Marcos 14
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVI
NVI Nova Versão Internacional
1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilku, Pellawa Akoli Méle Isi Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo talu mele wendo ombándo, kiniá mele Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi kiyongo ningu ka siku toko kondonge aulka se koroko moloringi.
1 Faltavam apenas dois dias para a Páscoa e para a festa dos pães sem fermento. Os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei estavam procurando um meio de flagrar Jesus em algum erro e matá-lo.
2 Akumundu angelema ningu ninguli: “⸤Nondopo tamili,⸥ mangali Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele ⸤Pilielemolo⸥ Walemanga ⸤ ‘unguma sepo molamili.’ ningu⸥ yombo awisili ya Jerusalleme ongo maku toko molongemonga yu iseli-u tomolo kinia onone olio-kinia mumindili kolko opa senge kene iseli-u naa topo, keleamili.” niringi.
2 Mas diziam: "Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo".
3 Kolea-kanga Betani ye se u kuru laká nomba kelierimu ye se, imbi leko “Ye Kuru Laká Noli Saimono” niringi kanumunga ulkana Yesusi pumba kere-langi nomba molopili ambo se wambola-mingi paa peanga se yu molorumuna memba orumu. Kanu wambola paa muna toli, natene seko wamoringi, akumunga kou-mone paa awili sepa purumu. Akumu memba ombale Yesusi kere-langi noli polo molorumuna memba omba ⸤ ‘Yu sepo kondambo.’ nimba⸥ mingimu kako topa wambolamo pengena ondondorumu.
3 Estando Jesus em Betânia, reclinado à mesa na casa de um homem conhecido como Simão, o leproso, aproximou-se dele certa mulher com um frasco de alabastro contendo um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Yuni aku serimu kinia kanokole kanuna moloringimanga ye marene konopu kiri panjikuli anju yando onono ninguli: “Aku wambolamo nambi semu-na we sepa kinjikimuye?
4 Alguns dos presentes começaram a dizer uns aos outros, indignados: "Por que este desperdício de perfume?
5 Aku wambolamo kou-mone limolánje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” ningu ambomo tondolo munduku iri toringi.
5 Ele poderia ser vendido por trezentos denários, e o dinheiro dado aos pobres". E a repreendiam severamente.
6 ⸤Onone ambomondo aku siku niringi pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “I ambomo-kinia nambi semu-na ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinia ulu peanga se semu kene yu-kinia ungu awisili naa ningu munduku keleangi.
6 "Deixem-na em paz", disse Jesus. "Por que a estão perturbando? Ela praticou uma boa ação para comigo.
7 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge kene ‘Ono lipu tapondamili.’ ningí walemanga pali ono manda liku tapondonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo.
7 Pois os pobres vocês sempre terão consigo, e poderão ajudá-los sempre que o desejarem. Mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Ambomone ‘Manda sembó.’ konopu liemu mele semu. Na kolombo kinia óno sengemonga yuni iseli-u i wambola muna tolimu nanga kangina omba ondondomu.
8 Ela fez o que pôde. Derramou o perfume em meu corpo antecipadamente, preparando-o para o sepultamento.
9 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ma-koleamanga pali ⸤nanga⸥ semane peangamo andoko toko singí kinia i ambomone kiniá semu semanemo kepe ‘Yombomane pilkuli ‘Yuni sepa kondorumu.’ ningu piliangi.’ ninguli aku semanemo toko singíla.” nikiru.” nirimu.
9 Eu lhes asseguro que onde quer que o evangelho for anunciado, em todo o mundo, também o que ela fez será contado em sua memória".
10 Kanu-kinia ⸤Yesusi yu lombili andoli⸥ ye rurepo akumanga ye se, Judasi Isikeriote, ‘Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi ka singí aulkamo yuni akisindambo.’ nimba ono moloringina pumba, sembá mele nimba sirimu.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, dirigiu-se aos chefes dos sacerdotes a fim de lhes entregar Jesus.
11 Yuni sembá mele nirimu kinia pilkuli ono konopu awili-seko siku “Nu kou-mone se simulú.” ningu, ningu panjeringi. Kanu-kinia yu Yesusi ono lipa simba mele aulkamo koropa molorumu.
11 A proposta muito os alegrou, e lhe prometeram dinheiro. Assim, ele procurava uma oportunidade para entregá-lo.
12 Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Koromonga pulu-pulu walemo wendo orumu kinia Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilkuli niringimuni, Yesusi lombili andoli yema yu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nonimu kolea sena pumbu sepo mimi se-pamili konopu lekenoye?” niringi.
