Lucas 7

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yomboma piliangi kanu unguma nimba pora sipale Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Akuna Romo-yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye senga kendemande-⸤ye⸥ se yu paa konopu mondorumumu kuru awili sepa topale yu kolomba sepa lierimu.
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Kanu ami ye nokolimuni Yesusi orumu pilipale yuni Juda tapu-ye mare lipa Yesusi molorumuna mundupa nimbale: “Nanga kendemande-⸤ye⸥mo ⸤kuru awili sepa tomu kene⸥ ongo seko konde li.” nirimu.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 — ausente —
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 — ausente —
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 Aku niringi pilipale Yesusi ono kinia kanu yemonga ulkana pumbá purumu. Kanu ulkamonga nondopa orumu kinia kanu ami-ye nokolimuni yunga pulu lierimu yombo mare Yesusi orumuna lipa mundorumu, ongo yundu ninguli: “Ami ye nokolimuni i-sipa nikimu: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá kene nu kála seko ya naa wani.
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 — ausente —
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 — ausente —
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Yesusini Romo ami ye nokolimuni nimba mundorumu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembá mele kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku kuru mondoringi mele paa naa kanorundu. Yu ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo mele paa olandopa.” nikiru.” nirimu.
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Aku nirimu pilkuli ami ye nokolimuni Yesusi molorumuna mundorumu yema kanu ami-yemonga ulkana yando ongole kendemande-⸤ye⸥mo konde purumu kanoringi.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Yesusi kolea Néne taonondo purumu, yu lombili andolima kinia yombo mare awisili kinia pea puringi.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Yu Néne taono pala kerepuluna nondopa purumu kinia ye se kolorumumu óno sengendo taropola seko mengo ultu pungí oringi. Kanu kolorumu yemo yunga anumu lapatolone yu komolayemo meringili kinia pe se lupa naa meangili lapa kolorumu. Pe yunga anumu ambo-wayamo molopili yu kolorumula. Kango kanumu óno sengendo yombo awisili anumu kinia kopu seko puringi.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Ye-Awilimuni ambomo kanopale paa kondo kolopa yundu “Kola naa sei.” nirimu.
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 Kanu-kinia yu yombo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopale, meringi yema we mengo giliangi yuni nimbale: “Kango-yemo, ola molou.” nirimu.
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Kanu-kinia kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu-kinia Yesusini ye kolorumumu lipa yemo yunga anumu yuyu sirimu.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Yesusini aku serimu-na yombomane pipili kolko ninguli: “Pulu Yemonga ungu-umbu tondolima pilipa yomboma nimba sili ye awili se olio molemolona wendo omu lepomo.” ningu Pulu Yemo yunga imbimu ambolko paka tondoko ninguli: “Pulu Yemo yunga yomboma molemelena omba lipa tapondomu.” niringi.
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 I Yesusini serimumunga semanemo kolea Judia disiriki pali kinia Judia ultu kolea lupa lupama pali anju anju purumu pilieringi.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Yesusini serimu mele Jono yu lombili andolimane yundu ningu siringi kinia yuni yu lombili andolimanga talo “Yando wale.” nimbale Yesusi molorumuna olo lipa mundupa nimbale:
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” nirimu.
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Kanu yetolone Yesusi molorumuna ongo yundu ninguli: “No Lindeli Jonone olto lipa mundupa nimbale: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili.
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Aku siku mangilku pilkuli niringilimuni, ena senga ⸤we kanoko giliangili⸥ Yesusini kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, konopumanga kuru molorumu yomboma kinia, mongo kiri lierimu yombo awisili kinia, sepa peanga sipa molorumu kanoringili.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Pe Yesusini olondo pundu topa nimbale: “Olone ya kanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pale.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono maloya.” nirimu.
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Jonone mundorumu yetolo kelko nendo puringili kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipa mele mólo kanumu.⸥
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo kamako molko, méle awisili taltoko, mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu.
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 “⸤Aku sili ye se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo.
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Nikiru ye kanumundu Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa:
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se ⸤No Lindeli⸥ Jono kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-sipa na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥” nikiru.” nirimu.
