Lucas 16

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale:
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Ana veya ta orot guguw wairafin ana bowayan orot ukwarin sawar kakaifen kakaf isan ana tur nowar.
2 Aku niringi pilipale ye-kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimba yundu iri topa nimbale: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga mélema seko kinjilinu mele níngi kinia pilipuli nuni nanga mélema serinu seleno mele bokuna toko, yando sikuli pe pani. Nu nanga mélema kelko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu.
2 Basit orot ukwarin eaf na ibatiy, ‘O a bowabow isan tur anonowar i men gewasin. Ayu akokok a bowabow isan inao gewas ananowar? O a bowabowamaim i esasawar.’
3 Kanu mélema nokondoli yemo yuyu nimbale: “Apa! Kiniá nambi samboye? Nanga ye-awilimuni nanga kongono seliomo wendo lipa na makoromba sekemo kene na nambi samboye? Na ma akumbundu tondolo naa pulimú-na aku kongonomo manda naa sembó. Yomboma kere-langi mawa sembondo pipili kolombo.
3 Ana bowayan orot ukwarin ma binotanot eo, ‘Ayu au regah i au bowabowamaim ebobotaitu, ayu men fairu boro me anakwair anatar, naatu fefeyan isan boro biyau na’ohow.
4 Akumunga na sembó mele kiniá piliporo. ⸤Nanga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma lipu tapondopole onondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo mania pupili.’ nimbú kinia⸥ pe na makoromba kinia kanu yombomane na konopu siku liku tapondokole nando “Pea peamili ou.” ningí.” nimbale nirimumuni,
4 Baise aso’ob boro sawar ta anasinaf, saise au bowabow nasawar anatitit au ofonah afa boro au merar hinay hinabuwu bairi anama.’
5 yunga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma ‘Yu-mele-mele wangi.’ nimba kumbi lepa orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia
5 Basit akirwairafih iyabowat orot guguw wairafin ana sawar hibow imaim hima hibowabow eaf hina, orot ta wan run ibatiy, ‘O au regah ana sawar bai’ab kubobotan boro inibaiyan?’
6 yuni pundu topa nimbale: “Unju-ollipi mongo wele mingi paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia
6 Akirwairafin iya’afut eo, ‘Olive iroro’on ana momon etei 3,000 litres ana fofonin kibub wanawanan ebatabat.’ Orot ukwarin fef itin eo, ‘Kumare kibub wanawanan iroro’on 1,500 litres ana fofonin kukirum.’
7 Yunga bulkundu orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia
7 Orot bairou’abin ibatiy, ‘O au regah ana sawar bai’ab kubobotan boro inibaiyan?’ Akirwairafin iya’afut eo, ‘35,000 litres ana fofonin rafiy abobotan.’ Fef itin eo, ‘Kumare 17,500 kukirum.’
8 Yu aku serimu pilipale ye kamako awilimuni kanu sepa kinjeli yemo yu kape nirimu. Yunga mélema sika wa-mele lipa sepa kinjerimu-na-kolo yunga pilipa kondolimu paa olandopa perimu pilipale yu kape nirimu.
8 Naatu orot guguw wairafin orot ana sawar kaifenayan kirum bisawar ufunamaim ana bowabow i’itin ana maramaim ana merar yi bora’ara’ah. Anayabin sabuw iyab iti tafaram nowan i hai not rerekabin nati na’atube hikirum hifufuwen o tur maiyow kurarouw, baise marakaw ana sabuw men nati na’atube tesisinaf.
9 Nane onondo nimbu siembo: “Kiniá ya mana molkole mana-mélema liku ‘Yomboma nunga genali mele molangi.’ ningu nunga méle taltolenomanga ono liku tapondani. Pe mélema pora nimbá kinia nu kolea peanga kamu alieli-alieli lembana puni kinia akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
9 Naatu a tur ao’owen, tafaram ana sawaramaim sabuw kwanibaisih bairi kwani’of, saise nati sawar o biyamaim nabi’en ana veya maramaim boro a merar hinay hinabuwi bairi kwanama.
10 “Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kondondolemo kinia kanopale ‘Méle awisili simbú kinia nokopa kondondomba lémo.’ nilimú. Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kinjindilimú kinia kanopale “Méle awisili simbú kinia nokopa kinjindimba lémo.” nilimú.
10 “Orot yait sawar gidigidih hitumitum hibitin ekakaifen gewas, sawar gagamih auman boro hinitin nakaifen gewas, naatu orot yait sawar gidigidih hibitin men ekakaifen gewas, sawar gagamih auman boro men nakaifen gewas.