12 No primeiro dia da festa dos pães sem fermento, quando se costumava sacrificar o cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: "Aonde queres que vamos e te preparemos a refeição da Páscoa? "
13 Aku siku ningu mangilieringi kinia yuni yu lombili andoli talo lipa mundupa nimbale: “Ne kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu punguli, ye se mingina no kolopa memba ombá aulkana pungu kane-kane tokole yu lombili pangili.
13 Então ele enviou dois de seus discípulos, dizendo-lhes: "Entrem na cidade, e um homem carregando um pote de água virá ao encontro de vocês. Sigam-no
14 Yu sukundu pumbá ulkana ⸤sukundu punguli⸥, ulka pulu yemondo ninguli: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa mangilipa nimbale: “Na kinia na lombili andolima kinia olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walomo sena nomoloye? Nomolo suluminiamo sena lemoye?” nimu.” niengili.
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde é o meu salão de hóspedes, no qual poderei comer a Páscoa com meus discípulos? ’
15 Aku ningilí kinia yuni olo ulkamonga olakondo suluminia awili se, akuna kere-langi noli polo se kinia, mania molomolo poloma kinia, mélema pali u seko mimi sengi lembamo, lipa ora simba. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ seko mimi sangili.” nirimu.
15 Ele lhes mostrará uma ampla sala no andar superior, mobiliada e pronta. Façam ali os preparativos para nós".
16 Kanu-kinia yu lombili andoli ye akutolo kolea-awili akumunga sukundu pungu, Yesusini nirimu kanu mele ulu akuma seli lierimu kanoko lendekole, akuna Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo seko mimi seko taltoringili.
16 Os discípulos se retiraram, entraram na cidade e encontraram tudo como Jesus lhes tinha dito. E prepararam a Páscoa.
17 Ipupini ena pumba kolea kala torumu kinia Yesusi kinia yu lombili andoli rurepo kinia oringi.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 Kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono pea molopo kere-langi nokomolomanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba.” nikiru.” nirimu.
18 Quando estavam comendo, reclinados à mesa, Jesus disse: "Digo-lhes que certamente um de vocês me trairá, alguém que está comendo comigo".
19 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ ononga konopuna umbuna serimu pilkuli yu-mele-mele mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nando nikinuye?” niringi.
19 Eles ficaram tristes e, um por um, lhe disseram: "Com certeza não sou eu! "
20 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono nanga ye rureponga ye se na kinia kere-langima polo awi-suku-singina ola lemó se waltikele lipu nombolo yemone na lipa, opa-touma anju simba.” nirimu.
20 Afirmou Jesus: "É um dos Doze, alguém que come comigo do mesmo prato.
21 “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kinia senge mele koronga-u ningu panjeringi semanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna sukundu molemo mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba paa molopa kinjimba. Yu molopa kinjimbamonga yu anumuni naa melkanje peanga. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu.
21 O Filho do homem vai, como está escrito a seu respeito. Mas ai daquele que trai o Filho do homem! Melhor lhe seria não haver nascido".
22 Ono kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini berete se lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimbale ambolopa peke lepa ⸤yu lombili andolima⸥ sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ono liku ⸤nangi⸥.” nirimu.
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão, deu graças, partiu-o, e o deu aos discípulos, dizendo: "Tomem; isto é o meu corpo".
23 Pe no-waene kapo se lipale Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba ono sirimu kinia onone pali ⸤kanu no-waenemo⸥ noringi.
23 Em seguida tomou o cálice, deu graças, ofereceu-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Yuni nimbale: “I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinia yunga yomboma kinia molonge mele⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu yombo awisilinga nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo imu.
24 E lhes disse: "Isto é o meu sangue da aliança, que é derramado em favor de muitos.
25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana no-waene kondemo kelepo nombó.” nikiru.” nirimu.
25 Eu lhes afirmo que não beberei outra vez do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo no Reino de Deus".
26 ⸤Kere-langi nongo pora sikuli⸥ ono Pulu Yemonga konane se ninguli, pena pungu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola puringi.
26 Depois de terem cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Kanu-kinia Yesusini lombili andolimando nimbale: “Pe ⸤opa-toumane na-kinia sengemonga kanokole⸥ onone pali na munduku kelenge. Aku siku senge mele Pulu Yemone u nirimu yunga bokuna molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale:
27 Disse-lhes Jesus: "Vocês todos me abandonarão. Pois está escrito: ‘Ferirei o pastor, e as ovelhas serão dispersas’.
28 ⸤Iseli-u na toko kondonge kinia ono sika bulu-balu ningí⸥-na-kolo na lomboropo ola molopole nimbúmuni, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbú, ono pe akileko akuna onge kinia ⸤kelepa pea molomolo⸥.” nirimu.
