João 15

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Yesusini yu lombili andolimando nimbale:⸥ “Na unju-waene sikamo. Tata yu unju-waene kalia nokolemo yemo.
1 “Ayu i ai an anababatun, naatu Tamai i masaw Matuwan.
2 Tatane nanga unju kola mongo naa tolemoma pali langopa wendo limú. Kola mongo tolemoma pali ‘Peanga sepa gilipa kamu mongo awisili topili.’ nimba yuni aku kolamanga méle kirima langopa wendo lipa sepa mimi selemo.
2 Ayu famufamu ro’oro’on men ebiw gewas boro na’afuw nisaroun, naatu ro’oro’on ebiw gewas boro famufamu natobubunei saise ro’o’ro’on moumurihika niw naya.
3 “Na lombili andolima, ono ungu nimbu siliu kanumuni ⸤ononga konopumanga kalaro molorumuma kulumiye tondomu-na⸥ ono ⸤konopu⸥ kake sepili molemele.
3 Kwa i marasika kwaigewasin sawar, anayabin ayu turamaim ao kwanowar sawar.
4 Unju kolama paka manda selemo kinia unjuna manda gilipa mongo tolemo, aku siku ono na-kinia kopu seko molko, na ono-kinia kopu sepo molombo kinia ono manda molko ulu-pulu peangama senge. Kola se kerepa mania omba lemómo kelepa mongo naa tolemo. Kola unjuna ola paka sepa gilimúmu yu mongo tolemo. Aku siku ono na pea ‘Kopu sepo molamili.’ naa níngi liemu ono “Saa.” niliu mele manda naa seko nanga kongono manda naa sendenge.
4 Wanawana’umaim kwanitubonen kwanama, naatu ayu kwa wanawanamaim anitubonen anama. Famen akisin men karam taiyuwin niw ro’on nayai, baise i boro ai naiwan nituw. Ef ta’imon kwa ayu wanawanau kwanitubonen boro ro’oro’o moumurihika kwanaya.
5 “Na unjumu, ono kolama. Kola paka sepale unjuna gilipa mongo tolemo mele ono na-kinia kopu seko molko na ono-kinia kopu sepo molopo aku semulu liemu nane “Saa.” niliu mele ono manda seko nanga kongonomo manda sendenge. Ono na munduku kelko ono na-kinia kopu seko naa molongi liemu nanga uluma ono manda naa senge.
5 “Ayu i ai, naatu kwa i ai famefamen, o yait ayu wanawana’umaim inabituwabon naatu ayu o wanawananamaim anabituwabon, i boro ro’oro’o moumurihika naya; anayabin, o akis men karam boro inasinaf namatar.
6 Unju kola langoko wendo liku eltokole, kololemo kinia aku kolama liku maku toko sepena kalolemele kinia nolemo. Aku sipala, yombo se na-kinia kopu sepa naa molopale ulu peangama naa semu liemu unju kola kololima selemele mele yu aku siku senge.
6 O yait ta ayu airit men tanibitubonen na’at, i boun ai famefamen hituw batabat kekerer na’atube, nati boro hina’o’on wairaf wan hinaroura’aten hinikubaren hina’arat.
7 “Ono na-kinia kopu seko molko nanga unguma ononga konopumanga pepili pilku liku molongi liemu ulu se ‘Samboa!’ ningu, ungu se ‘Piliamboa!’ konopu leko, mélse mólo tombamo ‘Liemboa!’ ningu, aku siku pilkuli Tata-kinia ungu ningu mawa senge mele yuni sendembamo.
7 O yait ayu wanawana’umaim inabitubonen naatu ayu au tur o wanawanamaim nabitubonen na’at, o a kok abistan isan kufefefeyan o boro anit.
8 Ono nane “Saa.” niliu mele paa seko kondoko, nanga kongonomo paa seko kondonge kinia aku siku sengemone Tatanga imbi ambolko paka tondonge ola molombala. Senge mele yombomane kanokole ‘Ono paa sika Yesusinga lombili andolima molemele.’ konopu lengela.” ⸤nirimu.⸥
8 Kwa ro’oro’o moumurihika kwanaya’ay kwa boro taiyuw kwana’inani, kwa i ayu au bai’ufununayah naatu Tamai ana gewasin boro sabuw kwani’obaiyih.
9 “Tatane na konopu mondolemo mele nane ono konopu mondolio. Nane ono ‘Kamu konopu mondambo.’ ningu molayo.
