Mateus 10
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbale onone yombomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale, yombo kuru tolima kinia kangi pange-mange selima kinia “Peanga liepili.” ningí engemo sirimu.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye engaki rureponga imbima i-sipa: U Saimono, yunga imbi se ‘Pita’ niringila, yu keme yunga genu Enderu keme, Jeperinga malo Jemisi keme Jemisi yunga genu Jono keme,
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 Pillipu, Batollomiu keme, Tomasi keme kou-takisi liltimu ye Mateyu keme, Allapiasinga malo Jemisi keme Tadiasi keme,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu ye Judasi Isikeriote keme, akuma.
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipa mundupa onondo nimbale:
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 Isirele yomboma mindi ononga kongi sipisipi pena lo liku pelemele mele aku siku molemele yomboma molemelena mindi pangi.
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Ono molemelena pungí punguli, onondo “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo.” niliku pangi.
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 “Kuru tomba yomboma seko peanga siku, kolko lenge yomboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yomboma ‘Umbu-kangi giliepili.’ ningu, kuru konopuna molopili molonge yomboma ‘Konopuna naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu selko pangi. I kongonomo sengemonga tondolomo kou se molo mélsene topo toko naa likimili kene anju yomboma aku siku liku tapondokole ningímuni, ‘Kou se liemili.’ ningu naala sangi. We sangi.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 “Pungíndu kou-gollo mare molo kou-sillipa mare molo kou-kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Méle-wale kepe wale-pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu-mingi kepe naa mengo we pangi. Yombo kongono sendelemomo kongono sendelemo yombomone kere-langi simba kinia papu kene mélse mei naa meangi. We pangi.
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 “Pe kolea-awili senga molo kolea-kanga senga sukundu punguli ningímuni, yomboma mangilku pilkuli “Ye nawe ye peanga se molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbáye?” niengi. Kanu-kinia se ningu singí kinia pilku yu kanoko lendekole kanu yemonga ulkana pungu yu-kinia mindi pea peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 ⸤Kolea senga pungu ye peanga se liku ora singí kinia kanoko lendeko⸥ yunga ulkana sukundu punguli ningímuni, ulka pulu yombomando “Ono konopu peanga pepili molaa.” nieyo.
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 Kanu-kinia kanu yombomane “Pea peamili sukundu waa.” níngi liemu, ononga ungu peanga ningí kanumu kanu yomboma-kinia pepili. Aku-na-kolo kanu yombomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ungu peanga u sukundu punguli ningí kanumu “Ono-kinia naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤ono munduku kelko yando wangi⸥.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 “Yombo sene onondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu ulkamo molo kanu taonona yombo kirima munduku kelko pungíndu ⸤kanu koleana yomboma ‘Kamu molko kinjangi. Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu⸥ ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimba mamo kulu toko pangi.
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolo olonga yomboma
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 “Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena ono lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥ Yomboma owá-palako mele aku siku molemele kene kongi-ka wambiyema pilipa kondolimu paa pelemo-na uluma sembando mimi sipa pilipa selemo mele ono aku wambiyema mele molko, kera waembono molemo mele molangi. ⸤Aku keramone mélema mindili sipa sepa kinjimba ulu-pulu se naa pelemo.⸥
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 “Yomboma mimi siku kanangi. Onone ⸤ ‘Na lombili andoli yomboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ ono ⸤mare liku ambolkole⸥ kanjollomanga makumanga mengo pungu kote sendeko, ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu kopene tongela.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 Ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare ka siku⸥ yombo-lupamanga gapomano ye awilima kinia ye nokoli kingima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla. Aku siku senge kene ono onono kanoko kondoko molaa. Aku-na-kolo kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu ono ningu singí.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Aku-sipa na-kolo ono ka siku kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. Aku senge enamonga ono ungu ningí mele pilingí.
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 Ono ungu ningíma onono pilkuli naa ningí. Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapanga Minimu ononga kerena molopale nimba simba unguma onone anju ningí kene konopu kimbu naa siku, pilingí mele niengi.
