Atos 9

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Sollo u pulu polopa Ye-Awilimunga lombili andoli yomboma mindili lipa sirimu mele mundupa naa kelepa, ‘Ono kolangi.’ nimba we mindili lipa sipa molorumu. Aku sipa sepa molombando Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumuna pumba
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 mawa sepa mangilierimu kinia ye nokolimuni pepá se topa sipa nimbale: “I ye Sollo kolea-awili Damasikas pumba, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga pumba, Yesusini serimu mele pilku molemele yomboma kanopa ka sipa, Jerusalleme yando memba opili.” nirimu.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Kanu-kinia Sollo yu kolea-awili Damasikas nondopa pumbá purumu kinia waltikele mulú-koleana pa seli se mania omba yu molorumuna pa awili-sepa serimu.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Yu topa mania mundorumu lepa pilierimu kinia ungu se yundu nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu.
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Sollone nimbale: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirimu.
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Kiniá ola molko ne kolea-awilina sukundu pani. Akuna puni kinia nu sení mele ye sene nimba simba.” nirimu.
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Sollo pea puringi yema poporome ungu mele pilku yombo se naa kanokole, ono ungu naa ningu we gilieringi.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Sollo mongo makilipa ola molorumu-na-kolo mongomone mélse naa kanorumu. Akumunga, yu pea puringi yemane yu ki ambolko mengo kolea-awili Damasikas sukundu puringi.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Wale yopoko yu mongomone mélse naa kanopa kere-langi kepe no kepe naa nomba we molorumu.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Kolea-awili Damasikas sukundu Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yunga imbimu Ananayas. Ye-Awilimuni Ananayas molorumuna omba kaima mele sipale “Ananayas.” nimba mangilierimu.
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Aulka imbi leko ‘Aulka Sumbi Nílimu’ nilimili kanuna nu punguli ninimuni, Judasinga ulkana pungu mangilku, kolea-awili Tasisi ye se, yemonga imbi Sollo, yu akuna na-kinia ungu nimba molemo kene pungu kanani.
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Sollo yu mongo-indi kaima mele sepa kanomu kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, yu omba yunga kimuni mongona ambolomu kinia yunga mongotolo peanga liemu kanomu.” nimba Ye-Awilimuni nirimu.
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Ananayasini pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, ye kanumuni nunga yombo kake seli Jerusalleme moloringima sepa kinjipa mindili lipa sirimu mele yombo awisilini semane toko nilimili pilielio.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane yu pepá toko siringi lipa ya memba ombale, nunga imbi leko nu-kinia ungu nilimili yomboma ka simbando orumu.” nirimu.
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Aku sipa nirimu-na-kolo Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Mólo. Ye nikiru akumu ‘Yu nanga kongonomo sendepili.’ nimbu, nimbu taltorundu yemo. Yu Isirele yomboma naa molko umbu lupa mololi yomboma kinia ononga ye nokoli kingima kinia molongemanga kepe Isirele yombo molongemanga kepe pumba nanga ungumu nimba simba kene nikiru mele se-pani.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Yuni nanga ungumu andopa nimba sipale umbuna memba mindili nombá mele nane lipu ora simbú.” nirimu.
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Kanu-kinia Ananayas ulka nirimu kanuna sukundu pumba Sollo ambolopa nimbale: “Ano Sollo, nu aulkana oni orunu kinia Ye-Awilimu nuni kanorunu, kanu ye Yesusini ‘Nu mongone kelko kanoko Mini Kake Sélimu nunga konopuna omba molopa manda sepili.’ nimba na “Pu.” nimu-na okoro.” nirimu.
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Kanu-kinia popenge sepa yunga mongotolonga mélse pipi sirimu kanumu omba wendo purumu kinia yu kelepa mongone mélema manda kanopale nirimumuni, yu ola molopa ‘Karasinga yemo kamu molambo.’ nimba no liltimu.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Aku sepale, kere-langi pokore norumu kinia yu kelepa enge perimu.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Yu sumbi sipa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba Yesusi molorumu mele nimba sipa nimbale: “I yemo yu Pulu Yemonga Malo.” nirimu.
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Yunga ungu pilieringi yombomane mini-wale mundukuli mangilku pilku ninguli: “Ne aku nikimu yemo, Yesusinga imbimu leko Pulu Yemo kinia ungu niringi yombo Jerusalleme moloringima sepa kinjipa topa bulu-balu sipa mundupa mindili lipa sirimu ye kanumu móloye? Pe kiniá ya omba aku siku seko molemele yomboma ka sipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima molemelena memba pumbá yemo imu lepomo.” niringi.
