Mateus 6
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ⸤Yesusini ungu mare nimba molopale nirimumuni, ungu mare pea nimbale:⸥
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 “⸤Ononga mulu-koleana molemo Lapamone aku siku senge yomboma méle naa kalomba⸥ kene onone yombo koropa pulima kondo kolko ‘Lipu tapondamili.’ ningu kou-mone se singíndu ‘Semolo mele yombomane kanangi.’ ningu, ru ningu mélse naa siengi. Topele-mapele toli yemane ‘Na yombomane kape niengi.’ ningu yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkamanga kinia aulkamanga kinia we-yombo awisilini mongone kanangi yombo koropama liku tapondolemele. Aku yemane selemele mele onone aku siku naa sangi. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Aku selemelemonga ono yombomane kape nilimili unguma ononga méle kalólimu koronga limili.” nikiru.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 “Aku-sipa na-kolo onone yombo koropama kondo kolko mélse singíndu ‘Yombomane paa naa kanangi. Yombo se pea kopu sepo andolembolomone kepe naa kanopili, lopi sepo kiyongo nimbu lipu tapondambo.’ niengi.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Kanu-kinia yombomane naa kanangi, senge mele yombo se naa ningu sikuli koropa puli yombo se liku tapondonge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone lopi seko selemele uluma kanolemomone ono méle kalomba.” ⸤nirimu.⸥
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 “Ono Pulu Yemo kinia ungu ninguli topele-mapele toli yemane Pulu Yemo kinia ungu nilimili mele aku siku naa saa. Kanu topele-mapele toli yemane ‘Na ye paa peangamo molio mele yombo awisilini mongone kanoko na kape niengi.’ ningu yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieli ulkamanga kinia aulkamanga kinia yomboma kanoko molangi konopu siku gilku Pulu Yemo kinia ungu nilimili. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Aku siku selemelemonga ono ononga méle kalólimu koronga limili kanumu.” nikiru.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Aku-sipa na-kolo ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ononga suluminiana sukundu pungu ulka-kuna pipi sikuli kanu lopi seli koleana ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa naa kanolemele yemo-kinia ungu niee. ⸤Yu akuna molemo.⸥ Aku senge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa lopi seko selemele uluma kanolemomone ono pe méle kalomba.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 “‘Na Pulu Yemo kinia ungu niembo.’ ninguli Isirele talapemonga ultu molemele yombomane ononga kuruma molo pulu ye kolo tolima kinia ungu ningíndu we ungu awisili nilimili mele aku siku naa sangi. Kanu yombomane ‘Na ungu awisili nimbú kinia pilimba.’ ningu aku siku nilimili kanumu.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamo u mawa naa sangi ono méle mólo tolemo mélema yuni pilipa kanolemo kene kanu yombomane selemele mele aku siku naa sangi.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 “Ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu i-siku niengi:
9 Portanto, orem assim:
10 Nu ye nokoli kingimu molko
10 Venha o teu
11 Olio kiniá kere-langi nomolo mele kiniá siyo.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Yombomane olio seko kinjengi kinia
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Olio ‘Ulu sene kondi topili.’ naa ningu
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 “Yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania pupili.’ ningu siye kolongi liemu ononga mulu-koleana molemo Lapamone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Aku-na-kolo yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania naa pupili.’ ningu siye naa kolongi liemu ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolombala.” ⸤nirimu.⸥
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 “Ono kere-langi naa nongo mi toko we molonge ungu-pulumu sengendo topele-mapele toli yemane ‘Na nono nimbu molambo.’ nilimili mele aku siku naa niengi. Kanu yemane ‘Na kere-langi naa nombondo mi topo molio mele yombomane kanangi.’ ningu ono kumbikere seko ononga kumbikerema seko kinjiku molemele. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Kanu yemane aku selemelemonga yombomane ono kape nilimili unguma ononga méle kalólimu koronga limili.” nikiru.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 — ausente —
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 — ausente —
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 “Ya ma-koleana méle taltolemelema urolo topa koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku, wa lili yema ongo mélema wa limili kene ‘⸤ya mana⸥ kamako molopo méle kande-kandema lipu taltamili.’ ni naa niengi.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Aku naa sekole mulu-koleana mélema urolo naa topa koka molo lurinia mélsene omba sepa naa kinjipa, wa lili yema ongo wa naa limili kene ono mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ ‘méle kande-kande pe limulúma u liepili.’ ningu ya ma-koleana ulu peangama seko molangi.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopuni pilku yakala kolko molemele kene ⸤‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 “Nunga mongomo nunga kangimunga sepe-llame melemo. Aku kene nunga mongo peanga gilimú kinia nu kangi pali pa sepili moleno kinia nu molko kondoleno.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Aku-sipa na-kolo nunga mongomo kiri lemba kinia nunga kangi pali simbulu topili andoni. Kanu-kinia nunga kangina pa seli pembamo topele topa simbulu tomba kinia akumu paa kamu simbulu tomba.” ⸤nirimu.⸥
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 “Yombo sene ye awili talonga kongono lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se yakala kolomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo-tolo liku sere leko manda naa sendenge.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 “Akumunga nane ono ⸤senge mele⸥ nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili kimbu naa siengi. Kere-langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-maminia pakongemonga kepe akumanga konopu awisili kimbu siku naa molangi. Ono manda molonge mele ungu-pulumu kere-langi kinia mulu-maminia kinia mindiye?
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo ono yombomanga mulu-koleana molemo Lapamone kerama kere-langi silimú. Kerama we mele ono yomboma olandopamonga yuni ono naa nokombaye?
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 — ausente —
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 — ausente —
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje.’ ningu kanga-kolte mindi pilku kuru mondolemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono paa sika lipa tapondomba.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 “⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga mulu-koleana molemo Lapamone ono yunga yombomanga méle molo tolemoma kanopa molemo.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 ⸤Ono kere-langi nongemanga kinia mulu-maminia pakongemanga kinia konopu naa kimbu siku,⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma kinia yu kanopa kake selemo kanolemo uluma kinia mélema kinia ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Yuni aku sembá kene ‘Opali nambi sembonje?’ ningu kiniá konopu awisili kimbu naa siengi. Opalimunga kere-langi molo mélema aku opali, kiniámonga kere-langi molo mélema kinia, opalimunga kinia, liku sere leko naa piliangi. Enamanga yu-mele-mele umbunama pelemo pembama kanu enamanga, mindi. Kiniá umbuna wendo ombáma kinia opali talu umbuna wendo ombámanga kinia sere leko konopu kimbu naa siengi.” ⸤nirimu.⸥
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.