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 “⸤Aku walemanga⸥ genuni yunga genu ⸤nanga yombo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimba kote sendemba. Lapane yunga bolangoma akula sembá. Bolangomane kepe ononga anupili lapali-kinia mumindili kolko kotena mengo pungu “Toko kondangi.” ningíla.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí, na-kolo na munduku naa kelko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu, pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Kolea senga yombomane ‘Ono mindili nangi.’ ningu seko kinjingí kinia kolea senga kowa pangi. Nane onondo paa sika nikirumu: “Ono kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo seko pora naa sindangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa yando⸥ ombá.” nikiru.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 “Mane sili ye se lombili pungu unguma pilielemele yomboma ‘Ononga mane sílimu maniandopa, ono olandopa.’ manda naa ningí. Kendemande-yombo sene ‘yunga nokoli yemo maniandopa, yu olandopa.’ manda naala nimbá.
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 Lombili pumba unguma pilielemo yombomo kinia yunga ungu-mane silimú yemo kinia selu-siku molembele akumu manda. Kendemande yombomo kinia yunga nokoli yemo kinia selu-siku molembele akumu mandala. Ulka pulu yemonga ungu naa pilielemele yombomane yu-kinia mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumanga nokoli Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu. Pe kiniá ulka pulu yemondo aku siku níngi liemu yunga ulkana pelemele yombomando pali paa awili seko olandopa ungu kirima ningíla.
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 “⸤Nanga opa-toumane na seko kinjilimili mele ono na lombili andoli yema sika seko kinjingíla⸥ akumunga ono kanu yomboma pipili naa kolayo. Aki tolemo ungumanga selu kepe pe aki naa topa pali penambelena lemba. Lopi selemo ungumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí kene pipili naa kolangi.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 Nane onondo simbulu tolina niliu unguma pa selina nieyo. Ungu ólo toko ningí onono komuna pilingí unguma ulka imuna ola gilku ru ningu niengi.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 “Kangimu mindi toko kondokole minimu manda toko naa kondonge yomboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥. Yuni kangimu kinia minimu kinia peatolo sepe-koleana manda topa kondomba kene yu-mindi pipili kolaa.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 “Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera talo pea kou mongo selu mele mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo se kolopa we mania naa pulimú. Kanu kerama na lombili andoli yombomanga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone aku sipa ono molemele mele kanopa mololepa pulimú kene ⸤ ‘Yombomane olio seko kinjingí.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba.
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipale
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 Aku-na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo yu nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkirula.” nimbú.
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu.’ konopu naa leangi. Ono yomboma ‘Taka leko molko konopu seluna pupili molangi.’ nimbúndu naa orundu. ‘Mumindili kolko opa sangi.’ nimbúndu orundu.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 — ausente —
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 — ausente —
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 “Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá. Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana gilku mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Yombo se ya ma-koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimba pilielemo yombo se kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongonomo sendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinia mandala, kolombo kinia mandala.’ nimbá yombo se konde molopa kondopa mindi pumbá.
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 “Ono kolea senga pungí kinia yombo sene ‘Pea molamili waa.’ nimba lipa tapondolemo yombomone na pea aku sipa lipa tapondolemóla. Na ‘Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na “Ma-koleana pu.” nimba lipa mundorumu yemo ‘Pea molambili ou.’ nilimúla.
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 Yombo sene Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se kene’ nimba pilipale “Pea molambili ou.” nimba lipa tapondolemo yombomo Pulu Yemone yunga ungumu nimba silimú yombomo méle kalomba mele kanu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala. Yombo sene Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se kene.’ nimba pilipale ‘Pea molambili ou.’ nimba lipa tapondolemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yombo sumbi nili se méle kalomba kinia yu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Yombo sene ono nanga lombili andoli yombo imbi naa mololi yombo se kanopa ‘yu nanga lombili andoli yombo se kene’ nimba kanopale yu lipa tapondopa we no kepe kolopa simu liemu nane ono paa sika nimbu sikirumu, “kanu yombomo paa sika méle kalólimu limba.” nikiru.” nirimu.
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.