Mateus 19

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesusini aku sipa unguma nimba pora sipale nirimumuni, kolea Gallilli disiriki mundupa kelepa kolea Judia disiriki pumba no Jodane kimbilipa nekendo purumu.
1 Quando Jesus acabou de proferir estas palavras, deixou a Galileia e foi para o território da Judeia, além do Jordão.
2 Kanu-kinia yombo awisili yu lombili oringi kinia yuni kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele as curou ali.
3 Parisi ye mare yu molorumuna ongo ‘Yu nambolka nimbánje? Nimba kinjimbanje manda manjipu piliamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Ye sene yu yuyu pilipale yunga ambomo “Kamu pu.” nimbá kinia manda sembá molo aku sembá kinia ungu-mane se pulua tombaye?” niringi.
3 Alguns fariseus se aproximaram de Jesus e, testando-o, perguntaram: — É lícito ao homem repudiar a sua mulher por qualquer motivo?
4 Yuni anju pundu topa nimbale: “Pulu Yemone ungu nirimu yunga bokuna molemo mele kanoko kambu naa tongiye?
4 Jesus respondeu:
5 nimbale:
5 e que disse: “Por isso o homem deixará o seu pai e a sua mãe e se unirá à sua mulher, tornando-se os dois uma só carne”?
6 Pulu Yemone aku sipa nirimu-kulu ye se ambo se limú kinia kangi selumu mele molembele-na olo kelko talo mele naa molembele, olo yombo selumu mele molembele. Yombo selumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Selumu molangili.’ nilimú ambo yetolo yombo sene liku lupa lupa naa mundangi. Aku sengi liemu manda naa sembá.” nirimu.
6 De modo que já não são mais dois, porém uma só carne. Portanto, que ninguém separe o que Deus ajuntou.
7 Aku sipa nirimu kinia onone ninguli: “Aku liemu Mosisini ungu-mane se sirimu mele nambi semu-na sirimuye? Mosisini nimbale:
7 Os fariseus perguntaram: — Então por que Moisés ordenou dar uma carta de divórcio e repudiar a mulher?
8 Yesusini nimbale: “Mosisini sika aku sipa nirimu-na-kolo ono kála seko Pulu Yemone ambo yetolo konopu sere leko molongele mele ungu-mane sirimumu pilku mokoli seko naa pilieringi-kulu yuni “Aku sangi.” nirimu. Aku-na-kolo u-pulu-pulu, ⸤Pulu Yemone mélema kokele sepa wamorumu kinia,⸥ ungu-mane aku sipa se naa perimu kene
8 Jesus respondeu:
9 nane ono i-sipu nimbu sikiru: “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. Yemonga ambomone ye se kinia wa ulu-kirinale semu liemu manda topa makoromba. We mólo. ⸤ “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.⸥” nikiru.” nirimu.
9 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, não sendo por causa de relações sexuais ilícitas, e casar com outra comete adultério.
10 ⸤Yuni aku nirimu kinia pilkuli⸥ yu lombili andoli yemane yundu ninguli: “Ye sene ambo limú kinia nuni nikinu mele aku siku molongele mele ungu-mane se pelemo liemu ye se ambo naa lilkanje papu.” niringi.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se essa é a situação do homem em relação à sua mulher, não convém casar.
11 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa nimbale: “I ungu⸤-mane sikiru⸥mu yombomane pali manda naa pilku lingí. ⸤Pulu Yemone⸥ nimba taltopa tondoloma simba yomboma mindi manda ⸤amboma ye naa pungu yema ambo naa liku⸥ senge.
11 Jesus, porém, lhes respondeu:
12 Ye mare anupilini melemele kinia amboma kinia seluna kopu seko peko ulu-kirima senge enge se naa pelemo. Ye mare ‘Amboma kinia seluna naa peangi.’ ningu ononga láka lindilimili. Marene onono ‘Ye nokoli kingi Pulu Yemonga yema molopo yunga kongonoma manjipu sendamili.’ ningu ono onono mi leko ambo naa limili. I ungumu yombo pilku lingí yomboma piliangi.” nirimu.
12 Porque há eunucos de nascença; há outros a quem os homens fizeram tais; e há outros que se fizeram eunucos, por causa do Reino dos Céus. Quem é apto para aceitar isto, que aceite.
13 Kanu-kinia yombomane ononga bolangoma ‘Yesusi yunga kimuni ambolopa Pulu Yemo kinia ononga mawa sendepili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Aku-na-kolo yu lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa.” ⸥ niringi.
