Efésios 2
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ono ⸤Juda yombo naa molemelema⸥, ono seko kinjeringi uluma kinia, ulu-pulu-kirima kinia, perimumunga ono u yombo kololima moloringi.
1 Marasika kwa ayub i himorob, anayabin kwa afanasair i ra’at, naatu a bowabow kakafih auman i ra’at.
2 Kanu walemanga ya ma-koleamanga ulu-pulu-kirima mindi seko, kuruma nokolemo yemo mindi lombili pungu pilku moloringi. Kiniá yombo mare Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemele yomboma kanu kurumanga ye nokolimuni tondolo mundupa nokopa ononga konopuna molemo.
2 Nati ana veya’amaim kwa i tafaram ana yawas kakafin buw dogor wanawanan bowabow kakafin awan karatan, gagub wanawanan afiy hai bonawiyenayan fanah kwabai kwabi’ufununih, naatu boun nati afiy kakafih i hima sabuw hinawiyih God tibifanasair.
3 Kanu yomboma kiniá molemele mele u olio yomboma pali seluna molopo, u-konopu-kiri pelimane yakala koloringi ulu-pulu-kirima mindi pilipu sepo, kanu konopumane kinia kangimane kinia yakala kolko ‘samili.’ niringi mele mindi pilipu lombili pumbu sepo molorumulu. U we-yomboma kinia aku sipu molorumulu mele ⸤we molemolánje⸥ Pulu Yemone we-yomboma ‘Mindili nongo pundu tangi.’ nimbá mele oliondo pea papu nilka.
3 Marasika it auman ata yawas i nati sabuw hai yawasabe wanawanahimaim bairi tama, biyat ana kok naatu ata not kakafih abisa sinafumih tanotanot i tasisinafumo. Naatu nati yawas atamanin biyat ana kokomaim tama tasisinaf God ana baimakiy sabuw afa baitihimih bobogaigiwas it auman boro tatab.
4 — ausente —
4 Baise God ana kabeber i ra’at karsuwei, naatu ana yabow it isat i ra’at kwanekwan,
5 — ausente —
5 basit it ata kakafihine God fanan tasair ayubit morob. Baise God buwit tana Keriso wanawananamaim tarun yawas itit. Iti i God ana bosiyasiyaramaim kwa yawas kwabai.
6 Yesusi Karasini olionga nimba senderimumuni olio yunga yomboma molemolomonga Pulu Yemone Karasi topa makisinderimu kinia olio kinia pea topa makisindipa Pulu Yemo nokolemo mulu-koleana yu molopa mélema nokolemo polona ‘Karasi kinia pea molangi.’ nimba lipa mondorumu.
6 Naatu God Keriso Jesu bobora’ah ana maramaim, it i wanawananamaim bairit bora’ahit tayen bairi tabi’aiwob,
7 ‘Pe-pe-kepe yombo molongema na ⸤Pulu Yemo⸥ yomboma na-kinia paa olandopa olandopa we kondo kololi ulumu pelemo mele piliangi lipu ora siembo.’ nimba Pulu Yemone olio aku sipa Karasi Yesusini olionga nimba senderimumunga kondo kolopa sepa kondorumu.
7 saise God ana kabeber wanatowanin etei iti Jesu Keriso wanawananamaim ana yabow i’obaiyit ta’itin.
8 ⸤Karasi molopa ononga nimba senderimu mele⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemonga we kondo kololimuni ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondorumu. Aku ulumu ono onono naa seringi, Pulu Yemone ono we sirimu.
8 Anayabin God ana manaw ana kabeberamaim kwa kwaitumatum yawas kwabai. Men kwa raro bababanamaim yawas kwabaimih, baise God ana siwar kwa isa.
9 Aku ulumu onone kongono seringimunga mele kalólimu naa liltingi. Akumunga i ulumu limú yombo sene ⸤ ‘Nanga kongono sendumunga i ulumu likiru.’ nimba⸥ yunga imbi yuyu manda ambolopa paka naa tomba.