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galiléia".
29 ⸤Yesusini aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Pitane nimbale: “Onone pali ‘Nu sika’ ningu kuru mondolemele mele mania pumbá kinia nu munduku keliengi liemu nane nu aku sipu paa mundupu naa kelembo, paa mólo.” nirimu.
29 Pedro declarou: "Ainda que todos te abandonem, eu não te abandonarei! "
30 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikirumu: “Paa kiniá ipulieli, kera gulta wale talo-sipamo u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
30 Respondeu Jesus: "Asseguro-lhe que ainda hoje, esta noite, antes que duas vezes cante o galo, três vezes você me negará".
31 Aku-na-kolo Pitane tondolo mundupa nimbale: “Na nu-kinia kopu selembolomonga olto pea “Topo kondomolo.” níngi liemu kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimulú.” niringila.
31 Mas Pedro insistia ainda mais: "Mesmo que seja preciso que eu morra contigo, nunca te negarei". E todos os outros disseram o mesmo.
32 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea ‘Gesemani’ nilina puringi. Akuna puringi kinia yuni onondo nimbale: “Na Pulu Yemo kinia ungu ni-pukuru kene ono ya molaa.” nirimu.
32 Então foram para um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse aos seus discípulos: "Sentem-se aqui enquanto vou orar".
33 Aku nimbale Pita keme Jemisi keme Jono keme lipa memba pumbale ⸤ ‘Na seko kinjingí ulumu paa nondopa wendo ombá sekemo.’ nimba pilipale⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu kiri panjipa kamelena mindili sepili molorumu.
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João, e começou a ficar aflito e angustiado.
34 Yuni onondo nimbale: “Nanga konopuna umbuna paa awili se sepomomonga na kolombo none sekemo. Ono uru naa peko, ya kanoko kondoko molaa.” nirimu.
34 E lhes disse: "A minha alma está profundamente triste, numa tristeza mortal. Fiquem aqui e vigiem".
35 Aku nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa tamalu pepale yu-kinia nondopa wendo ombá mele ‘Wendo naa omu liemu paa peanga.’ nimba Pulu Yemo-kinia ⸤ungu-iku topa⸥ mawa sepa nimbale:
35 Indo um pouco mais adiante, prostrou-se e orava para que, se possível, fosse afastada dele aquela hora.
36 “Nanga Tata, nuni uluma pali manda seleno kene na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ nieni. Aku-sipa na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
36 E dizia: "Aba, Pai, tudo te é possível. Afasta de mim este cálice; contudo, não seja o que eu quero, mas sim o que tu queres".
37 Aku nimbale kelepa yunga lombili andoli ye yopoko moloringina yando omba ono uru peringi kanopale Pitando nimbale: “Saimono, nu uru penu lémo. Nu uru naa peko ena kanga-kolte manda we kanoko kondoko naa molenaye?
37 Então, voltou aos seus discípulos e os encontrou dormindo. "Simão", disse ele a Pedro, "você está dormindo? Não pôde vigiar nem por uma hora?
38 ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene.’ ninguli ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo kinia ungu ningu kanoko kondoko molayo. Sika ‘sepo kondamili.’ nimbu konopumane pilielemolo-na-kolo semolondo kangimu siye sepa tondolo naa pulimú.” nirimu.
38 Vigiem e orem para que não caiam em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca. "
39 Aku sipa nimbale yu kelepa anju pumba u Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa serimu mele kelepa nirimu.
39 Mais uma vez ele se afastou e orou, repetindo as mesmas palavras.
40 Kelepa yando orumu kinia ono uru paa orumu-kulu kelko uru peringi kanorumu. Onone uru peringimunga pipili kolkole yundu ningí mele naa pilieringi.
40 Quando voltou, de novo os encontrou dormindo, porque seus olhos estavam pesados. Eles não sabiam o que lhe dizer.
41 ⸤Kelepa⸥ wale yopoko-sipamonga ⸤anju pumba Pulu Yemo kinia ungu nimbá pumba⸥ kelepa yando omba yuni onondo nimbale: “Nambi semu-na we uru peko múlu pilku molemeleye? Manda peame! Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu-pulu-kiri selemele yema liku singí enamo wendo ombá sekemo.
41 Voltando pela terceira vez, ele lhes disse: "Vocês ainda dormem e descansam? Basta! Chegou a hora! Eis que o Filho do homem está sendo entregue nas mãos dos pecadores.