13 Então trouxeram algumas crianças a Jesus para que ele lhes impusesse as mãos e orasse, mas os discípulos os repreendiam.
14 ⸤ “Mólo.” niringi kinia⸥ kanopale Yesusini nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee.” nirimu.
14 Jesus, porém, disse:
15 Aku nimbale yuni bolangoma ⸤kondo kolopa⸥ yunga kimuni ono selu selu nimba ambolopale kanu koleana mundupa kelepa purumu.
15 E, tendo-lhes imposto as mãos, retirou-se dali.
16 Walte ye se Yesusi molorumuna omba yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na nambolka ungu peangamo sembó kinia konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
16 E eis que alguém, aproximando-se de Jesus, lhe perguntou: — Mestre, que farei de bom para alcançar a vida eterna?
17 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na ulu peangamondo mangilku pilkinuye? Yombo selu mindi peanga molemo. Nuni ‘konde molopo kondopo mindi puli ulu-pulumu limbu.’ konopu lienu liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ sengena panjiku seko molani.” nirimu.
17 Jesus respondeu:
18 Yemone mangilipa nimbale: “Aku ungu-manemanga semando nikinuye?” nimba mangilierimu kinia
18 E ele lhe perguntou: — Quais? Jesus respondeu:
19 “Aminieli lanieli kinia seko kondoko,
19 honre o seu pai e a sua mãe e ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
20 Aku nirimu kinia pilipale kanu kango-yemone nimbale: “Na kanu ungu-manema pali pilipu lipu sepo molio. Pe kiniá nambolka uluri olandopa samboye?” nimba mangilierimu.
20 O jovem disse: — Tudo isso tenho observado. O que me falta ainda?
21 Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Nu ‘kamu ye sumbi nílimu molambo.’ konopu lienu liemu nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle kande-kandema lemba.” nirimu.
21 Jesus respondeu:
22 Kanu kango-yemo méle paa awisili taltorumumunga Yesusini yundu aku nirimu kinia pilipale yu konopu kiri panjilipa anju purumu.
22 Mas o jovem, ouvindo esta palavra, retirou-se triste, porque era dono de muitas propriedades.
23 ⸤Aku serimu-kulu kanopale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí.
23 Então Jesus disse aos seus discípulos:
24 Onondo kelepo nikiru: “Kongi kamele ⸤kongi paa awili se-na-kolo⸥ kale suru tolina sukundu pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nikiru.” nirimu.
24 E ainda lhes digo que é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
25 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolima paa mini-wale munduku pungu-pungu ninguli anju yando kerepale ningu ninguli: “Aku liemu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondomolo aulkana pumbaye? Se mólonje.” niringi.
25 Ouvindo isto, os discípulos ficaram muito admirados e perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
26 Yesusini ono neme-neme nimba kanopa nimbale: “Sika yomboma onono manda mólo na-kolo Pulu Yemone manda sendemba. Pulu Yemo yuni unguma pali manda selemo. Ungu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu.
26 Jesus, olhando para eles, disse:
27 Yuni aku nirimu kinia pilipa Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu kene méle nambolka mélema limulúye?” nirimu.
27 Então Pedro, tomando a palavra, disse: — Eis que nós deixamos tudo e seguimos o senhor; que será, pois, de nós?
28 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pe ⸤Pulu Yemone⸥ mélema pali ‘konde pupili.’ nimbá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yunga ye nokoli kingi polo pa tondolo selina molopa yomboma nokomba kinia, ono na lombili andolemele yema pea ye nokoli kingi polo rureponga molkole ningímuni, Isirele yombo talape rurepo nokonge.” nikiru.
28 Jesus lhes respondeu:
29 Yombo na konopu mondoko nanga kongonomo sendengendo ononga ulkama, genupilima, kemulupilima, anupilima, lapalima, bolangoma, koleama, akuma munduku kelieringi ⸤mele kelenge⸥ yomboma pali, ya mana paa olandopa méle awisili likuli, konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla.
29 E todo aquele que tiver deixado casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou campos, por causa do meu nome, receberá muitas vezes mais e herdará a vida eterna.
30 Aku-sipa na-kolo kiniá awili molemele yombomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana⸥ yombo koropama molonge; kiniá koropa pupili molemele yomboma pe yombo awilima molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ ⸤Yesusini yu lombili andolimando ungu se pea nimbale:⸥
30 Porém muitos primeiros serão últimos; e os últimos serão primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.