Mateus 5

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesusini yombo awisili maku toko yu lombili puringima kanopale ma-pangina ola pumba molorumu kinia yu lombili andolima yu molorumuna oringi.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Kanu-kinia yuni ono ungu-mane sipa nimbale:
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 “Yombo konopuna koropa pulimú pilielemele yomboma Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa ono nokolemomonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 “Yombo kola seko konopu kiri pepili molemele yomboma Pulu Yemone “Ono konopu peanga pepa toyombo topili.” nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 “Yombo taka leko molko yombo lupama pilku molemele yomboma ma-koleama pali Pulu Yemone ono simba lingímunga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima sengendo yakala kolko molemele yomboma manda molongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 “Yombo lupama kondo kololemele yomboma Pulu Yemone kondo kolombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 “Yombo konopu kake sepili molemele yombomane Pulu Yemo kanongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 “‘Yomboma konopu seluna pupili molangi.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ‘Ono nanga bolangoma.’ nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima seko molemelemonga yombo lupamane ono mindili silimili ⸤akumunga⸥ Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “Na pilku molemele yomboma, ono nanga yomboma molemelemonga we-yombomane ono ungu-taka tondoko mindili siku, ungu kiri lupa lupama ononga bulkundu kolo toko nindingí kinia ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 ⸤Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna Pulu Yemone ono méle kalopa kondomba kene konopu paa awili seko siku konopu peanga pepili molayo. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu.” ⸤nirimu.⸥
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 “Ono ma-koleana yombomanga api-kusa mele molemele. ⸤Akumu méle peanga⸥-na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ nimbu ungu se manda semoloye? Yu kongono sembá tondolo se kelepa naa pembamonga we topo eltomolo kinia yomboma kimbumane kulku sembambu singí kinia papu.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Ono ma-koleana yombomanga pa sendelima molemele. Kolea-awili ma-pangina ola lembamo manda lopi naa senge.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjilimili. ‘Mélema kanangi, ulka sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Aku sipa mele ‘Olione ulu peangama selemolo mele yombomane kanokole olionga Lapa, mulu-koleana molemomo, kape niengi.’ ningu ononga pa selemomone yomboma kanangi, pa sendangi.” ⸤nirimu.⸥
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 “Nane ‘Pulu Yemonga ungu-manema ⸤Mosisini⸥ bokuna torumu unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma kinia ‘mania pupili.’ nimbá okomo.’ ningu naa piliangi. Nane ‘Kanu unguma kamu mania pupili.’ nimbú naa okoro. ‘Aku ungumanga ungu-pulu pelemoma kamu wendo opili.’ nimbú okoro.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Nane onondo paa sika nikiru: “Mulu matolo u pora naa nipili Pulu Yemonga ungu-manemanga ungu kanga-kolte kepe paa we mania naa pumbá. Ungu-manemanga pali ungu awili kangamanga pali kongonoma u wendo ombá.” nikiru.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Akumunga, yombo sene kanu ungu-manemanga ungu-mane kanga se kepe pulua topa, yombo lupama mane sipale “Pulua tangi.” nimbá yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa mania molomba. Aku-na-kolo yombo sene kanu ungu-manema pilipa lipa sengena panjipa molopa, yombo lupama mane simba yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa olandopa molomba.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Nane ono nimbu sikiru: “Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia onone ulu sumbi nilima selemele ungumanga olandopa ono we-yombomane naa sengi liemu, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yombo nokolemo talapena sukundu ono paa naa pungu molonge.” nikiru. ⸤Kanu yemane ungu-manema pilkuli selemele mele lupa. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi nilima nimba kanolemo mele lupa.⸥” ⸤nirimu.⸥