42 Ola gilku pamili wame! Na lipa anju simba yemo okomo kanaa!” nirimu.
42 Levantem-se e vamos! Aí vem aquele que me trai! "
43 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimando⸥ aku nimba molopili yu lombili andoli rurepo akumanga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo Judasi kinia oringi.
43 Enquanto ele ainda falava, apareceu Judas, um dos Doze. Com ele estava uma multidão armada de espadas e varas, enviada pelos chefes dos sacerdotes, mestres da lei e líderes religiosos.
44 U Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda ye awilima lipa simba nimba panjerimu ye ⸤Judasini⸥ ono Yesusi yu ipulieli manda kanonge mele nimba sipa nimbale: “Nane ye se kanopo kangulumbu akumu Yesusi. Yu ambolko ka siku mengo pangi.” nirimu.
44 O traidor havia combinado um sinal com eles: "Aquele a quem eu saudar com um beijo, é ele: prendam-no e levem-no em segurança".
45 ⸤Aku yema⸥ oringi kinia ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumuna sumbi sipa ombale “Rapai, nu akuna gilienu lémo.” nimba omba yu kangulorumu.
45 Dirigindo-se imediatamente a Jesus, Judas disse: "Mestre! ", e o beijou.
46 Aku serimu kinia kanokole Yesusi liku ka siringi.
46 Os homens agarraram Jesus e o prenderam.
47 Aku seringi kinia kanopale ⸤Yesusi-kinia⸥ nondoko gilieringi ye senga lu koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se yunga komu se topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu.
47 Então, um dos que estavam por perto puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
48 Kanu-kinia Yesusini ⸤yu ka singí oringi⸥ yemando nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molio.’ konopu lekole na ka singíndu yombo toli lu-pultama kinia kopema mengo okomeleye?
48 Disse Jesus: "Estou eu chefiando alguma rebelião, para que vocês venham me prender com espadas e varas?
49 Ulka-tembele ⸤kerepuluna we-yomboma maku toko molemele⸥ koleana alieli ono pea molemolo kinia ungu-mane sipu molio kinia na liku ka naa silimili kanumu. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo mele kamu wendo ombámonga onone senge sekemele uluma wendo okomo.” nirimu.
49 Todos os dias eu estava com vocês, ensinando no templo, e vocês não me prenderam. Mas as Escrituras precisam ser cumpridas".
50 Kanu-kinia yu lombili andolima pali ⸤ ‘Olio pea ka singínje.’ ningu pilkuli⸥ yu munduku kelko ono talopa leko puringi.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Kango ye se mulu-maminia selu mindi pakopa Yesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi ka siringi yemane⸥ amboloringi kinia
51 Um jovem, vestindo apenas um lençol de linho, estava seguindo a Jesus. Quando tentaram prendê-lo,
52 yunga mulu-maminiamo ⸤mindi⸥ ambolko molangi, mélse naa panjipa we-we talopa lepa purumu.
52 ele fugiu nu, deixando o lençol para trás.
53 Kanu-kinia Yesusi ⸤ka sikuli⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumuna mengo puringi. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone pali ⸤ ‘Yesusi kote sendepo piliamili.’ ningu⸥ akuna ongo maku toringi.
53 Levaram Jesus ao sumo sacerdote; e então se reuniram todos os chefes dos sacerdotes, os líderes religiosos e os mestres da lei.
54 Yesusi ⸤mengo puringi⸥ kinia Pita lombili akilepa taka lepa pumba, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana, ulka gilipa makapu serimu, awi-suku-singina yombo maku toringi kolea we lierimuna paa sukundu pumba, ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele-yema kinia sepe pilipa molorumu.
54 Pedro o seguiu de longe até o pátio do sumo sacerdote. Sentando-se ali com os guardas, esquentava-se junto ao fogo.
55 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia, akumane Yesusi yu toko kondongendo ungu se sepa kinjerimu ungu se ‘Yombo sene ‘yu i-sipa i-sipa sepa kinjerimu.’ nipili.’ ningu yombo se kororingi-na-kolo yombo se naa kanoko liltingi.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Sinédrio estavam procurando depoimentos contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte, mas não encontravam nenhum.
56 Yombo awisilini ongo ungu mare kolo toko “I-sipa i-sipa sepa kinjerimu.” niringi-na-kolo ononga unguma seluna naa purumu.
56 Muitos testemunharam falsamente contra ele, mas as declarações deles não eram coerentes.
57 Kanu-kinia ye marene yu sepa kinjerimu mele ola gilku kolo toko ninguli:
57 Então se levantaram alguns e declararam falsamente contra ele:
58 “I yemo i-sipa nirimu pilierimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemolo⸥ ulka-tembelemo, mana-yemane takoringimu nane topo sikisipuli mana-yemane manda naa takonge ulka se wale yopoko omba pupili kolali sepo takombo.” nirimu. ⸤Yuni aku nirimumunga ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepale aku nirimumu nimba kinjerimunje⸥.” niringi.
