Gálatas 2
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pe kalia-ingi tene-po omba purumu kinia na kelepo ⸤wale talo-sipu⸥ Jerusalleme purundu. Banapas kinia pea purumbulu. Taitasi nane lipu merindu, pea purumulula.
1 Catorze anos depois, eu voltei para Jerusalém com Barnabé e levei Tito comigo.
2 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga yombo Jerusalleme moloringima nokoringi yemane nando “Ou.” niringi-kulu pilipu naa purundu. Pulu Yemone ‘Na pambo.’ nimba⸥ lipa ora sirimu-na purundu. Pumbuli nane Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringi koleamanga andopo semane peanga topo sirindumu nimbu sirindu. Aku-na-kolo ‘Nane andopo yomboma lipa tapondoli kongonomo selio mele kinia, u kongono serindu mele kinia, kamu mania naa pupili.’ nimbu Karasinga yombo talapemo nokoringi yema kanopo imbi sipu, we-yomboma naa molangi kanu yema onono senga molangi semane peanga andopo topo sirindumu nimbu sirindu.
2 Voltei para lá porque Deus me revelou que eu devia fazer isso. Ali, numa reunião particular com os líderes da igreja, eu expliquei a eles a mensagem do evangelho que anuncio aos não judeus. Eu não queria que o trabalho que tinha feito e estava fazendo fosse um trabalho perdido.
3 ⸤Sika Karasinga Juda ye marene pilkuli, “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemanga yema Karasinga yema kamu molongendo ononga kangi se kopisangi.” niringi⸥-na-kolo Taitasi na-kinia molorumbulu yemo yu sika Giriki yemo-na-kolo kanu ye awilimane “Yunga kangi se kopisindamili.” ningu ta naa niringi.
3 Tito estava comigo, mas ele não foi obrigado a circuncidar-se , embora ele não seja judeu.
4 ⸤Kangi kopiseli ungu se wendo naa olka-na-kolo⸥ ye kolo toli mare onone oliondo ‘Ononga genupilima.’ ningu Karasinga talapena kiyongo ningu oringi. ‘Olio Karasi Yesusinga yomboma molemolomonga Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Kanuma naa pilipu lipu ka-ulkana mele naa molopo we molomolo kinia manda.’ nimbu molorumulu mele kanu kolo toli yemane ‘Kanamili.’ ningu oringi. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma pilku limili yombomane mindi Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo mele piliangi.’ ningu ⸤kanu kolo toli yema Karasinga yombo talapena⸥ oringi, na-kolo ‘Aku seringimunga ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ka sipili, molko kinjangi.’ ningu oringi.’ konopu lekero.
4 Porém alguns tinham se juntado ao nosso grupo, fazendo de conta que eram irmãos na fé, e queriam circuncidá-lo. Eram homens que tinham entrado para o grupo como espiões a fim de espiar a liberdade que temos por estarmos unidos com Cristo Jesus e para nos tornar escravos de novo.
5 ⸤‘Yombo-lupamanga yemanga kangi se kopisangi.’ sika niringi⸥-na-kolo ononga niringi ungumu paa naa pilipu liltimulu. ⸤‘Mosisini u ungu-mane sirimumane kanga-kolte kepe olio Karasinga yomboma naa nokolemo⸥. Semane peangamo mindi ungu sikamo, akumuni mindi ono nokopili, akumu mindi ono-kinia pepili.’ nimbu “Paa mólo!” nirindu.
5 Mas em nenhum momento nós cedemos, pois queríamos que vocês tivessem o verdadeiro evangelho.
6 ⸤Jerusalleme Karasinga yombomane⸥ “Olionga ye awilima” niringi kanu yema ‘Ono sika imbi molemo molo naa molemonje, akumu unguri mólo.’ konopu lekero. Pulu Yemone kangikundu kanopa ‘Yombo-kamakoma’ nimba ‘imbi naa mololima’ nimba yomboma apurupa naa kanolemo. Kanu yemane na ungu nimbu siliumunga ungu lipa tapondomba ungu se lupa naa niringi.
