Marcos 12

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Walte Yesusini ⸤Juda yombomanga ye awilimando⸥ ungu-ikuma ono topa simbando ungu-iku se i-sipa torumu:
1 Então Jesus começou a lhes ensinar por meio de parábolas: “Um homem plantou um vinhedo. Construiu uma cerca ao seu redor, um tanque de prensar e uma torre para o guarda. Depois, arrendou o vinhedo a alguns lavradores e partiu para um lugar distante.
2 Kanu-kinia pe waene mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye se “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wani pu.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu.
2 No tempo da colheita da uva, enviou um de seus servos para receber sua parte da produção.
3 Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli yu wale awisili kopene toko waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
3 Os lavradores agarraram o servo, o espancaram e o mandaram de volta de mãos vazias.
4 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa ⸤ “Nanga waene mongo lindi-pou.” nimba lipa⸥ mundorumu. Aku-na-kolo yu ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli toko pengemo toko siku yu seko kinjeringi.
4 Então o dono da terra enviou outro servo, mas eles o insultaram e bateram na cabeça dele.
5 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa mundorumu kinia onone yu toko kondoringi. Kendemande-ye mare awisili mele lipa mundorumumanga mare wale awisili kopene toko, mare toko kondoringi.
5 O próximo servo que ele mandou foi morto. Outros servos que ele enviou foram espancados ou mortos,
6 Kanu-kinia kalia pulu yemo yunga ye selu mindi molorumu, yunga malo, yu konopu mondorumu kangomo. Yuni ⸤konopumuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko liku awi siku, yu waene mongo mare singí.’ konopu lepale yunga malomo kamu lipa mundorumu.
6 até que só restou um: seu filho muito amado. Por fim, o dono o enviou, pois pensou: ‘Certamente respeitarão meu filho’.
7 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli
7 “Os lavradores, porém, disseram uns aos outros: ‘Aí vem o herdeiro da propriedade. Vamos matá-lo e tomar posse desta terra!’.
8 onone yu ambolko liku toko kondoko ⸤yunga ónomo⸥ kaliana toko ultu mundoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
8 Então o agarraram, o mataram e jogaram seu corpo para fora do vinhedo.
9 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye awilimando mangilipa nimbale:⸥
9 “O que vocês acham que o dono do vinhedo fará?”, perguntou Jesus. “Ele virá, matará os lavradores e arrendará o vinhedo a outros.
10 ⸤Yesusini Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipa onondo nimbale:⸥ “Pulu Yemonga bokuna sukundu ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥
10 Vocês nunca leram nas Escrituras: ‘A pedra que os construtores rejeitaram se tornou a pedra angular.
11 ‘Ye-Awilimuni aku ungumu serimu olione
11 Isso é obra do Senhor e é maravilhosa de ver’?”
12 ⸤Kanu Juda yombomanga ye awilima⸥ onone Yesusini ungu-iku torumu kanumu pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli onone yu ka singí seringi-na-kolo kanu ye awilimane we-yomboma pipili kolkole yu liku ka naa siringi. Yu munduku kelkole anju puringi.
12 Os líderes religiosos queriam prender Jesus, pois perceberam que eram eles os lavradores maus a que Jesus se referia. No entanto, por medo da multidão, deixaram-no e foram embora.
13 Pe walte ⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ Parisi ye mare kinia ye nokoli kingi Erotenga talape ye mare kinia liku, “‘Yesusini ungu se nimba kinjepili.’ ningu i-siku i-siku yundu niengi.” ningu Yesusi molorumuna liku mundoringi.
13 Mais tarde, os líderes enviaram alguns fariseus e membros do partido de Herodes com o objetivo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
14 Liku mundoringi yemane Yesusi molorumuna ongo yundu ninguli:
14 Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto. É imparcial e não demonstra favoritismo. Ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. Agora, diga-nos: É certo pagar impostos a César ou não?
