Mateus 12

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yema gelene kolkole rasi-witi mongo mare inia toko noringi.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Aku seringi kinia kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nu lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemele.” niringi.
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni,
3 — ausente —
4 Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbi-kerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane se sipa nimbale:
4 — ausente —
5 “Ungu-mane se pelemóla. “Pulu Yemo popo tondoli yemane ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemanga Pulu Yemonga ulkana kongono selemele kinia Sambate walemanga ungu-manemo pulua tolemele-na-kolo aku kongono selemelemonga mongo naa pemba.” nimba molemo akumu naala pilielemeleye?
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Nane onondo nimbu sikiru: “Méle konde se kiniá pelemo akumu Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemonga olandopamo.” nikiru.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 ⸤Pulu Yemone nirimu ungu se yunga bokuna molemo mele i-sipa:⸥
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale-kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Kanu-kinia Yesusi aku koleamo mundupa kelepa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka senga purumu.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu. Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini sepa kinjimba kinia kote sendamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Koro molemolo wale Sambate-kinia yombo kuru tolemoma sepo peanga simulú kinia manda molo aku semulu liemu Pulu Yemonga ungu-manemo pulua tomoloye?”
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Yesusini yemando pundu topa nimbale: “Sambate wale kinia ye senga kongi sipisipi se muruna topa mania mundumba kinia sipisipi ari selemo yemone kundupa ola lipa memba naa ombáye?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Aku liemu sipisipi maniandopa mele, yomboma paa olandopa, akumunga, Sambate wale kinia ulu peangama manda naa semoloye?” nirimu.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Aku nimbale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia yunga ki ekendo peanga lierimu mele ki kiri lierimumu kelepa kamu peanga lierimu.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Aku-sipa na-kolo ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yemane pena pungu maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 ⸤Parisi yemane⸥ yu tonge seringi pilipale Yesusi aku koleamo mundupa kelepa purumu. Kanu-kinia yombo awisili Yesusi purumu mele yu lombili puringi kinia yuni yombo kuru torumuma pali sepa peanga sipa
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 nimbale: “Na sika yemo molopole i ulu-tondoloma sekero mele onone yombo lupa marendo naa ningu siee!” nirimu.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 “I yemo
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Yombomane yu iri tonge kinia
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Kamaye enge naa nilimú se elke naa topa,
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Kanu-kinia mana-yomboma pali
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Kanu-kinia ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na mongo kiri lepa mélema naa kanopa ungu naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi kinia Yesusini yemo sepa peanga sirimu kinia kanu yemo ungu nimba mélema kanorumu.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Aku serimu kanokole yombomane pali mini-wale munduku ninguli: “I yemo ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga Malonje?” niringi.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Aku-sipa na-kolo aku niringi ungumu pilkuli Parisi yemane ninguli: “Mólo. Kurumanga nokoli Belsipuli mindi
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Onone aku siku konopuni pilieringi mele Yesusini pilipale ⸤ ‘Yesusi ‘Setene-kinia opa-tou moloringimunga Setenene yu naa lipa tapondolka.’ ningu paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ kolea senga yomboma molo ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 “Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemonga Minimuni na tondolo silimú-na nane kuruma makorolio liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 “Ungu se pea i-sipa: Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 “Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Akumunga, nane onondo nikiru: “Yombo sene ulu-pulu-kirima sepa, ungu-taka tondopa nimba kinjilimú uluma Pulu Yemone manda ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo yombo sene Pulu Yemonga Minimu nimba kinjipa ungu-taka tondopa yunga imbimu marake mele semba uluma Pulu Yemone ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolomba.” nikiru.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma Pulu Yemone ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu⸤ni ulu se selemo kinia⸥ yombo sene ungu-taka tondopa, opa sepa sipa ⸤ “Yuni naa sekemo. Kurumanga nokoli Setenene yu lipa tapondolemo-na aku selemo.” ⸥ nilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo kiniá kepe mulu ma pora nimbá wale kinia kepe ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 “Unju peanga se kanokole ‘Mongo peangama tomba nomolo.’ ningu kanolemele. Unju kiri se kanokole ‘Mongo kirima tomba manda naa nomolo.’ ningu kanolemele. Unju se mongo tolemo kinia kanokole ‘I unjumu peanga, i unjumu kiri.’ ningu apuruku kanolemelemonga aku siku ningu kanolemele.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Ono Parisi yema, kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, ono ye kiri molemelemane nambi seko ungu peangama manda ningíye? Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú akumunga ono ye kirimane nambi seko ungu peangama manda ningíye?
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu-kiri pelemoma selemo.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 — ausente —
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 — ausente —
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia onone Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba mana lipa mundorumunje olio kanamili.’ ningu Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Yesusini pundu topa nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma kiri mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo pilku mokoli selemele yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu-⸥tondolo se wendo naa ombá. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Oma awili sene Jona topa penge mundorumu kinia yu omamonga olona ipulieli tangoli wale yopoko molopa perimu ⸤kinia omamone yu nomu kelona meku topa wendo mundorumu kinia yu kelepa we molorumu⸥ mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kolomba óno seko panjingí kinia⸥ aku sipa ipulieli tangoli wale yopoko mana sukundu pepale ⸤lomboropa ola molomba⸥.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ Ninipa yomboma pumba nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia peanga.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 “U olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea se korolemo. Se naa kanopa lendepale
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 yuni nimbale: “Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.” nimba yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia ulka pole lepa sepa peanga sepa we lepa yombo se naa molemo kinia kanopale nilimúmuni,
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 yu kelepa anju pumbale kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú. Aku sipa, kiniá ya seko kinjiku molemele yomboma pe kamu molko kinjingí.” nirimu.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Yesusi yombo maku toko moloringima ungu-mane sipa molopili yunga anumu kinia genupili kinia yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilieringi.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Yombo sene yundu nimbale: “Aminia kinia genali kinia onone nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” nirimu.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Yesusini yundu pundu topa ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni,
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 yu lombili andoli yomboma lipa ora sipa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Nanga Lapa mulu-koleana molemomone “Sangi.” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kinia nanga kemulupili molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.