Mateus 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NAA
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesusi ⸤no liltimu kinia Pulu Yemonga Minimu yu-kinia omba molopale nirimumuni,⸥ Minimu yuni ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ depelemone yu kondi topili.’ nimba Yesusi kolea ku lielina memba purumu.
1 A seguir, Jesus foi levado pelo Espírito ao deserto, para ser tentado pelo diabo.
2 Akuna Yesusi oli se koro talo mele kere-langi naa noli we molopa perimu kinia yu gelene kolopa molorumu.
2 E, depois de jejuar quarenta dias e quarenta noites, teve fome.
3 Kanu-kinia kondi toli ⸤kuru Setene⸥ omba yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu i kouma ‘Pellawa kaloli au liepili.’ ni.” nirimu.
3 Então o tentador, aproximando-se, disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que estas pedras se transformem em pães.
4 Aku-na-kolo yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale:
4 Jesus, porém, respondeu:
5 Kanu-kinia depelemone Yesusi lipa kolea-awili Jerusalleme, akumundu ‘kolea-awili kake seli’ nílimu, akuna memba pumba Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena memba, paa ola imuna pumba anjipale nirimumuni,
5 Então o diabo levou Jesus à Cidade Santa, colocou-o sobre o pináculo do templo
6 yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu nu lipa tapondomba kene po ningu mania pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbale:
6 e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui, porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito. E eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
7 Yesusini yundu nimbale: “Pulu Yemonga yombomando ungu se pea nimba molemóla. Akumu i-sipa:
7 Jesus respondeu:
8 Kelepa depelemone yu lipa mulu se paa olandopa lierimuna ola memba pumba anjipale, yu ma-koleama pali kinia koleamanga méle peangama pea lipa ora sipa
8 O diabo ainda levou Jesus a um monte muito alto, mostrou-lhe todos os reinos do mundo e a glória deles
9 yundu nimbale: “Nu nanga kumbikerena komorongo toko pondoko mania molko na popo toko nanga imbi ambolko paka tondonu liemu i nu kanokono ma-koleana lemó mélema pali nu simbú.” nirimu.
9 e disse: — Tudo isso lhe darei se, prostrado, você me adorar.
10 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Setene, nu anju pa! Pulu Yemonga bokumuni nimbale:
10 Então Jesus lhe ordenou:
11 Kanu-kinia depelemo Yesusi yu mundupa kelepa yu purumu. Purumu kinia mulu-koleana angelloma ongo Yesusi nokoringi.
11 Com isto, o diabo deixou Jesus, e eis que vieram anjos e o serviram.
12 Kanu-kinia ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka-ulkana panjeringi kinia pilipale Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando omba
12 Ao ouvir que João tinha sido preso, Jesus voltou para a Galileia.
13 Nasarete taonona ombale nirimumuni, pe aku taonomo mundupa kelepa Kapeniame taono, nomu Gallilli kelona lierimu, akuna pumba ‘Kiniá i koleamo nanga kamu molombo koleamo liepili.’ nimba akuna molorumu. Kapeniame ye Sepullano kinia Napatallaitolone kalko liltingili yomboma u moloringi koleana lierimu.
13 E, deixando Nazaré, foi morar em Cafarnaum, situada à beira-mar, na região de Zebulom e Naftali.
14 ⸤Kapeniame taonona pumba molorumumunga⸥ koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale:
14 Isso aconteceu para se cumprir o que tinha sido dito por meio do profeta Isaías:
15 “Sepullanone kalopa liltimu yomboma
15 “Terra de Zebulom, terra de Naftali, caminho do mar, além do Jordão, Galileia dos gentios!
16 Kanu yombo paa simbulu tolina molemelema
16 O povo que vivia em trevas viu grande luz, e aos que viviam na região e sombra da morte resplandeceu-lhes a luz.”
17 ⸤Kapeniame omba molorumu⸥ kanu walemonga Yesusini yomboma pulu polopa unguma nimba sipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo kene ⸤ ‘Pulu Yemo yuni nokomba yombomanga talapena sukundu molamili.’ ningu⸥ ulu-pulu-kiri selemelema munduku kelko konopu topele taa.” nirimu.
17 Daí em diante Jesus começou a pregar e a dizer:
18 Yesusi nomu Gallilli kelona andopale genungulu talo kanorumu, akutolo Saimono kinia genu Enderutolo oma lili wale se nomuna toko munduku moloringili kanorumu. Pe Saimononga imbi se Pita niringila. Oma liltingili akumu olonga kou-kongono seringili kanumu.
18 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu dois irmãos, Simão, chamado Pedro, e André. Eles lançavam as redes ao mar, porque eram pescadores.
19 Aku siku seko moloringili kanopa nimbale: “Na lombili wangili. Oma lingilindu oma lili wale se liku nona mania mundulimbili kinia omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo sengelendo nanga ungumu pilku ningu siliku andongele kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Olo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu.
19 Jesus lhes disse:
20 Aku nirimu kinia pilkuli popenge seko olonga oma lili walema munduku kelko Yesusi lombili puringili.
20 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
21 Kanu-kinia yu kanga-kolte wiltu pumbale genungulu talo lupa kanorumu, akutolo Seperi malo Jemisi kinia Jemisi genu Jonotolo, lapa Seperi kinia ononga nona andoli sipina sukundu oma lili walema toko tandoko moloringi kanopale olo mangilipale “Na lombili wale.” nirimu.
21 Pouco mais adiante, Jesus viu outros dois irmãos, Tiago, filho de Zebedeu, e João, o irmão dele. Eles estavam no barco em companhia de seu pai, consertando as redes; e Jesus os chamou.
22 Aku nirimu kinia pilkuli olonga lapa Seperi kinia nona andoli sipimu popenge seko munduku kelko Yesusi yu lombili puringili.
22 Então eles, no mesmo instante, deixaram o barco e seu pai e seguiram Jesus.
23 Kanu-kinia Yesusi kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga yomboma ungu-mane sipa, Pulu Yemo nondopa ye nokoli kingimu molopa nokomba mele semane peangamo topa sipa, yombo kuru lupa-lupa torumuma kinia kangina ulu awisili serimuma sepa peanga sirimu.
23 Jesus percorria toda a Galileia, ensinando nas sinagogas, pregando o evangelho do Reino e curando todo tipo de doenças e enfermidades entre o povo.
24 Yuni serimu mele semanemo kolea Siria poropinji koleamanga pali anju anju purumu pilkuli ononga yombo kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, mindili lupa-lupa nongo moloringi yomboma kinia, yombomanga konopumanga kuru molko amboloringi yomboma kinia, amu toringi yomboma kinia, kimbu ki kukorumu yomboma ⸤pali⸥, yu molorumuna mengo oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
24 E a sua fama correu por toda a Síria. Trouxeram-lhe, então, todos os doentes, acometidos de várias enfermidades e tormentos: endemoniados, epilépticos e paralíticos. E ele os curou.
25 Yombo paa awisili yu lombili puringi. Kolea Gallilli disiriki yomboma kinia, ‘Kolea-Awili Rureponga Talo’ niringi kolea yomboma kinia, kolea Judia disiriki lierimu kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia, kolea Judia sukundu lierimu we-koleamanga moloringi yomboma kinia, no Jodane nekendo koleamanga yomboma kinia, paa awisili yu lombili puringi.
25 E da Galileia, de Decápolis, de Jerusalém, da Judeia e do outro lado do Jordão numerosas multidões o seguiam.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.