15 Aku-sipa na-kolo Yesusini ono topele-mapele toli yema molemele mele pilipale onondo nimbale: “‘Yuni nimba kinjepili.’ ningu nambi semu-na na manda manjiku kolo toko mangilkimiliye? ⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo se kanambo, mengo ongo siee.” nirimu kinia
15 Devemos pagar ou não?”. Jesus percebeu a hipocrisia deles e disse: “Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha? Mostrem-me uma moeda de prata,
16 onone yu molorumuna se mengo ongo yu siringi.
16 Quando lhe deram a moeda, ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”. “De César”, responderam.
17 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
17 “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele. Sua resposta os deixou muito admirados.
18 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi mangilku pilku ninguli:
18 Depois vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos, e perguntaram:
19 “Ungu Mane Sili Yemo, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale:
19 “Mestre, Moisés nos deu uma lei segundo a qual se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho que dará continuidade ao nome do irmão.
20 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥
20 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos.
21 ⸤Bolango se naa molopili kolorumu-kulu⸥ yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga bolango ‘Mendambo.’ nimba⸥ ambo-wayamo kelepa liltimu. Yu bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga genu bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumu.
21 O segundo irmão se casou com a viúva, mas também morreu sem deixar filhos. Então o terceiro irmão se casou com ela.
22 Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula. Pe ambomo yu kolorumula.
22 O mesmo aconteceu até o sétimo irmão, e nenhum deixou filhos. Por fim, a mulher também morreu.
23 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
23 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma kinia, Pulu Yemo-kinia tondolo pelemo mele kinia, naa pilku lo limilimunga ⸤yomboma pe sengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥.
24 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Lomboroko ola molonge yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. Mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana-yomboma selemele mele naa selemele kanumu.⸥ Aku sengemonga ⸤ ‘Ono Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa selemele.’ nikiru⸥.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
26 “Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se niembola. Mosisi unju kanga senga ⸤sepe nomba perimu sepemone unjumu naa norumu kanopale nirimumuni⸥ akuna Pulu Yemonga ungu se wendo omba Mosisindu ungu se nirimu semanemo onone naa kanoko pilielemeleye? Pulu Yemone Mosisindu nimbale:
26 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nos escritos de Moisés, no relato sobre o arbusto em chamas? Deus disse a Moisés: ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’.
27 Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo mólo; yu yombo konde mololimanga Pulu Yemo. Aku siku pilku sundukuli ono lo limili.” nirimu.
27 Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos. Vocês estão completamente enganados!”.
28 ⸤Sadusi yema kinia Yesusi kinia⸥ aku siku angelema ningu molangi Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa mane sirimu ye se omba ono anju yando angelema ningu moloringi omba pilierimu. Onone ungu mare Yesusindu mangilku pilieringi kinia yuni anju pundu topa nimba kondorumu mele pilipale ungu-mane sirimu yemone Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemone ungu-mane sirimu pelemomanga pali nambolka ungu-manemo yu olandopamoye?” nirimu.
28 Um dos mestres da lei estava ali ouvindo a discussão. Ao perceber que Jesus tinha respondido bem, perguntou: “De todos os mandamentos, qual é o mais importante?”.
29 Yesusini pundu topa nimbale: “Ungu-mane olandopamo i-sipa:
29 Jesus respondeu: “O mandamento mais importante é este: ‘Ouça, ó Israel! O Senhor, nosso Deus, é o único Senhor.
30 Onone ononga kamelema kinia,
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua mente e de todas as suas forças’.
31 Ungu-mane talo-sipamo i-sipa:
31 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’. Nenhum outro mandamento é maior que esses”.
32 ⸤Yesusini aku nirimu pilipale⸥ yemone yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, papu nikinumu. Nuni ninguli: “Pulu Yemo selumu mindi molemo. We-se-lupa naa molemo. Yu yuyu molemo.” nikinumu paa sika nikinu.