9 Tamai ebiyabuwu na’atube; kwa abiyabuwi. Au yabowamaim kwanitubonen kwanama.
10 Tatane nando “Sei.” nilimú ungu-manema na sepo moliomonga yuni na kamu konopu mondolemo mele onone aku siku nane “Saa.” niliu ungu-manema pilku liku sengi liemu aku siku sengemonga nane ono ‘Kamu konopu mondambo.’ ningí.
10 Kwa ayu ou’obaiyunen tur kwanabobosiyasiyar na’at, boro ayu au yabowamaim kwanitubonen kwanama, boun ayu Tamai ana’obaiyunen tur abosiyasiyar naatu i ana yabowamaim aitubonen ama’am na’atube.
11 ‘Na konopu sipu molio mele ono aku siku konopu siku konopu manda pepili molangi.’ nimbu i unguma nimbu sikiru.
11 “Ayu a tur aowen kwanowar sawar saise au yasisir kwa wanawanamaim nama, naatu kwa mar etei yasisiramaim kwanama.
12 “Nane “Saa.” niliu ungu-manemo i-sipa: ‘Nane ono konopu mondolio mele onone onono anju yando aku siku konopu mondangi.’ nimbu nikiru.
12 Ayu au obaiyunen tur i iti. Turanah bairi kwaniyabowbonen, ayu kwa abiyabuwi na’atube.
13 Yombo sene yunga pulu lemó yomboma konopu mondopale ononga nimba kolali sepa kolondomu liemu yuni konopu mondolemo mele olandopa, we-yombomane konopu mondolemele mele maniandopa.
13 Yait ta ana ofonah isah namomorob na’at, nati ebi’obaiy i ana yabow ra’at kwanekwan.
14 “Nane onondo “Saa.” niliu ungu-manema sengi liemu ono nanga pulu lemó yomboma molonge.
14 Ayu obaiyunen tur abistan sinaf isan ou’uwi, i kwanasisinaf na’at, kwa i ayu au ofonah.
15 Kiniá nane onondo kelepo “Nanga kendemande-yema.” naa nimbu, “Nanga pulu lemó yema.” niliu. Kendemande-yomboma ononga nokoli yemone uluma sepa konopu lepa andopa molemo mele ono naa nimba silimú naa kanoko naa pilielemelemonga kiniá onondo aku sipu “Nanga kendemande-yema.” ni naa niliu. ⸤Ye senga pulu lemó yomboma mindi yemo yu andopa molemo mele nimba silimú pilielemele. Akumu pilipuli⸥ nane onondo “Nanga kendemande-yema.” ni naa nimbu, Tatane nando nimba sirimu pilierinduma pali ono nimbu sirindu-kulu nane ono “Nanga pulu lemó yema.” niliu.
15 Ayu boro men kafa’imo kwa isa akir anarouw ana’af, anayabin akir orot i men so’ob ana orot ukwarin abistan esisinaf. Nati efanin ayu kwa isa au ofonah arouw ao’o, anayabin ayu Tamai biyanane tur abistanawat anonowar etei’imak a tur aowen kwanowar sawar.
16 “Ono onono na ‘Olionga Ye-Awilimu.’ ningu, ningu naa taltoringi. Nane nanu ono ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu. ‘Ono pungu, “Saa.” nimbú mele seko, nanga kongonomo sendangi. Aku ulu peanga sengema pora naa nimba we pepa mindi pupili.’ nimbu nane onondo “Nanga yema.” nimbu ono nimbu taltopo “Na lombili waa.” nirindu. Akumunga, Tata-kinia ungu ningu “Olio Ye-Awili Yesusinga yomboma molemolo.” ningu méle se mawa senge kinia yuni pilipale mawa senge mélema ono sipa ononga sendemba.
16 Kwa men ayu kwarubinu, ayu kwa arubini naatu atarbaiyuni kwanatit kwanan kwaniw ro’oro moumurihika kwanaya–nati ro’o’ro’on boro men hinamun. Naatu abistan isan ayu wabu’umaim kwafefefeyan Tamai boro nit.
17 Nane ono ungu-mane sipuli “Onono anju yando konopu mondaa.” niliu mele nikiru.” nirimu.
17 Iti i ayu ou’obaiyunen tur. Turanah bairi kwaniyabowbonen.
18 “We-mana-yombomane ono na lombili andolima kinia konopu kiri panjingí kanokole ‘U na-kinia konopu kiri panjeringi.’ konopu leko molangi.
18 “Kwa sabuw hinabifutuwi na’at, kwa kwanaso’ob nati ayu wan ifutuwu’ubo kwa uf ifutuw.