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli we-yomboma kinia kou-takisi liltingi yema kinia Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kape niringi. Kanu yombomane u ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkuli ono ulu-pulu-kiri seringima bulu siku, konopu topele toko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no liltingi.
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Aku-sipa na-kolo Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, onone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkuli, Pulu Yemone “Yombomanga lipu tapondopo sendembo.” nirimu ungumu pilku kiri pilku bulu sikuli pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa liltingi.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne-anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli:
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi.
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba siye naa kolopa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥
34 O
35 Aku-sipa na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo kinia pelemo-na yunga bolangomane pali yuni selemo mélemando ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu.
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Walte, Parisi ye sene Yesusindu “Kere-langi pea nambili ou.” nirimu kinia yunga ulkana sukundu pumba akuna kere-langi polona nondopa polo senga mania molorumu kinia
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 kanu koleana molorumu ambo ulu-pulu-kiri seli sene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkana sukundu kere-langi nomba molorumu pilipale, yu wambola paa komindi se mingi pali lipa akuna memba pumbale nirimumuni,
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Yesusi molorumuna bulkundu kimbuna nondopa kola sepa gilipale, pe Yesusi yunga kimbutolo kola-mongomane kulumiye tondopa, pe ambomo yunga penge-lapisamo lipa kanu kimbutolo kulu tondopa, kimbutolo kangulupa, wambola memba orumu kanumuni kimbuna ape kandondorumu.
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Kanu ulka pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku serimu kanopale yuyu konopumuni pilipale ‘I yemo paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemo pilielemo ye se molkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinia ulu-kiri selemo mele kinia manda pilipale “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilka.’ konopu lierimu.
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopumuni pilierimu mele pilipa yundu nimbale: “Saimono, nu ungu se niembo.” nirimu kinia
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 ⸤Aku nirimu kinia Yesusini yundu semane se topa nimbale:⸥ “Ye sene ye talo kou-mone pundu anjipa sirimu. Ye se wan anderete kina mele sipa, ye se tene kina mele sirimu.
41 Jesus disse:
42 Pe olo pea pundu manda naa tondoringili kinia ye pundu anjerimu kanu yemone pundutolo we siye kolopa “Unguri mólo, yu sepili.” nirimu. Aku nirimumunga yetolonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimba Yesusini Parisi yemondo aku nimba mangilierimu.
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu pundu topa nimbale: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinia
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomo gilierimuna kanopa Saimonondo nimbale: “I ambomo kána! Na nunga ulkana sukundu ondu kinia ⸤olio Isirele yombomane ye ponenge kokele olemo kinia selemolo mele⸥ nuni nando aku naa senu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo yunga kola-mongomane kulumiye tondopa, yunga penge-lapisamo lipa nanga kimbutolo kulu tondomu.
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 Na ondu kinia nuni na naa kangulonu-na-kolo i ambomone na ondu kinia kepe yandopa kiniá kepe nanga kimbutolo kangulupa molemo.
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 Na ondu kinia nuni nanga pengena wambola liku ape naa kandondonu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo wambola komindi sene ape kandondomu.
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Yuni ulu-pulu-kiri awisili serimuma mania pumumunga na konopu awili-sepa mondopale aku sipa semu. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri koltalo mindi selemo yombomo yunga serimu mele ‘Mania pupili, siye kolkoro.’ nimbá yemo konopu kanga-kolte mondombala.” nirimu.
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 Ye Saimonondo aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, ambomondo nimbale: “Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, siye kolkoro.” nirimu.
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Aku nirimu pilkuli yu-kinia kere-langi nongo moloringima yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli onone anju yando angelema ningu ninguli: “Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema i yemone “Mania pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu nawe? ⸤ ‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepale nikimunje?⸥” niringi.
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Kanu-kinia Yesusini ambomondo kamu nimbale: “Nane nu ulu-pulu-kiri serinu mele ‘ ‘Omba wendo pupili.’ manda nimbú.’ ningu kuru mondoko onumunga na sika aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololko pani.” nirimu.
50 Mas Jesus disse à mulher:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.