6 E aqueles que pareciam ser os líderes da igreja — digo isso porque para mim não importa o que eles eram, pois Deus não julga pela aparência — aqueles líderes, repito, não me deram nenhuma ideia nova.
7 Paa mólo! Pulu Yemone Pitando “Juda yomboma semane peangamo pungu toko si.” nirimu mele aku sipala nando “Semane peangamo Juda yomboma naa molemele yombo-lupama pungu toko si.” nirimu mele kanokole ⸤“I-siku ni. I-siku naa ni.” ningu ungu se olandopa naa niringi.⸥
7 Pelo contrário, eles viram que Deus me tinha dado a responsabilidade de anunciar o evangelho aos não judeus, assim como tinha dado a Pedro a responsabilidade de anunciá-lo aos judeus.
8 Yesusini Pitando “Juda yomboma molongena nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu kinia Pulu Yemone yu tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo senderimu kanu mele Yesusini nando “Juda yomboma naa molemele yombo-lupama molongena nanga kongonomo sende-pu.” nirimu kinia Pulu Yemone na tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo andopo serindu mele kanokole,
8 Pois pelo poder de Deus fui feito apóstolo para anunciar o evangelho aos não judeus, assim como Pedro foi feito apóstolo para anunciar o evangelho aos judeus.
9 Jemisi keme, Pita keme, Jono keme, ⸤Jerusalleme⸥ yombomane “Onone olio nokolemele ye awilima.” niringi kanu yemane Pulu Yemone na i kongonomo paa sirimu mele kanokole, ⸤‘Sika kongono selu-sipu selemolo lémo.’ ningu⸥ Banapas kinia olto ‘Ononga kandi genutolo mele molangili.’ ningu ki liltingi. Ono kinia olto kinia olione ungu se nimbu panjipuli, “Banapas kinia oltone yombo-lupama lipu tapondopo Pulu Yemonga kongonomo sambili. Onone Juda yomboma liku tapondoko Pulu Yemonga kongonomo sangi.” nirimulu.
9 Por isso Tiago, Pedro e João, que eram considerados os líderes da igreja, reconheceram que Deus me tinha dado essa tarefa especial. E, como sinal de que éramos todos companheiros, eles deram a mim e a Barnabé um aperto de mãos. E todos nós combinamos que eu e Barnabé iríamos trabalhar entre os não judeus e eles, entre os judeus.
10 Ungu selu mindi “Tondolo munduku sangili.” niringi. “Karasinga yombo ⸤Jerusalleme⸥ talapena sukundu yombo koropa pupili molemelema liku tapondangili.” niringi. Kanu kongonomo na koronga-u sembondo konopu sirindu yandopa kiniá kepe tondolo mundupu kanu kongonomo selio.
10 Eles nos pediram só uma coisa: que lembrássemos dos pobres das igrejas deles, e isso eu sempre tenho procurado fazer.
11 ⸤Jerusalleme ye awilimane nando “Seleno mele papu seleno. We seko molani.” niringi⸥-na-kolo pe ⸤na⸥ kolea-awili Andiyoko ⸤pumbu molambo⸥ Pita orumu kinia yuni ulu se serimumu paa sepa kinjerimumunga ⸤kanopole⸥ yu molorumuna pumbu, sepa kinjerimu mele sumbi sipu nimbu para sipu iri torundu.
11 Porém, quando Pedro veio para Antioquia da Síria, eu fiquei contra ele em público porque ele estava completamente errado.
12 Jemisini ⸤“Andiyoko paa.” nimba⸥ lipa mundorumu yema u naa wangi Pita Juda yomboma naa molemele yombo-lupama kinia pea andoko kopu seko kere-langi noringi. Aku-sipa na-kolo pe Jemisini lipa mundorumu ye kanuma oringi kinia ‘Ye-lupa Karasinga ye molemelema kangi se kopisangi.’ niringi yema pipili kolopa, ‘Sekero mele naa kanangi.’ nimba ⸤Pita⸥ yombo-lupama kinia andopa kere-langi norumu mele mundupa kelepa yuyu molorumu.
