Mateus 15
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli:
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 “Olionga anda-kolepalimane “Saa.” niringi ungu-manemo nu lombili andolimane nambi semu-na pulua tolemeleye? ⸤Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mimi sipu pilipuli olione kima kulumiye tolemolo mele⸥ ononga kima aku siku kulumiye naa toko kere-langi we nolemele kanumu.” niringi.
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Yesusini pundu topa nimbale: “Onone kepe ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi pilku liku sengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambi semu-na pulua tolemeleye?
3 Jesus respondeu:
4 Akumunga Pulu Yemone nimbale:
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Aku-sipa na-kolo ono yemane ninguli: “Yombo sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbá kinia
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 ⸤aku sipa nimbámonga⸥ yunga lapa imbi ambolopa paka tondomba ungu se naa pemba.” nilimili. Aku siku nilimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi unguma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo. Mania pupili.’ nilimili.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga bokuna torumu molemo mele i-sipa:⸥
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥
8 “Deus disse:
9 Onone ‘Nanga imbi
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopumanga sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.” nirimu.
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Aku nirimu pilkuli niringimuni, yu lombili andolima yu molorumuna ongo ninguli: “Nu aku siku nikinu mele pilkuli Parisi yemane paa pilku kiri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi.
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku topa Parisima moloringi mele nimba⸥ nimbale: “Nanga mulu-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimuma pali pulu akumba.
13 Jesus respondeu:
14 I yemane nilimili mele konopu kimbu siku naa pilku molangi. Ono mongo kiri lielimane ⸤mongo kiri lielima⸥ aulka liku ora silimili yema molemele. Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka se lipa ora sipa ki ambolopa memba pumbá kinia olo peatolo kombuna topa mania mundumba.” nirimu.
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 ⸤Kalaro molemomonga ungu-ikumu aku sipa torumu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? Ningu para si.” nirimu kinia
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye?
16 Jesus disse:
17 Yombo senga kangina ultu lepale kerena pulimú mélse olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimú mele naa pilkimiliye?
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 — ausente —
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 — ausente —
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Aku selemele ungu akumane yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Aku-sipa na-kolo ki u naa kulumiye toko kere-langi we sumbi siku nolemele ulu-pulumuni ⸤yombo senga konopuna sukundu⸥ kalaro se naa mondolemo.” nirimu.
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Akuna purumu kinia kolea Kenane ambo se molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molopa yu tondolo ambololemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu.
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Aku-na-kolo Yesusini yundu ungu se pundu topa naa nirimu.
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ⸤yundu⸥ nimbale: “Pulu Yemone na Isirele yombo talapemonga kongi sipisipi talopa lemele mele molemele yomboma molemelena mindi lipa mundorumu kanumu. Yombo talape lupama molemelena lipa naa mundorumu.” nirimu.
24 Jesus respondeu:
25 Aku sipa nirimu kinia pilipale ambomo omba yunga kumbikerena komorongo langopa ma kanopa nimbale: “Ye-Awilimu, na liku tapondou.” nirimu.
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 Aku nirimu kinia Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangomanga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
26 Jesus disse:
27 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe ononga pulu yombomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu manda sembó mele paa awili seko kuru mondoleno kene mawa sekeno mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia yuni aku sipa nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu peanga lepa manda molorumu.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Kanu-kinia Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa Gallilli nomu kelona ⸤aulka se lierimuna⸥ omba pumba ma-pangi senga ola pumba mania molorumu.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 Kanu-kinia yu molorumuna yombo paa awisili oringi.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Ungu naa niringi yomboma ungu niringi;
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Ono kere-langi naa nongo we pungí kinia aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda sembá kene ‘Ono gele sepa pepili ulkando paa.’ naa nimbú.” nirimu.
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yombo paa awisili manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale,
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 pellawa kaloli yopoko-pakara kinia omama kinia lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba, kere-langi akuma pike lepa yu lombili andolima sirimu kinia onone yomboma moke seko siringi.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Yomboma pali nongo kiri pilieringi. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Ambo bolangoma kinia pea kere-langi noringi.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, nona andoli sipi senga sukundu pumba, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Makatane purumu.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.