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Aku-na-kolo Sollo yunga engemo paa olandopa perimu, Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu Yesusi yu kanu yemo molorumu mele tondolo mundupa nimba sirimu-kulu Juda yombomane yundu ungu se pundu toko manda naa niringi.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Wale awisili omba purumu kinia Juda yombomane Sollo toko kondongendo langi niringi,
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 aku-na-kolo yu pilierimu. Yu toko kondongendo tangoli kepe ipulieli kepe kolea-pala kere-pingiyamanga nokondoko moloringi.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Aku-na-kolo walte ipulieli yu lombili puringi yombomane ‘Yu naa toko kondangi.’ ningu mengo pungu, kou-palana ola mengo pungu wale basiketena lakilku ka moko toko ⸤kolea-awili Damasikas⸥ ultu mundoringi.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Sollo ⸤Damasikas mundupa kelepa pumba⸥ kolea-awili Jerusalleme ombale nirimumuni, Yesusinga lombili andoli yomboma kinia pea molomba serimu-na-kolo onone pilkuli ‘Yuni ono peke tondopale we nikimu. Yu paa sika Yesusinga ungumu pilieli ye se mólo.’ ningu pilkuli yu pipili koloringi.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Aku-sipa na-kolo Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema moloringina Banapasini Pollo yu lipa memba pumba onondo nimbale: “I yemo aulkana pumba Ye-Awilimu kanorumu, Ye-Awilimuni yundu ungu se nirimu kinia yu kolea-awili Damasikas pumba “Yesusinga ungumu nikiru.” nimba pipili naa kolopa nimba sirimu.” nimba aku sipa mele nirimu.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Aku nirimumunga Sollo yu ono kinia pea molopa, Jerusalleme we andopa molopa, “Ye-Awilimunga ungumu nikiru.” nimba pipili naa kolopa andopa nimba sirimu.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Yu kinia Giriki-ungu niringi Juda yomboma kinia angelema niringi-na-kolo onone yu toko kondonge seringi.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Toko kondonge seringi mele ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ genupilimane pilkuli, yu kolea-awili Sisaria maniando mengo pungu “Kolea-awili Tasisi pu.” ningu mundoringi.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Kanu-kinia Sollone yomboma sepa kinjerimu mele mundupa kelierimu kinia Judia kinia Gallilli kinia Sameria kinia kanu disirikimanga Karasinga yombo talapemo-kinia umbuna se wendo naa orumu, molko kondoringi. Ye-Awilimu pipili kolko ‘Yunga ungumu pilipu lipu samili.’ ningu moloringi-kulu Mini Kake Sélimuni ono lipa tapondorumu kinia Ye-Awilimu yunga talapemo enge nimba yombo awisili yunga talapena sukundu sukundu puringi.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Pita koleamanga pali andopale, walte LLida taono ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake seli moloringima pumba kano-porumu.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Akuna ye se molorumumunga imbimu Inias, yu kimbu ki kolopa pora sirimu-kulu kalia-ingi engaki aniembo lierimu.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Pitane yundu nimbale: “Inias, Yesusi Karasini ‘Nu peanga liepili.’ nikimu kene nu ola molko nunga aniembo leno kunungumu kimbou.” nirimu. Aku nirimu kinia popenge sepa yu ola molorumu.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 LLida taono yomboma kinia Sarone taono yomboma kinia pali yu kanokole konopu topele toko Ye-Awilimunga ungumu pilku moloringi.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Jopa taono Ye-Awilimunga lombili andoli ambo se molorumu, yunga imbimu Tapita, (Giriki-unguna “Dokas” niringi). Yu alieli siye naa kolopa, umbuna perimu yomboma kondo kolopa koropama lipa tapondorumu.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Pita LLida taono molorumu kanu walemanga kanu ambomo kuru torumu kinia yu kolorumu, yunga ónomo no lendeko suluminia senga taltoringi.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 LLida taono lierimuna Jopa taono nondopa lierimu. Akumunga, Ye-Awilimunga lombili andoli yombomane Pita LLida taonona molorumu pilkuli onone ye talo yu molorumuna liku mundoringi kinia olo ongo yu paa mawa seko ninguli: “Nu ‘Pea pamili.’ nimbu, limbulú okombolo.” niringili.
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Pita olo kinia pea pumba yu ulkana purumu kinia onone yu ulka suluminiana mengo puringi. Ambo-wayama Pita gilierimuna nondoko ongo liku kakapu seko gilku kola sekole, Dokas yuni konde molopale ononga mulu-maminia senderimuma ongo liku ora siringi.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Pitane “Ono suluminiana naa molko, ultu paa.” nimbale, komorongo langopa mania molopa Pulu Yemo kinia ungu nirimu. Aku sepale ambo ónomo lierimuna topele topa kanopa nimbale: “Tapita, nu ola molou.” nirimu. Kanu-kinia mongo makilipale Pita kanopa imbi sipale ola molorumu.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Pitane yu ki ambolopa lipa ola anjipale, ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake selima kinia ambo-wayama pea mangilipale “Dokas konde pumu kene ongo liee.” nirimu.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 I ungu wendo orumumu Jopa taono yomboma pali pilkuli, yombo awisilini ‘Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yu sika ⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Pita wale awisili Jopa ye se kinia molorumu. Yemonga imbimu Saimono, yu kongi kao kangi sepa wamopa kou liltimu yemo.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.