12 De fato, antes de chegarem ali alguns homens mandados por Tiago, Pedro tomava refeições com os irmãos não judeus. Mas, depois que aqueles homens chegaram, ele não queria mais tomar refeições com os não judeus porque tinha medo dos que eram a favor de circuncidar os não judeus.
13 Kanu-kinia Pitane ‘Manda sembó.’ nimba konopumuni pilipale kanu yema naa ongo molangi serimu mele pe oringi kinia mundupa kelepa ‘Okomele yema kinia konopu seluna pupili molemolo.’ nimba topele-mapele topa ulu kolo toli se serimu mele ⸤Andiyoko⸥ Juda yombo ⸤Karasinga yombo moloringima⸥ kanokole ono kepe Pitane topele-mapele topa kolo toli ulumu serimu mele aku siku manda manjiku seringila. Pe onone topele-mapele toko kolo toli ulumu seringi mele Banapasini kanopale ‘U lawa sendu lepomo. Ono sekemele mele seko kondokomele. Na aku sipu sambo.’ nimba yuni kepe aku sipa lawa serimu.
13 E também os outros irmãos judeus começaram a agir como hipócritas, do mesmo modo que Pedro. E até Barnabé se deixou levar pela hipocrisia deles.
14 Kanu-kinia onone semane peangamonga ungu sikamone ‘Sangi.’ nilimú mele sumbi siku naa seko lawa seringi mele kanopole, ono pali kanoko pilku molangi nane Pitando nimbuli: “Nu Juda ye se na-kolo Juda yombomane ⸤kere-langi nongendo ungu-manema pilkuli⸥ selemele mele naa seko, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemane selemele mele seleno, akumunga nuni yombo-lupamando “Juda yombomane ⸤ungu-manema⸥ pilku selemele mele aku siku manda manjiku sangi.” ningu nambi semu-na mane silinuye?” ⸤nirindu.⸥
14 Quando vi que eles não estavam agindo direito, de acordo com a verdade do evangelho , eu disse a Pedro na presença de todos: “Você é judeu, mas não está vivendo como judeu e sim como não judeu. Então, como é que você quer obrigar os não judeus a viverem como judeus?”
15 “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemando Juda yombomane ‘ulu-pulu-kiri seli yomboma.’ nilimili kanu yomboma olio Juda yomboma mólo; Juda yombomane olio meringimunga olio Juda yomboma molemolo kanuma ⸤Karasinga yomboma molopole ungu talo pilielemolo mele i-sipa: Se:⸥
15 O fato é que nós somos judeus de nascimento e não “pecadores não judeus”, como eles são chamados.
16 ‘Mosisini ungu-mane sirimuma yombomane mimi siku pilku liku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba naa kanolemo.’ nimbu pilielemolo. ⸤Se:⸥ ‘Yombomane ‘Yesusi Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi aku siku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanolemo.’ nimbu pilielemolola. Aku ungutolo pilipuli ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ⸤Juda yomboma⸥ kepe manda naa lipa tapondomba.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ nimbu ‘Yesusi Karasi ⸤molopa serimu mele⸥ sika.’ nimbu kuru mondorumulu. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma mimi siku pilku liku selemele yombomanga paa selu kepe aku sipa sembamonga Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yombomo’ paa naa nimba kanomba.’ nimbu pilipuli ‘Yesusi Karasi yu-mambele Pulu Yemone olio-kinia aku sipa sembá aulkamo.’ nimbu kuru mondolemolo.
16 Mas sabemos que todos são aceitos por Deus somente pela fé em Jesus Cristo e não por fazerem o que a lei manda. Assim nós também temos crido em Cristo Jesus a fim de sermos aceitos por Deus pela nossa fé em Cristo e não por fazermos o que a lei manda. Pois ninguém é aceito por Deus por fazer o que a lei manda.