58 "Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos de homens’ ".
59 Ono kepe laye-kolte lupa lupa niringi, ononga unguma seluna naala purumu.
59 Mas, nem mesmo assim, o depoimento deles era coerente.
60 Aku niringi pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo ono maku toringina ola gilipa Yesusi mangilipa nimbale: “Ungu se pundu toko naa nikinuye? Nu seko kinjerinu mele nikimilimu nambolka ulumu seko kinjerinumundu nikimiliye?” nirimu.
60 Depois o sumo sacerdote levantou-se diante deles e perguntou a Jesus: "Você não vai responder à acusação que estes lhe fazem? "
61 Aku-sipa na-kolo Yesusi ungu se pundu topa naa nimba we gilierimu.
61 Mas Jesus permaneceu em silêncio e nada respondeu. Outra vez o sumo sacerdote lhe perguntou: "Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito? "
62 Yesusini nimbale: “Akumu na.” nirimu. “Pe walte Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Púlimu ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molopa, kupamanga ola molopa mania ombá ono kanonge.” nirimu.
62 "Sou", disse Jesus. "E vereis o Filho do homem assentado à direita do Poderoso vindo com as nuvens do céu".
63 Aku sipa nirimumunga ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’ nimba nirimu-kulu⸥ pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipa kiri pilipa⸥ yunga wale-pakolimu yuyu ambolopa sungu sipa nimbale: “Kiniá yuni mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye?
63 O sumo sacerdote, rasgando as próprias vestes, perguntou: "Por que precisamos de mais testemunhas?
64 Yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo pilkimulu. Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinia nambi samiliye?⸥” nirimu kinia
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Que acham? " Todos o julgaram digno de morte.
65 Kanu-kinia ononga ye marene yunga kumbikerena elkambe toko munduku, yunga kumbikeremo mulu-maminia sene pipi sindikuli ki-lumuni toko ⸤ “Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si!” niringi. Ele-yemane yu liku laruwane toringi.
65 Então alguns começaram a cuspir nele; vendaram-lhe os olhos e, dando-lhe murros, diziam: "Profetize! " E os guardas o levaram, dando-lhe tapas.
66 Kanu-kinia Pita ulka maniakondo, yomboma liku maku toko moloringi koleana molorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ambo se Pita molorumuna ombale
66 Estando Pedro em baixo, no pátio, uma das criadas do sumo sacerdote passou por ali.
67 yu sepe pilipa molorumu kanopale neme-neme nimba kanopa nimbale: “Nu kepe Nasarete ye Yesusi kinia pea kopu seko moloringi kanumanga ye se lémo.” nirimu.
67 Vendo Pedro a aquecer-se, olhou bem para ele e disse: "Você também estava com Jesus, o Nazareno".
68 Pitane kolo topale “Mólo!” nimba “Nu nikinu mele na naa pilkiru!” nirimu. Aku sipa nimbale ulka kerepuluna purumu kinia kera gulta ko torumu.
68 Contudo ele o negou, dizendo: "Não o conheço, nem sei do que você está falando". E saiu para o alpendre.
69 Pita yu ulka kerepuluna pumba molopili kanu kendemande-ambomone yu kanopale akuna gilieringi yombomando kelepa nimbale: “I yemo Yesusinga talape ye se lémo.” nirimu.
69 Quando a criada o viu lá, disse novamente aos que estavam por perto: "Esse aí é um deles".
70 Pitane kelepa “Mólo!” nirimu.
70 De novo ele negou. Pouco tempo depois, os que estavam sentados ali perto disseram a Pedro: "Certamente você é um deles. Você é galileu! "
71 Aku niringi kinia Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupa mi lepa nimbale: “Paa sika nikiru. “Ono nikimili yemo paa naa kanolio! Kolo tokoro liemu Pulu Yemone na topa kondopili.” nikiru.” nirimu.
71 Ele começou a se amaldiçoar e a jurar: "Não conheço o homem de quem vocês estão falando! "
72 Aku nirimu kinia popenge sepa kera gulta wale talo-sipa ko torumu. Aku serimu kinia pilipale Yesusini yundu “Kera gulta wale talo-sipa ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu. Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ kola paa awili sepa serimu.
72 E logo o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: "Antes que duas vezes cante o galo, você me negará três vezes". E se pôs a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.