Mateus 21

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea-kanga Betepasi oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupale,
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 olondo nimbale: “Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi se ka seko panjingímu kinia yunga walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanutolo pungu posiku yando mengo wangili pale.
2 dizendo-lhes:
3 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo ungu se nimu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili. Aku ningilí kinia yuni sumbi sipa “Manda, mengo pale.” nimbá.” nirimu.
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 “Onone kolea-awili Sayono yombomando i-siku niengi: “Kanayo!
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 Kanu-kinia lombili andolitolo pungu Yesusini “Se-pale.” nirimu mele se-puringili.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 Olone kongi dongimu kinia yunga walomo kinia mengo ongole, onone ononga mulu-maminiama kulku dongitolonga bulu-mingina ola pauwa toringi kinia Yesusi kanuna ola molorumu.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 Yombo maku toringimanga awisilini ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko pungu, marene kipi gomo langoko liku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 Kumbi leko puringi yombomane kepe akileko puringi yombomane kepe kalkarukumba leko unju ambololeko pungu ninguli:
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 Yesusi Jerusalleme sukundu purumu kinia kanu kolea-awilimunga sukundu moloringi yomboma pali konopu awisili kimbu sikuli “Imu nawe?” niringi.
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 Maku toko moloringi yombomane ninguli: “Imu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye Yesusi, kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye se.” niringi.
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Yesusi ⸤Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni,⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤“Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma kinia, mélema topo toko liku moloringi yomboma kinia akuma kanopale ono pali topa makoropa, kou-mone lupa lupama topele toko anju siringi yombomanga poloma kinia, kera waembono makete seringi yombomanga mania moloringi poloma kinia, topele topa, topa bulu-balu sipale,
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú:
13 E disse-lhes:
14 Kanu-kinia Yesusi ulka-tembelena molopili yombo mongo kiri lepa, kimbu ki kiri lierimu yombo awisili yu molorumuna oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 Aku-sipa na-kolo yuni we-yombo sene manda naa selka ulu-tondolo peangama serimu mele kinia, ulka-tembelena bolangomane tondolo ru ninguli:
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 Yesusi mangilkuli: “Andi bolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi.
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Aku nimbale yu kanu yema mundupa kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ ultukundu pumba kolea-kanga Betani pumba akuna perimu.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 Orili-u ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupa kelepa Yesusi⸥ kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbá purumu kinia yu gele serimu.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 Kanu-kinia yu orumu aulka kelona unju piki se gilierimu kanopale nondopa pumba kanorumu kinia unju mongo se topa naa perimu, gomo mindi serimu kanorumu. ⸤Gomo mindi serimu-na⸥ kanopale “Nu kelko mongo se naa tani.” nirimu kinia unju piki kanumu waltikele kolorumu.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 Aku ulumu wendo orumu kinia kanokole yu lombili andolimane paa mini-wale munduku ninguli: “I unju pikimu nambi sepale waltikele kolomuye?” ningu mangilieringi.
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu talo sepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sika pilimbamonga nimbú mele ‘paa sika wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu nane i unju pikimu sendu mele manda senge. Unjuma mindi mólola. Ne ma-pangimundu “Ungú toko nomu-kusana sukundu pu.” ningí kinia pumbála.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sika lipa tapondombamonga ‘Samili.’ nimulú mele sika manda aku sipu semolo.’ molo ‘Nimulú kinia sika aku sipa wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondokole ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ungu ningu mawa senge mele pali Pulu Yemone sika sendembamonga kanu uluma sika wendo ombá.” nikiru.” nirimu.
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Kanu-kinia Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulka-tembele kerepuluna omba, yomboma ungu-mane sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Pe nane ono mangilimbu mele onone na sumbi siku pundu toko níngi liemu ‘Na i kongonomo sambo.’ nimba namba sirimumunga pulumu ono nimbu simbula.
24 Jesus respondeu:
25 ⸤Nane i-sipu ono mangilipu pilkiru:⸥ U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 Molo olione nimbuli: ‘Yu mana-yombomanga ⸤kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu we-yombomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We-yombomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene olio nambi semolonje?” ningu onono aku siku angelema niringi.
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli,⸥ Yesusindu pundu toko ninguli: “⸤Nuni mangilkinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi.
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yombomanga ye awilimando nimbale:⸥ “Ono nambolka konopu lekemeleye? Ye se yunga kango talo moloringili. Yu pumba kango komomondo nimbale: “Kangomo, kiniá nu unju-waene kaliana pungu kongono se-pu.” nirimu.
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 Yuni pundu topa lapando “Mólo, na naa pumbú.” nirimu, aku-na-kolo pe yu konopu topele topale purumu.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 Lapa pumba komomondo nirimu mele aku sipa akiliumundu nirimu ⸤kinia⸥ yuni pundu topa “Se-pumbú.” nirimu, aku-na-kolo naa purumu.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 Kanu kangotolonga nawene lapanga ungumu pilipa lipa serimuye?” nirimu.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba ono sumbi siku molonge aulkamo lipa ora sirimu kinia onone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunga ungumu kuru naa mondoringi-na-kolo kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia yuni nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Aku-sipa na-kolo kanu ambo ye kirimane aku seringi kinia kepe kanokole ‘Konopu topele topo ‘Yuni sika nikimu.’ nimbu kuru mondamili.’ naa niringila. Akumunga ⸤kanu ambo ye “Sepo kinjilimulu.” ningu konopu topele tolemele yomboma Pulu Yemo molemona kumbi leko pungí⸥.” ⸤nirimu.⸥
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 ⸤Aku nimbale Yesusini kanu ye awilimando kelepa nimbale:⸥ “Ungu-iku se pea tambo piliayo:
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye mare “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wangi paa.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 Aku-sipa na-kolo kendemande-yema ⸤oringi kinia⸥ kalia nokoli yemane ono ambolko likuli se kopene toko, se toko kondoko, se kouni toringi.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye mare awisili mele lipa “Nanga waene-mongo lindi-paa.” nimba lipa mundorumu, u kendemande-ye koltalo mele lipa mundorumu. Aku-na-kolo kalia nokoli yemane u-pulu-pulu oringi kendemande-yema-kinia seringi mele pe kendemande oringi yema-kinia akula seringi.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 Kanu-kinia kalia pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunga unguma pilku liku, yu waene-mongoma singí.’ konopu lepale yunga malo lipa mundorumu.
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye-awilimando mangilipa nimbale:⸥
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Onone yundu pundu toko ninguli: “Yuni kanu ye kirima ‘kamu molko kinjangi.’ nimba sepa kinjipale kalia nokonge ye lupa mare lipa waene-mongo polo tomba kinia waene-mongoma moke seko, mare kalia pulu yemo singí yema kaliamo simba.” niringi.
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥
42 Então Jesus perguntou:
43 Aku ⸤nirimu⸥munga nane ono ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma⸥ nimbu sikirumu: “Pulu Yemo ononga ye nokoli kingi molopa ono nokolemo mele mundupa kelepale nimbámone, yombo talape lupa sene yunga ungumu pilku liku seko molongema lipa nokomba.” nikiru.
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 ⸤I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.⸥” nirimu.
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia Yesusini ungu-iku torumuma pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 onone yu ka singí seringi-na-kolo yombomane ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú ye se.’ konopu lieringi-kulu yomboma pipili kolkole yu iseli-u ambolko ka naa siringi.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.