17 “Aku liemu, olio Juda yombo marene ‘ ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ kene ‘Yesusi Karasi manjipa manda sendemba.’ nimbu kuru mondamili.’ nilimulu kanu ulumuni olio i-sipa mele lipa ora silimú: ⸤Olione “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema ulu-pulu-kiri seli yomboma molemele.” nilimulu mele⸥ olio kepe ⸤‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio manda naa lipa tapondolemo. Karasini mindi olio manda lipa tapondomba.’ nimbu pilipu Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelielemolomonga aku sipa⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele lipa ora silimú, mona lemó. Aku liemu olio ⸤Juda yomboma⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele aku sipa lipa ora silimú mona lemómonga ‘Karasini “Ulu-pulu-kirima sangi.” nilimú lepomo.’ nimbu pilielemolo kinia peangaye? Paa mólo! ⸤Karasini aku sipa paa naa nilimú.⸥
17 Ao procurarmos ser aceitos por Deus por estarmos unidos com Cristo, fica claro que somos “pecadores” como os não judeus. Mas será que isso quer dizer que Cristo trabalha em favor do pecado? Claro que não!
18 Nane u pilipuli, ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na naa lipa tapondopa, Pulu Yemone ‘na “mindili nopili.” nimbá ulu-pulu-kiri se naa peli yombo sumbi nili se molemo kanokoro.’ nimbá ulu se manda naa sembá.’ nimbu kuru mondopo Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelierindu akumu pe kelepo ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na manda lipa tapondopa Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nili se.’ nimbá ulu-pulumu pelemo.’ nimbu kelepo Mosisini ungu-mane sirimuma ambolopo pilipu lipu selkanje aku selka ulumuni ‘Na Mosisini ungu-mane sirimuma u mundupu kelierindu kinia sepo kinjerindu.’ nimba lipa ora silka.
18 Se eu, depois de ter destruído a lei, começar a construí-la de novo como meio de ser aceito por Deus, aí, sim, fica claro que eu havia quebrado a lei.
19 ⸤Aku nikirumunga ungu-pulu se i-sipala:⸥ ⸤Yombo se kololemo kinia yu nokolemo ulu-puluma mundupa kelielemo, kanu ulu-pulumane yu kololemomonga kelepa naa nokolemo aku sipa mele⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane na nokorumu kinia mimi sipu pilipu lipu naa serindumunga ungu-mane kanumane Pulu Yemone na ‘ulu-pulu-kiri naa peli ye sumbi nílimu’ nimba kanombamonga ulu-pulumu na manda naa sirimumunga kanu ungu-manema na mundupu kelepo kanu ungu-manema kinia ye kololimu mele molorundu. Pe kiniá kanu ungu-manema kinia kololi yemo moliomonga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sembondo konde molio.
19 Pois, quanto à lei, estou morto, morto pela própria lei, a fim de viver para Deus. Eu fui morto com Cristo na cruz.
20 Karasi unju-perana ⸤uku toko panjeringi kolorumu kinia⸥ na kinia pea uku toko panjeringi kolorumbulu. Akumunga, kiniá na nanu we konde naa molio. Karasi na-kinia kopu sepa molemomonga yunga konde mololi ulumu na-kinia pelemo. Akumunga, kangikundu uluma sepo molio mele ‘Pulu Yemonga Malo yu sika.’ nimbu kuru mondopole aku sipu kangikundu unguma sepo molio. ‘Pulu Yemonga Malo’ nikiru yemo yu na konopu mondopa nanga nimba kolali sepa kolondorumu yemo.
20 Assim já não sou eu quem vive, mas Cristo é quem vive em mim. E esta vida que vivo agora, eu a vivo pela fé no Filho de Deus, que me amou e se deu a si mesmo por mim.
21 ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumu unguri mólo.’ naa nimbu, mundupu naa kelielio. Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu manda silkanje Karasi we kolka. Yu kolorumu ulumuni unguri naa selka.” ⸤nimbu Pitando nirindu.⸥
21 Eu me recuso a rejeitar a graça de Deus. Pois, se é por meio da lei que as pessoas são aceitas por Deus, então a morte de Cristo não adiantou nada!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.