9 Men a bowabowamaim kwabai, imih men yait ta iti yawas isan nao ra’ara’atamih.
10 Olio molemolo mele Pulu Yemone senderimu-na molemolo kanumu. ⸤Olio oliolio ulu se serimulumunga mólo.⸥ Karasi Yesusini olionga nimba senderimumuni Pulu Yemone olio yombo kondema sepa wamorumu. Olio ulu peangama Pulu Yemone koronga-u ‘sangi.’ nimba, nimba panjerimu mele ‘sangi’ nimba olio ‘aku siku yombo kondema molangi.’ nirimu.
10 Anayabin it etei i God ana bowayah sabuw, God sinafit Keriso Jesu wanawanan tarun ta’imon tamatar, God bowabow gewasih bowamih marasika yayakitifuw i tanabow.
11 Akumunga, Epesasi yomboma ono kelko ulu se konopumuni piliangi. Ono Juda yombomane naa meringi. Juda yomboma naa moloringimunga ono imbi leko “kangi kopiseli yomboma” nilimili yombomane onondo “kangi naa kopiseli yomboma” niringi. (Aku ulumu yemane ono onono kangikundu seringi ulumu mindi.) Akumu kiniá kelko piliangi.
11 Marasika kwa a tufuwamaim i Ufun Sabuw, “A’ar mo’oh tutufih kwatufuw, imih Jew sabuw kwa isa i men God ana sabuw hirouw hio’omih, anayabin kwa a’ar kanabih i men hi’afuw, baise Jew sabuw hai a’ar kanabih i afu’afuw, (nati i ibo hai kwafirin ana baimonok imih orot isah tisisinaf) kwa marasika mi’itube kwama’am i kwananot.
12 U aku siku moloringi walemanga ono Karasi kinia pea seluna naa molko yu-mele-mele moloringi mele kiniá kelko piliaa. Aku walemanga ono Isirele yombo talapena sukundu onge aulka se naa lierimu, Pulu Yemone “yunga yomboma kinia sembó.” nimba, nimba panjipa mi lierimu ungu akumu ono-kinia naa perimula. Ononga ulu peanga se ‘pe wendo ombá.’ ningu konopu siku nokoko molonge ulu-pulu se naa pepa, ya ma-koleana Pulu Yemonga imbi pilku yu-kinia kopu seko molonge aulka se naa perimu mele kiniá piliaa.
12 Nati ana veya’amaim kwa i Keriso biyanamaim kusibi kwatit, naatu Israel hai baibasit ana fef men kwabai, tauman sabuw obaibasit ana omatanen ufunane kwama’ama. Naatu men kafa’imo sawar ta boro uf nan isan kwanot nuhifot kwama’amamih, aur God en asir kwama’am kwanekwan.
13 Aku-sipa na-kolo kiniá ono u walte Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi yomboma Karasi yunga meme ondondorumumuni Karasi Yesusi yuni ono-kinia kopu sepa molopa ‘ono Pulu Yemo kinia nondoko molangi.’ nimba lipa sere lenderimu, yu-kinia seluna molemele.
13 Baise boun Keriso Jesu wanawananamaim kwa iyab marasika nabineika kwama’am, Keriso morob ana rara re’ere imaim kwa buwi kwana kwaiyubin.
14 Konopu seluna pupili molomolo ulu-pulumu Karasi yu-kinia pelemo yemo yuni Juda yomboma kinia ono we-yombo-lupama kinia opa-tou molorumulu ulu-pulumu topa mania mundupa, anju yando konopu kiri panjerimulu palamo akundupale ‘yombo talape talo sere leko talape selumu molangi.’ nirimu.
14 Anayabin Keriso taiyuwin biyanamaim ma toutuman ana fur tarakwib itaiy re, tufuw bai tit, Jew sabuw naatu Ufun Sabuw etei buwit tana ita’imonit.