19 Ono we-yomboma-kinia konopu seluna pupili molemolánje we-yombomane ‘ono olionga yomboma’ ningu konopu mondolemolá. Aku-sipa na-kolo ono we-yomboma-kinia ono manga-umbu selumu mólo. ‘Ono ma-koleana uluma munduku kelko nanga yomboma molangi.’ nimbu, nimbu taltorundumunga we-yombomane ono-kinia konopu kiri panjilimili.
19 Kwa tafaram nowan kwanama’am na’at, tafaram boro niyabuwi nowan na’atube kwanamatar kwanama, kwa i men iti tafaram nowan, baise kwa tafaramane arubini abotaiti kwatit. Nati isan tafaram kwa ebifutuwi.
20 “Nane ono nimbu sirindu unguma konopumane pilku molangi. Nane u onondo nimbúndu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Maniandopa molemo. Na yunga olandopamo molio.’ manda naa nimbá.” nirindu kanumu. Akumunga na mindili liku silimili mele ono kepe aku siku mindili liku singí. Nanga ungumu pilku liku sengena panjilimili yombomane ononga ungumu pilku liku sengena panjingíla.
20 Iti tur kwa isa ao’o i a notamaim nama. ‘Orot ana bowayan i men ra’at ana orot ukwarin natabirimih.’ Kwa hinarabi hinabi’a’afiyi na’at, ayu auman hirabu tibi’afiyu. Ayu au bai’obaiyen hinabobosiyasiyar na’at, kwa auman boro hinabosiyasiyari.
21 We-yombomane na lipa mundorumu yemo pilku imbi naa sikuli, ono nanga imbi leko kongono sendengemonga ono mindili liku singí.
21 Ayu wabu isan, kwa isa boro iti na’atube hinamatar. anayabin i men hiso’ob yait ayu iyunu ana.
22 Na ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu-na⸥ yomboma molemelena ombo ungu se naa nilkanje ⸤na liku awi naa siku, bulu silimili mele naa selemolámonga⸥ ulu-pulu-kiri selemelemonga mongo naa limolá. Aku-sipa na-kolo ⸤na sika orundu, ungu niliu mele pilielemelemonga⸥ “Ulu-pulu-kiri selemolo mele naa pilielemolo.” manda naa ningí.
22 Ayu men atan biyah atatit naatu tur gewasin men atao hitanonowar na’at, kakafin isan boro men ubar hitabaimih; baise boun boro men hai kakafin isan hinifufuwenamih.
23 Yombo se na-kinia konopu kiri panjilimú yombomone Tata-kinia kepe konopu kiri panjilimúla.
23 Yait ayu ebifutuwu Tamai auman i ebifutuw.
24 Kongono lupa lupama, u yombo sene ulu-tondoloma naa serimu mele nane ononga suku-singina ombo naa selkanje onone na liku bulu siku ulu-pulu-kiri selemele mele naa selemolá. Aku-na-kolo ulu-tondolo serinduma kanokole kepe Tata olto-kinia konopu kiri panjilimili.
24 Ayu wanawanahimaim asisinaf men yait ta sisinaf na’atube asinafumih, imih i boro men kakafin hitasinaf. Baise boun ina’inan hi’itah, naatu ayu Tamai airi’ika hikwahiri.
25 Aku-na-kolo ononga ungu-mane se Pulu Yemonga bokuna molemo mele wendo ombámonga aku sekemele. Bokuna ungu se molemo mele i-sipa:
25 Baise iti mamatar, i abistanawat hai ofafaramaim hi’o hikikirum i na iturobe, Anayabin en ayu hifutuwu.
26 “Ono Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu Tata pea molembelena pumbuli lipu mundumbu akumu ombale nimbámone, nanga ulu selio mele ono nimba simba. Aku Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu yu Sika Unguma Lipa Ora Sili Minimu, yu Tata molemona molopale olemo Minimu.
26 “Ayu boro Baibaisayan aniyafar nan, nati i turobe ana Anun Kakafiyin, i boro Tamai biyanane niyafar nan kwa biya natit, naatu ayu isou boro nao rerereb.
27 Aku-sipa na-kolo Minimu yuni manjipa nanga mélemando naa nimba simba. Ono na pea u pulu polopo molorumulu mele kiniá yandopa molemolomonga ono kepe nanga ungu anju ningu sili yema molemelela.” ⸤nirimu.⸥
27 naatu kwa auman boro ayu isou kwana’orerereb, anayabin no aneika kwa ayu bairit tama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.