Judas 1
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Jutu, Yesusi Karasinga kongonomo sendeli kendemande-ye se, na Jemisinga genuni i pepámo topo,
1 Ayu Jude i James airi atufuw, baise Jesu Keriso isan abi’akir. Kwa iyab Tamat God iyabuwi e’afi ana yabowamaim kwama’am naatu Jesu Keriso ana tafafaramaim kwama’am etei isa a fef akikirum.
2 ⸤Pulu Yemone⸥ onone wale marenga ulu mare seko kinjingí kinia ono kondo kolopa “Mindili nangi.” naa nimbá mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú mele kinia, ono konopu mondopa molopa, anju yando konopu mondonge ulu-pulumu silimú mele kinia, olandopa olandopa pupili.
2 Kabeber, tufuw, naatu yabow kwa wanawanamaim wanatowan na’in nasuwa nare.
3 Paa nanga pulu lemó yomboma, i pepámo ono topo simbundu Pulu Yemone na kinia ono kinia olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondolemo mele ‘Pepá topo nimbu siembo.’ nimbu tondolo mundupu konopu liendu. Aku-sipa na-kolo kelepo pilipuli kiniá pepá topo ono nimbu simbú sekero akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu ⸤Pulu Yemone⸥ u yunga yomboma paa kamu waltikele sirimu kanumu ‘ ‘Mania naa pupili. Akumu yombo sene paa topele naa topili.’ ningu nokoko kondangi.’ nimbu ‘pepá se topo simbú.’ nimbu pilipuli i pepámo ya lisipu tombo tokoro.
3 Are au ofonah, ayu asinaftobon yawas boubun tafafaram isan atakirum, baise nati efanin ayu dogorou wanawanan i kokok kwanekwan mi’itube akikirum ana’ototofari, saise God mar maumurih efanin mar ta’imon ana sabuw baitumatum bitih, nati baitumatum i kwanafair kwanawasfafar gewas kwanama.
4 Kanumunga pulumu i-sipa: Ono Karasinga yombo talapema molemelena ye mare kiyongo ningu ongo molemele, kanu yemando Pulu Yemone koronga-u nirimu, yunga bokuna molemo mele, nimbale:
4 Anayabin sabuw afa God ana ef ufunane tenan i wa’iwa’iramaim hina wanawanat hirun, bai’obaiyen hibotabir te’o, “God i manaw kabeber wairafin imih karam boro tanisesebar kwanekwan, naatu Regah Jesu Keriso ata Bonawiyenayan ta’imon teyayaub.” Iti sabuw i marasika Buk Atamaninamaim isah hi’oka inu’in baimakiy boro hinab.
5 Ye-Awilimuni yunga ⸤Isirele⸥ yomboma lipa tapondopa ⸤mindili nongo moloringi⸥ kolea Isipi wendo lipa memba purumu akumu ono pilielemele-na-kolo ‘Kelko piliangi.’ nimbu pepá topo aku semanemo kelepo topo siembo. Ye-Awilimuni ono wendo lipa memba pumbale nirimumuni, pe ‘Yuni olio lipa tapondomba.’ ningu kuru naa mondoko ⸤yu liku bulu siringi⸥ yombo awisili topa kondorumu akumu ono pilielemele-na-kolo kelko piliangi.
5 Iti sawar etei isah i kwaso’ob, baise akokok nuhi anakusib maiye, Regah ana sabuw Egyptane nawiyih hitit, baise nati ufunamaim sabuw iyab men hibitumatum etei gurusih himorob.
6 Mulu-koleana angello mare Pulu Yemone ‘ono méle mare nokangi.’ nimba tondolo se sirimu mélema taka leko naa nokoko, moloringi koleamo munduku kelko anju puringi angellomanga semanemo pilielemele akumu kelko piliangila. Aku seringimunga Pulu Yemone ono ka sipa, lepa mindi pumbá ka-sénene ka topa, kolea paa simbulu tolina lipa sukundu mundorumu. Pulu Yemonga kote-wale awilimu wendo ombámonga nokoko molemele.
6 Naatu tounamatar iyab hibi’ukwarin hai fair men hikakafiy, baise hai efan nowah anababatun hikwahir hire fatum wanatowan inu’inuwinamaim God fatumih gugumin wanawanan ya hima Baibatebat Ana Veya gagamin tekakaif.
