai kakafin boro men ro’on gewasin nayai.
19 Unju mongo peangama naa tomba unjuma pali peke tokole sepena kalolemele.
19 Ai menatan men ebiw gewas boro natar nare nab nan wairaf wan nayara’ah na’arah.
20 Unjuma mongo tolemo kinia kanokole, “Imu peanga, imu kiri.” ningu apurulimili mele, onge yombo kanumane senge uluma onone kanokole yomboma molemele mele sika aku siku kanonge.
20 Imih dinab baifufuwenayah boro hai bowabowamaim kwana’inanih.
21 “‘Yombomane nando ‘Ye-Awilimu.’ nilimili yomboma pali Pulu Yemone nokolemo mulu-koleana sukundu pungí.’ ningu naa piliayo. Tata mulu-koleana molemomonga unguma pilku liku senge yomboma mindi akuna pungí.
21 “Men sabuw etei ayu wabu hisu’ub teo, ‘Regah, Regah’ boro mar ana aiwobomaim hinarun, baise sabuw iyabowat ayu Tamai ana kok tisisinafuwat boro hinarun.
22 Yomboma apurumba wale kanumu wendo ombá kinia yombo awisilini nando ninguli: “Ye-Awilimu, nane nunga imbi lepo nunga unguma nimbu sirindu kanumu; nunga imbi lepo yombomanga konopumanga kuru moloringima “Ongo ultu paa.” nirindu kanumu; nunga imbi lepo ulu-tondolo awisili serindu kanumu.” ningí.
22 Baibatebat ana veya nanan, sabuw moumurih na’in boro hinao, Regah, Regah, o wabimaim aki tur abai aorereb, o wabimaim aki demon kakafih anunih hibihir, naatu o wabimaim aki ina’inan moumurih na’in asinaf.
23 Aku-na-kolo aku siku ningí kinia nane onondo nimbuli: “Na ononga imbima paa naa pilipu ono kanopo imbi naa siliu. Ono Pulu Yemonga ungumu naa pilku liku seringi kene nanga kumbikerena naa ongo anju paa.” nimbú.
23 Imaibo ayu boro anauwih anao, Ayu men aso’ob kwa iyab. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafih sinafuyah.
24 “Akumunga, i nanga unguma pilku liku senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye pilipa kondoli perimu ye se yuni yunga ulkamo ‘Ingi nimba giliepili.’ nimba kou-polona ola takorumu.
24 “Isan imih orot yait au tur nowar ebobosiyasiyar, i orot not wairafin ana bar to tafan wowab batabat na’atube.
25 Pe lo topa no topa poporome topale ulkamo paa topa kalambili simba serimu-na-kolo ulka-simumu kou-polona gilierimu-kulu topa sikise naa sikisipa ingi nimba we gilierimu. Nanga unguma pilku liku selemele yomboma ono kanu yemo mele molemele.
25 Taun gagamin yar, harew tit, naatu wowog tit bar babin, baise bar men ufar re’emih, anayabin bar ana bubu an i to wanawanan rouw re wowab.
26 “I nanga unguma pilku liku naa senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye pilipa kondoli naa perimu ye sene yunga ulkamo okiyana ola takorumu.
26 Baise orot yait au tur nowar naatu men ebobosiyasiyar, i orot aurin not en bar ana bubu dones yan rouw wowowab na’atube.
27 Pe lo topa no topa poporome topale ulka kanumu topa kalambili sipa paa bulu-balu sirimu. Nanga unguma naa pilku liku senge yomboma ono kanu yemo mele molemele.” nirimu.
27 Taun yar, harew tit, naatu wowog babin, bar babinakouw, naatu nati bar re’ere i ra’iy tagurugurus sawar.”
28 Yesusini aku unguma nimba pora sirimu kinia yuni mane sirimu pilku moloringi yombomane yuni ungu-mane sirimu mele pilkuli mini-wale mundoringi.
28 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu binan hinonowar isan hifofofor men kafaita.
29 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku ono mane siringi yemane we mane siringi mele Yesusini aku sipa mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele aku sipa mane sirimu-kulu pilkuli ono mini-wale mundoringi.
29 Anayabin bi’obaiyih ana itinin i roubabaruwen ana fair isan ma’am na’atube, men Ofafar Bai’obaiyenayah na’atube’emih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.