32 O mestre da lei respondeu: “Muito bem, mestre. O senhor falou a verdade ao dizer que há só um Deus, e nenhum outro.
33 ‘Yu konopu mondongendo
33 E sei que é importante amá-lo de todo o meu coração, de todo o meu entendimento e de todas as minhas forças, e amar o meu próximo como a mim mesmo. É mais importante que oferecer todos os holocaustos e sacrifícios exigidos pela lei”.
34 Yuni pundu topa nimba kondorumu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Nu konopu leko molenomonga Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talapena sukundu nondoko puni sekeno lémo.” nirimu.
34 Ao perceber quanto o homem compreendia, Jesus disse: “Você não está longe do reino de Deus”. Depois disso, ninguém se atreveu a lhe fazer mais perguntas.
35 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena sukundu yomboma ungu-mane sipa molorumu. Mane sipa molopa ungu se nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yemane ninguli: “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa limba yemo molomba.” nilimili akumu nambi semu-na “Yu Depitini kalopa limba yemo molomba.” nilimiliye?
35 Mais tarde, enquanto ensinava o povo no templo, Jesus fez a seguinte pergunta: “Por que os mestres da lei afirmam que o Cristo é filho de Davi?
36 ⸤Aku nilimili yemane⸥ Depiti yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilielemelenje.⸥ Mini Kake Sélimu Depitinga konopuna molorumu kinia Depiti yuni ⸤ye nokoli Karasimu molomba mele⸥ nimbale:
36 O próprio Davi, falando por meio do Espírito Santo, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
37 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nu nanga Ye-Awilimu.” nirimu. Pe onone “Yu Depitini kalopa limba yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambi seko pilkuli nilimiliye?” nirimu.
37 Uma vez que Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”. E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Yesusini ungu-mane sipa molopale nirimumuni ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu se nimbale:
38 Jesus também ensinou: “Cuidado com os mestres da lei! Eles gostam de se exibir com vestes longas e de receber saudações respeitosas quando andam pelas praças.
39 Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela. Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
39 E como gostam de sentar-se nos lugares de honra nas sinagogas e à cabeceira da mesa nos banquetes!
40 “Yema kololemele kinia onone kanu yemanga ambo-wayama toko makoroko mundukuli ulkama ‘Olionga’ ningu we limili. Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ningu sulu munduku we kolo toko nilimili. Pulu Yemone we-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga ono sika “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ya ye nikirumane aku uluma selemelemonga Pulu Yemone aku yema “Mindili paa awili seko nangi.” nimbá.” nirimu.
40 No entanto, tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados”.
41 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele⸥ kerepuluna ulka-tembelena sukundu kongono senge kou-monema mundoringi unju-okolona nondopa mania molopale yombo awisilini aku unju-okolona kou-mone ongo mundoringi mele kanopa molorumu. Kanopa molorumu kinia yombo kamakomane kou-mone awisili ongo mundoringi kanorumu.
41 Jesus sentou-se perto da caixa de ofertas do templo e ficou observando o povo colocar o dinheiro. Muitos ricos contribuíam com grandes quantias.
42 ⸤Aku sipa kanopa molorumu kinia⸥ ambo-waya paa koropa se omba yu kou-kololi talo mindi mundorumu. Kanu kou-kololitolo lipa sere lepa kou paa koltalo mele mundorumu.
42 Então veio uma viúva pobre e colocou duas moedas pequenas.
43 ⸤Ambo-wayamone aku serimu kanopale⸥ Yesusini yu lombili andolima mangilipa “Waa.” nimba onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Andi ambo-waya koropamo yuni kou-mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilima maniandopa mele.” nikiru.
43 Jesus chamou seus discípulos e disse: “Eu lhes digo a verdade: essa viúva depositou na caixa de ofertas mais que todos os outros.
44 Ono kou-mone awisili taltolemelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Aku-sipa na-kolo ambo-wayamo kou-mone se paa naa taltolemo. Yunga kou koltalo taltomutolo pali memba omba mundomu. Kere-langi nombá kepe se naa taltolemo.” nirimu.
44 Eles deram uma parte do que lhes sobrava, mas ela, em sua pobreza, deu tudo que tinha”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.