7 Kanu angellomane seko kinjeringi mele kolea-awili Sodomo Gomoratolo kinia, aku koleatolonga nondopa lierimu kolea mare kinia, kanu koleamanga moloringi yombomane aku siku seringila. Kanu yomboma andoko wapora toko, ambomane amboma kinia ulu-kirinale seko, yemane yema kinia ulu-kirinale seko, aku ulu paa kirima seringi kanumu. Kanu yomboma sepe alieli nomba pepa mindi pulimú sepemone topa kalorumu. Aku semanemo kelko piliangila. Ono seko kinjeringimunga ⸤Pulu Yemone⸥ mindili sirimu aku ulumuni ‘ ‘Olio manda manjipu semolo kinia Pulu Yemone olio aku sipa sepa kinjimba.’ ningu piliangi.’ nimba liepi-liepi tolemo.
7 Ef nati ta’imon Sodom Gomorah sabuw naatu bar merar nati sisibinamaim hima’am hai yawas etei baisesebar kwanekwan hitin. Orot taiyuwih naatu baibin taiyuwih hibisesebar kwanekwan isan God wairaf wanatowan iyafar re nati bar merar sabuw etei e’arahih himorob. Naatu nati sawar etei i sabuw bowabow kakafin wairafih hai baimatnuwen.
8 Aku siku mele ⸤ono-kinia ne molemele⸥ yema ⸤ononga konopu seko sembambu sindingí selemele kanu yemane⸥ aku siku ulu kirimu selemele. Uru-kaima lupa lupa mare seko kanokole ono onono ononga kangikundu ulu kalaro mololima selemele. ‘⸤Pulu Yemo kinia namba pelemo yombo awilima kinia⸥ akumanga ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu liku bulu siku, mulu-koleana ⸤angello⸥ tondolo pulimú awilima ungu-taka tondolemelela.
8 Ef nati ta’imon sabuw mim kwanekwaneyah hai baifuwenamaim biyah hibokarit, God ana aiwob hikwahir, naatu Auyom mar ana sabuw hi’uwih higigimih.
9 Aku-sipa na-kolo ⸤kanu yemane angelloma ungu-taka tondolemele mele⸥ angellomanga ye nokoli awili Maikelene kepe naa serimu. Maikele kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo-tolone “Mosisinga ónomo liembili.” ningu aranale seringili kinia Maikelene yundu “Depelemo, nu seko kinjikinu mele nu iri topo ungu-taka tondambo.” nimba ⸤sembando paa pipili kolopa⸥ naa serimu. Yuni ⸤depelemondo⸥ nimbale: “Seko kinjikinumunga Ye-Awilimuni nu iri topa “Seko kinjikinu.” nipili!” nirimu.
9 Baise tounamatar hai ukwarin Michael, Demon mowan hairi Moses biyan isan higamigam ana maramaim, i men taiyuwin ana fair tafanamaim bat awan fokar demon mowan iu kwanikwaniy baise eo, “Regah boro nakwarar narumutufuri.”
10 ⸤Maikelene depelemo iri tombando pipili kolorumu⸥-na-kolo ne ⸤ono-kinia molemele⸥ yemane ungu marenga puluma pilku sundulimili unguma ‘Ungu kirima.’ ningu ungu-taka tondolemele. ⸤Ono méle-takaramane selemele mele selemele.⸥ Méle-takaramane ulu se sengendo konopu kimbú naa siku walu selemele. Aku siku konopu kimbú naa siku uluma walu andoko selemelemonga ono mélse molo yombo se topa kondomba aulkana pulimili kinia mindili nongo kololemele. Kanu yema aku sipa. Méle-takaramane ungu kanga-kolte pilkuli andoko selemele mele kanu yema onone-la ungu kanga-kolte mindi pilkuli walu uluma seko unguma nilimili akumunga ono mindili nonge aulkana pungíla.
10 Iti sabuw tur naniyah men hiso’ob, baise asir hio tibigigim kwanekwan, naatu sawar afa naniyah i hiso’ob baise haru forobe tisisinaf kwanekwan, imih nati sawaramaim boro nagurusih.
11 Ono paa mindili nongo molko kinjingí! Kénene serimu mele ono aku siku selemele. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Bellamene sepa lawa serimu mele ono aku siku ⸤‘Yomboma lipu tapondopo kongonomo we samili.’ naa ningu,⸥ ‘Kou-mone liemili.’ ningu uluma selemele. U ⸤Pulu Yemone “Yomboma nokangili.” nimba Mosisi Eronotolo nimba taltopa tondolomo sirimu yetolonga⸥ unguma ye Korane “Naa pilimbu.” nimba siye kolorumu mele ne yema ⸤aku siku Pulu Yemo seko kinjilimilimunga⸥ Kora kinia, Kora-kinia seko kinjiku kála seringi yema kinia, akuma topa kondorumu mele ne yema kepe Pulu Yemone “Mindili nongo kolangi.” nimbála.
11 Baimakiy boro kakafin anababatun hinab, Cain sisinafumaim ana ef hi’ufunun tenan, naatu kabay isan yah rab. Balam sawar kakafih sisinafube tisisinaf, naatu Korah ana konakon wanawanan hirun higugurusibe boro nagurusih.