11 Nuni ya mana taltolemele mélema nokoko naa kondonu liemu nu paa sika méle kande-kande lupama, Pulu Yemone silimú méle kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbá. ⸤Ya mana taltolemele mélema maniandopa, Pulu Yemone silimú méle kande-kande lupama olandopa kanumu.⸥
11 Imih o iti tafaram ana sawar hitutumi hibit men kukakaifen gewas, mar ana sawar gewasih hinabit boro men inakaifen gewasomih.
12 Nuni ya mana taltoleno mélema paa sika nunga mólo, kanu mélema Pulu Yemonga. Akumunga nuni yunga mélema nokoko naa kondondonu liemu pe yuni ‘nunga taltani.’ nimba simba sepa molemo mélema manda simbaye?
12 Sabuw afa hai sawar o hitutumi hibit men kukakaifen gewas, o a sawar hinabit boro mi’itube inakaif gewas?
13 Kendemande-yombo seluni ye awili talonga kongonotolo lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se konopu mondomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo kinia liku sere leko manda naa sendenge.” nirimu.
13 Bowayan orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, baise nakok bowamih orot ta nab naatu ta nihamiy, o orot ta isan nisnubanub naatu ta isan niskwarakwarab. O men karam boro God naatu Kabay hairi isah inabow.”
14 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Parisi yema ono kou-mone kepe mélema kepe konopu paa awisili mondoringimunga yuni ungu nirimumu pilku mokoli seko tawe seringi kinia
14 Pharisee Jesu eo hima hinonowar himisir Jesu hi’i’iyab himarib, anayabin i kabay hai momorob.
15 Yesusini onondo nimbale: “Ono onono i-siku ninguli: ‘We-yombomane olio Parisi yema konopu sumbi sipa pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele-na-kolo ononga konopuna paa sika pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana-yombomane kanokole ‘Méle paa komindi, méle paa olandopamo.’ nilimili mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo.” ⸤nirimu.⸥
15 Jesu misir iuwih eo, “Kwa sabuw matahimaim kwasisinaf gewas saise sabuw iti orot gewas rauwamih, baise God kwa dogor wanawanan etei i nuwatet sawar. Anayabin sawar nati na’atube sabuw hi’itah gagamih hirouw teora’ara’at, God matanamaim nati sawar i hai yabih en.
16 “⸤No Lindeli⸥ Jono u mana naa omba molopili Pulu Yemone yomboma ‘Saa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu-manema yando nimba sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yomboma ningu siringi. Aku-sipa na-kolo kiniá, Pulu Yemone omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondomba semane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba yombo talapena sukundu pungu molongendo yomboma ekelepa seko pulimili.
16 Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai tur imaim hibinan hinan John Baptist ana veya’amaim tit. Baise boun i Tur Gewasin God ana aiwob isan hibusuruf tibibinan, naatu sabuw moumurih na’in hisinaftobon hibusuruf tirur.
17 Mulumu kinia mamo-tolo walte manda pora nimbá-na-kolo Pulu Yemone ungu-manema Mosisini yando nimba sipa boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi selu paa kanga-kolte kepe mania manda naa pumbá. Pulu Yemonga ungu-manema pali lepa mindi pumbá.” ⸤nirimu.⸥
17 Mar tafaram hairi i hamehamen maiyow boro sahiniwa’an, baise ofafar Buk Atamaninamaim hikikirum ana kouk yowanen kikimin ta boro men hinakusa’ir.
18 “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” ⸤nirimu.⸥
18 Orot yait aawan nakwahir, babin ta nabi’aawan i ana moser takweb, naatu orot yait nati babin hikwahir ma’am bai ebi’aawan i auman ana moser takweb.
19 ⸤Nimbale Yesusini kelepa semane se topa nimbale:⸥
19 “Marasika orot ta sawar wairafin ma’am ana veya, ana sawar etei gewasih, ana bar tot samir wanawanan ma mar etei hiyuw bow nan douduf in re’er.
20 Ye koropa se molorumula, kanumunga imbi LLasirasi. Yu enamanga alieli ‘Ye kamakomone yu kondo kolopa kou-mone se molo kere-langi se simbanje.’ ningu yunga ulka kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunga kangima pali erili serimu.
20 Naatu ana bar ufunane fur awanamaim i orot wabin Lazarus, yababan wairafin biyan fehefeheriy, mar etei nati’imaim teyare ema efefeyan.
21 Kanu erilima owámane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Ye kamakomonga kere-langi pundu mania pumbáma lipu nombó.’ nimba molorumu.