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Aku-na-kolo kiniá nane ono kanu ungu-manemonga ungu-pulumu i nimbu simbú sekero: “Yombo sene yunga genu kinia mumindili kolomba yombomo ⸤willisi-⸥kotena liku anjiku “Yu pundu topili.” ningu umbuna singí.” nikiru. Yombo sene yunga genundu ungu-taka tondopa “Nu kamakoye?” nimbá yombomo poropinjili-kotena mengo pungu kote sendenge. Yombo sene yombo sendo “Nu paa kongi mele aroma tolimu!” nimbá yombomo sepe-koleana pumbá.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 “Aku siku senge yomboma umbuna menge kene nuni ‘Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili.’ ningu yunga mélema sepena kaloli polona Pulu Yemo kongi molo kera popo toko kalko sinindu mengo ongole nu genane nu-kinia we mumindili se kolomba pilkuli ninimuni,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 nu Pulu Yemo kalko sini mélema Pulu Yemo popo toko kaloli polo pundukundu we liepili taltokole kelko anju pungu genando “Konopu seluna pupili sere lepo manda molambili.” ningu pungu ni-punguli, pe kelko ongo nu Pulu Yemo kaloni mélema ongo yu kalko sieni.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili manda molambili ungu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje. Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Aku-na-kolo kiniá nane ono ⸤kanu ungu-manemonga ungu-pulumu⸥ i nimbu sikiru: “Ye sene ambo se kanopale ‘Yu pea kopu sepo pelembolánje papu.’ konopu lemó akumu konopuna sukundu ambomo kinia kamu wa ulu-kirinale selemo.” nikiru.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 “Nunga mongotolone mélse kanokole konopuni ‘Liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu mongotolo akuku eltani. Nunga mongotolo giliepili nu sepe-koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Nunga kitolone ulu-pulu-kiri se senu liemu aku kitolo kari leko eltani. Nunga kitolo giliepili nu sepe koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.” ⸤nirimu.⸥
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sipa nimbale:
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Aku-na-kolo nane kiniá ono nimbu sikiru: “Ye puli ambo se ye se kinia wa ulu-kirinale naa sepili yunga yemone yu makoropa “Kamu pu.” nimu liemu ‘Wa ulu-kirinale seli ambomo molopili.’ nimba aku selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se pea sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “‘Paa sika nikimu.’ ningu piliangi.’ ningu méle awili senga imbi leko paa mi naa leangi. Mulu-koleamo kepe imbi leko mi naa leangi. Aku koleamo Pulu Yemo molopa mélema nokolemo koleamo kene aku naa sangi.” nikiru.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Ma-koleamo kepe imbi leko mi naa leangila. Akumu Pulu Yemo yunga kimbu mundulimú polomo kanumu. Jerusalleme kepe imbi naala leangi. Akumu Ye Nokoli Kingi Paa Awilimunga kolea-awilimu kanumu.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Nunga pengemo kepe. Akumu nuni penge-indi se ‘Kake sepili.’ molo ‘Pombora topili.’ ningu ulu se manda naa sení kene pengemo mangilku imbi leko mi naa leaa.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Ulu se sika sení liemu sumbi siku “Sembó.” nieni. Naa sení liemu “Naa sembó.” nieni. Ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ambololemo yombomane mindi ungu sulu seko niliku pungu mi lemele.” ⸤nirimu.⸥
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele.
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Ono sepa kinjimba yombomo anju unguri naa seko, ‘We sepa kinjepili.’ niengi. Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni.” nikiru.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Yombo sene ‘Nunga wale-pakolimu liembo.’ nimba kote sendemba sembá yombomo nunga wale sulu peangamo kepe ‘pea we lipili.’ nieni.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 ⸤Romo ami⸥ ye sene nu ambolopale “Nuni na liku tapondoko mako senga ⸤nanga mélema mendani⸥ pambili.” nimbá kinia mako senga pea yu we liku tapondoko mélema mendeko pani.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 “Mélse si.” nimba mawa sembá yombomo mawa sembá mélemo we sieni. “Kou se pundu anjiku si.” nimbá yombomo “Mólo.” naa nieni.” ⸤nirimu.⸥
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone sepa kondopili.’ ningu Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Ononga ‘Lapa mulu-koleana molemomonga bolangoma molamili.’ ningu aku siku sangi.” nikiru. Yuni yombo kiri peangama molemelena ‘Ena topili.’ nilimú. Yombo ulu sumbi nilima selemele yomboma kepe yombo ulu sumbi nilima naa selemele yomboma kepe ononga pea pali ‘Lo topili.’ nilimúla.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 “Ono konopu mondolemele yomboma mindi konopu mondolemele kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilimbaye? ⸤Romo gapomano⸥ kou-takisi limili yombo ⸤kirima⸥ kepe anju yando akula selemele kene ⸤ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea konopu mondonge kinia peanga⸥.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Onone ononga pulu lemó yombomando mindi “Ono manda molemeleye?” nilimili kinia we-yombomane selemele mele maniandopa, onone selemele mele olandopaye? Ultukundu yombomane aku sikula naa selemeleye?
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Akumunga ⸤Mosisini sirimu ungu-manema we pilku naa seko,⸥ ononga Lapa mulu-koleana molemo ye paa sumbi nílimu molemo mele ono aku siku yombo sumbi nilima molangi.” ⸤nirimu.⸥
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.