12 Erili se yombo senga kangina selemo kinia yombomo manda naa molemo, molo nona andoli sipi se nona pulimú kinia kou sene ne sipimu topa bultumbando nona mania pelemo, aku sipa mele, ono Karasinga yomboma anju yando konopu mondoko, seluna kere-langi nongo molemele kinia kanu ⸤kolo toli⸥ tapu-yema ono onono tapu seko, ono ⸤Karasinga yomboma⸥ molemelena pungu pea molko kalaro mololi uluma seko, ono onono molko kere-langi awisili kinia no awisili nongo sengendo pipili naa kolko we nolemele. ⸤Kupa topa pombora tolemo kinia kanokole ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele-na-kolo⸥ poporomene kupama we topa memba pulimú mele kanu yema aku silima molemele. Unju se mongo naa topa kololemo kinia pulu akuku eltolemele mele ono aku siku molemele. Ono wale talo-siku kololemele yema. ⸤Aku sipa yomboma lipa tapondomba ungu se kanu yema-kinia naa pelemo.⸥
12 Iti sabuw aurih biya’ohow aurih biya’ohow en naatu bir kakaf en, farumayah na’atube a kau’ay wanawanan hirun a’aa atom ana yasisir i teo’of nowah, sakuk aurin toun en ebabin enan na’atube. Naatu maur ana veya ai baiwa’e tekerer tebatabat tiu’uyarir na’atube,
13 Poporome tolemo kinia nomu-kusa bea lepa anju yando pulimú mele ono aku siku ulu-kirima sengendo pipili naa kolko we selemele. Noma meke-make melemó kinia yombomane kanolemele mele onone pipili naa kolko ulu-kirima selemele mele aku sipa mona lemó. Kombokandi mare ononga aulkana naa pungu aulka lupamanga andoko pulimilimunga ⸤Pulu Yemone⸥ kanu kombokandima kolea simbulu topa paa pombora tolemo kolea kiri se nimba taltopa ‘Pangi.’ nirimu kanu kombokandima mele ne yema aku siku molemelemonga akuna pungíla.
13 taiyuwih hai biya’ohow ana itinin tor yan yabat erab fus ekubar rougoy erarouw na’atube. Naatu daman hai efan hisa’ir tibibib kwanekwan na’atube, baise nahimaim i gugumin kakafin God isah ya’asair wanatowan inu’in.
14 — ausente —
14 Naatu Adam ana rara’ane hitutufuw renan Enoch i Adam ana’agir bai seven tufuw, i sabuw isah eobaimanih eo, “Kwa’itin, Regah ana sabuw kakafiyih maumurih na’in ai rourin na’atube bairi hitit tenan.
15 — ausente —
15 Sabuw etei baibatiyih isan, naatu sabuw iyab God ana ef hisa’ir kakafin tisisinaf kousirih isan, naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah God ana ef hisa’ir tur kakafih hio hibigigim isah.”
16 Ulu ⸤peanga⸥ mare kanu yema-kinia wendo olemo kinia alieli konopu kiri panjiku “Ulu-kirima.” ningu “Seko kinjikimili.” ningu, aku siku ungu awisili nilimili. Ono onono konopumuni pilku ‘I-sipu semolo kinia konopu simulú.’ ningu pilielemele ulu-kirima mindi seko, ono kála seko ono onono kape ningu imbima ambolko paka toko, ‘Yombomane olio méle mare siengi.’ ningu kondi toko ningu pangu singíndu yomboma kape ningu “Ono yombo peangama.” nilimili.
16 Iti sabuw i gamin okwanekwaneyah naatu bai’ubabarenayah, taiyuwih hai yawas kakafih tibi’ufunun. Naatu taiyuwih isah teo’o ra’ara’at, sabuw afa isah awah heaharewan saise i hai ma gewas isan.
17 Aku-sipa na-kolo paa nanga pulu lemó yomboma, olionga Ye-Awili Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane u niringi ungu se pilieringi mele kelko piliangi. Pe wendo ombá mele u ningu sikuli
17 Baise au ofonah, abisa ata Regah Jesu Keriso ana kob abarayah marasika hio kwananowar i kwananuh.
18 ono ⸤Karasinga yombomando⸥ ninguli: “⸤Yesusi kelepa ombá kinia mulu matolo pora nimbá⸥ walemo nondopa wendo ombá kanu walemanga ye mare ongo ⸤Pulu Yemonga unguma⸥ ungu-taka tondoko ⸤liku bulu siku⸥, ononga konopumuni pilingí uluma Pulu Yemone kanopa kiri pilimba uluma mindi seko, ⸤‘Sumbi sipu molamili.’ ningí yomboma⸥ ungu-taka tondoko, senge.” niringi kanumu kelko piliaa.