21 Ana kok i mi’itube orot ana bay taa momor gem babanamaim hitare’er i tabow taa, bi’akir naatu haru auman tena ana feher teremarem.
22 Pe walte ye-koropamo kolorumu. Kolorumu kinia angellomane yunga minimu liku, ⸤Juda yombomanga pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Ye-koropamo kolorumula. Yombomane yu óno seringi.
22 Basit veya ta orot yababan wairafin morob tounamatar hire hinawiy hin maramaim Abraham biyasisir biyan hitit sisibinamaim mare. Naatu orot sawar wairafin morob hibai hire hiyai.
23 Kanu-kinia yu sepe-koleana mindili nomba molopale, yuni mongomone olando-sipa kanopa aulka suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
23 Ayubin in wairaf wanatowanin wan yen biyababan gagamin maiyow bai, nuwra’at no yate ef yok na’in Abraham itin, sisibinamaim Lazarus batabat.
24 Kanopale ungu se tondolo mundupa nimbale: “Toto Eporayamo, na kondo kolkole ‘LLasirasini nona ki-sundumu mania mundupale ‘Nanga alimbolona monda topili.’ nimba sendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na i sepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
24 Basit eaf ra’at, ‘Tamai Abraham! Ayu wairaf e’arahu biyababan gagamin na’in abaib, kukabibiru Lazarus kwiyafar uman harew yan eotore menau inub, menau tobeya!’
25 Aku-sipa na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Toto, u moloringili mele pílie! Olo mana moloringili kinia nu méle kande-kandema taltoko manda molorunu; LLasirasi yunga méle kirima taltopa, molopa kinjerimu kanumu. Pe kiniá yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
25 Baise Abraham eo, ‘Natu inanot o tafaramamaim ima’am ana veya, sawar gewasih etei o isa karam. Lazarus ana sawar i kakafih. Baise boun i Lazarus ana veya tit ebiyasisir naatu o ayababan ana veya tit kubiyababan.
26 Molo nane “E.” nilkanje yu andina manda naala olka. Olio kinia ono kinia awi-suku-singina ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu liltimu lemó kanumu. Pe kiniá ya molemolo yomboma ‘Ono molemelena anju pamili.’ ningí kinia manda naa pungíla; ononga yomboma ‘Yando wamili.’ ningí kinia yando manda naa ongela.” nirimu.
26 Naatu ata founamaim i ku’itin, fan gagamin na’in inu’in, imih sabuw iyab aki biyai’ine boro men karam o isa hinarabon, na’atube o biyane aki isai men karam boro hinarabon.’
27 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Aku lepomo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundani nimbu mawa sekero.
27 Basit orot sawar wairafin eo, ‘Tamai Abraham abifefeyani, Lazarus iniyafar nan tamai ana bar natit.
28 Nanga genupili se-pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ono kepe naa wangi kene yuni ono liepi-liepi topa ungu nimba sipa kondopili.” nirimu.
28 Anayabin nati’imaim ayu taitu nah etei five tema’am nimatnuwih, saise i auman men hinan iti biyababan ana efanamaim hinatit biyah nababanamih.’
29 Aku-na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokuma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinia taltolemele kanumu. Onone kanu bokuma molemo unguma kanoko piliangi.” nirimu.
29 Baise Abraham iya’afut eo, ‘Tait i Moses ema’am naatu dinab oro’orot tema’am, boro i hinimatnuwih naatu abisa hinao’o, nowar hina kok tur hinanowar.’
30 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Toto Eporayamo, aku manda mólo. Kolorumu yombo se lomboropa ola molopa ono molemelena pumba nimba simu liemu ulu-pulu-kiri selemelema pilku kiri pilkuli siye kolko konopu topele tonge.” nirimu.
30 Orot sawar wairafin iya’afut eo, ‘Tamai Abraham, nati i men karam, baise ana gewasin orot ta morobone namatabir maiye nan hai tur na’owen boro hai bowabow kakafih tisisinaf hinihamiyen hina’in tabir yawas gewasin hinab.’
31 Eporayamone yundu nimbale: “Mosisinga unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemanga unguma kinia ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ piliei naa piliengi liemu kolorumu yombo se lomboropa ola molopa pumba nimu liemu yunga ungumu naala pilingí.” nirimu.” nimba Yesusini semane se aku sipa torumu.
31 Baise Abraham iya’afut maiye eo. ‘Moses naatu dinab oro’orot hinao men hinanowar hai yawas hinabobotabir na’at, orot morobone nan nao boro men hai yawas hinabotabir.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.