15 ⸤Pulu Yemone Mosisi⸥ ungu-mane sirimuma kinia, aku ungu-mane sipale “Saa.” nirimu unguma kinia, ungu-manemanga sukundu perimu unguma kinia, pali yunga kangimuni serimu ulumuni ‘kamu mania pupili kelepa uluri naa sepili.’ nirimumunga kanu palamo akundorumu. Yuni ‘molangi’ nimba pilipa aku serimu mele i-sipa: ‘Ono yombo talape talo nanga yombo talape selumu molangi.’ nimba lipa sere lenderimula. ‘Aku siku molkole ono konopu seluna pupili selu siku molangi.’ nimbale aku sipa serimula.
15 Jew hai ofafar, hai obaiyunen tur, naatu hai bonawiyen tur etei bosair, sabuw big rou’ab hima’am bow hina ita’imon big ta’imon matar, tufuw e’afuw.
16 Yu unju-perana kolorumumuni kanu yombo talape talo u opa-tou moloringima ‘kamu kangi selumu molko, Pulu Yemonga yomboma molangi.’ nimba lipa sere lenderimu. Yu unju-perana kolorumumuni u opa-tou moloringi ulumu topa mania mundorumu.
16 Keriso anamorob onaf afe’enamaim momorob ana veya big rou’ab hairi ufu’ufut hima’am i biyanamaim big buwih hina God bairi hitounuw.
17 Ono ⸤Juda yombo naa molko⸥ Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi yomboma kinia, ⸤Juda yombo⸥ Pulu Yemo kinia nondoko moloringi yomboma kinia, Karasi omba ono pali semane peanga se topa sipa nimbale: “Ono konopu seluna pupili selu siku molonge aulkamo akisindendu.” nirimu.
17 Imih Keriso na Tur Gewasin Tufuw isan, kwa Jew sabuw iti yubin kwama’am isa binan naatu Ufun Sabuw ef yok kwama’am isa binan.
18 Yuni yombomanga nimba senderimumuni yu-mambele olio ⸤Juda yomboma kinia we-yombo-lupama kinia⸥ pali Mini selumuni lipa tapondopa aulka akisindilimúmunga Lapa molemona nondopo manda pulimulu.
18 Anayabin Jesu wanawananamaim, it Jew sabuw naatu Ufun Sabuw etei i karam boro Anun Kakafiyin ta’imon ana baibaisamaim tanan Tamat God nanamaim tana tit.
19 ⸤Aku senderimu-na aku sipu molemolo⸥ akumunga kiniá ono yombo mare ma naa lepa yombo omba gili yomboma mele naa molemele. Ono Pulu Yemonga ⸤Juda⸥ yomboma kinia talape selumu molko, Pulu Yemonga yombo talape sikamo molko,
19 Imih kwa Ufun Sabuw, boun ana veya kwa i men tauman sabuw o nanawan sabuw na’atube kwama’amamih. Baise kwa i boun kwana God ana sabuw bairi big ta’imon matar, naatu God kwaifamen i ana nibur kwamatar.
20 ⸤Pulu Yemo molemo ulkamo mele molemele.⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia, kanu yema kanu ulkamonga pongama; Karasi Yesusi yu kanu ulkamonga simumu.
20 Kwa i kob abarayah naatu dinab oro’orot hitutut hibatabat tafanamaim auman hiwowabari, tutut an i Keriso Jesu akisin.
21 Ulka simumuni pele kokeyama ingi sipa ambololemo kinia ulkamo tondolo pumba gilimú, aku ulka simumu Karasi yu. Pulu Yemone ulkamo pele kokeya sepa molemo, aku ulkamo kamu takomba kinia Ye-Awilimu yunga ulka kake sélimu gilimba.
21 I akisinamo bar tutufin etei bai na ku’ay naatu wowab yen bar kakafiyin matar ya’asair God nowanamih itin.
22 Ono ⸤Karasini senderimumunga⸥ yu-kinia tapu toko molemele yomboma kepe ⸤Pulu Yemone⸥ lipa sere lendepa Pulu Yemo yunga ulkamo takolemo, aku ulkana Pulu Yemonga Minimu molemo, akumu Pulu Yemo molemo.
22 I wanawananamaim kwa auman wowabari, sabuw afa bairi, naatu i ana ma’ama efan kwamatar, God Anuninane imaim ema’ama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.