18 Iti na’atube a tur hi’owen hio, “Mar yomanin ana veya, sabuw iyab God ana ef hisa’ir hai naniyan kakafinamaim ebobonawiyih boro hinatit hinao hini’ibi.”
19 ⸤Yesusini lipa mundorumu yemane pe aku sipa yema wendo onge niringi mele⸥ kiniá kanu yema ono molemelena ongo molko, ono Karasinga talape yomboma toko bulu-balu siku ‘lupa lupa molangi.’ nilimili. Kanu yema ya ma-koleana we-yombomane pilku selemele mele mindi seko, Mini ⸤Kake Sélimu⸥ konopumanga naa molemo yema molemele.
19 Iti sabuw i kausesebayah, hai kok gagamin i tafaram ana yawas kakafih hinasinaf, aurih Anun Kakafiyin en.
20 Aku-sipa na-kolo nanga paa pulu lemó yomboma, ononga ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulu paa kake seli uluma Pulu Yemone yuyu sirimu akumuni onono tondolo paa olandopa pumbá uluma seko, Mini Kake Sélimu konopumanga molopa lipa tapondolemomonga ⸤Pulu Yemo⸥-kinia ungu niengi.
20 Baise kwa, au ofonah, baitumatum kakafiyinamaim nawowabi kwanara’at, naatu Anun Kakafiyinamaim kwanayoyoban.
21 ‘Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi omba ono kondo kolopa mindili silka uluma mundupa kelepa, ono alieli konde molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbando ombá.’ ningu nokoko molkole ‘Pulu Yemone ono konopu mondolemo mele paa kamu konopu mondopa mindi pupili.’ ningu mimi siku pilku, yu-kinia nondoko pungu molangi.
21 God ana yabow wanawananamaim natafafari kwanama ata Regah Jesu Keriso kwanakaif. I ana kabeberamaim boro yawas wanatowan nit.
22 Yombo mare ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele kelko konopu talo sepa pepili molemele yomboma kondo kolko ⸤liku tapondoko⸥,
22 Sabuw iyab hai baitumatum ekwakwaris kwana kabibirih baibais kwanitih.
23 yombo mare sepe-koleana pungí selemelema lisiku yando liengi! Yombo mare ⸤seko kinjingí kinia kanokole⸥ kondo kolko liku tapondangi. Liku tapondongendo ⸤‘Olione kepe mindili nomolo uluma semolo.’ ningu⸥ pipili kolko, ononga u-konopumane pilku seringi ulu-pulu-kirimane ononga mulu- maminiama kepe kalaro mondorumu kalaroma molemo mulu-maminiama paa kanoko kiri pilkuli, kanu méle kalaro molemo mélema ‘⸤Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo mélema.’ ningu⸥ ambolongendo ‘Olio kalaro se mondomba.’ ningu kanu yomboma paa mimi siku kanoko liku tapondangi.
23 Sabuw afa wairaf wan teyey saisewat wairaf wanane kwanarowen sukwarabih kwaniyawasih. Naatu kwanabir kwanakakaf auman sabuw afa kwaniwanbabanih, baise hai faifuw hi’usi’us karitanin auman men kwana’us.
24 ‘Ono ulu-pulu-kiri sene naa ambolopa topa mania naa mundopili. Karasi tondolo munduku ambolko, munduku naa keleangi.’ nimba ono manda nokopa kondopa, pe yu “Mindili nangi.” nimbá ulu se konopumanga paa naa pepili konopu awisili siku molangi ono yu molemo kolea tondolo pa selina manda memba pumba,
24 Imih God ta’imon ata Baiyawasenayan tanabora’ara’ah. I karam kwa boro natafafari a boro men narusukun, naatu a aubar en nabuwi ereyasisir kwanan bonamanamarin gewasin nanamaim kwanatit,
25 aku sipa manda sembá Pulu Ye selumu mindi molemomone olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo yu, olionga Ye-Awili Yesusi Karasini olionga nimba senderimumunga aku sipa molemo Pulu Yemonga imbi paa ola molopa, mélemanga pali yu paa ye nokoli awili olandopamo molopa, yu tondolo awili-sepa pumba, namba pelemo yombomanga pali yu namba olandopa pepa, yu awili-sepa pa sélimu-kinia molopa, koronga-u mulu matolo naa liepili kepe yandopa kiniá kepe pe-pe kepe aku sipa molorumu mele we molopa mindi pulimú pumbámonga yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Sika aku sipa sepili.
25 Ata Regah Jesu Keriso’one God isan tanaorereb, marakaw, bonamanamarin, fair, onowaten marasika na boun naatu mar etei nama wanatowan, wanatowan. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Judas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.