Atos 21

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Epesasi taono tapu-yemando “Olio pukumulu kene ono molaa.” nimbuli kameléna mindili sepa pepili ono mundupu kelepo sipina purumulu.
1 E aconteceu que, separando-nos deles, navegamos e fomos correndo caminho direito, e chegamos a Cós, e no dia seguinte a Rodes, de onde passamos a Pátara.
2 Patarando pumbuli nirimulumuni, sipi se kolea Pinisia poropinji lemó kolea-awili Taya pumbá serimu-na kanopole akuna ola purumulu.
2 E, achando um navio, que ia para a Fenícia, embarcamos nele, e partimos.
3 Nomuna purumulu kinia kolea Saiporas ki-tarokondo lierimu kanopo mundupu kelepo ombo pumbu, kolea Siria poropinji pumbu, kolea-awili Taya purumulu kinia ‘Sipina meringi mélema mania liengi.’ nimbu olio we nokopo molorumulu.
3 E, indo já à vista de Chipre, deixando-a à esquerda, navegamos para a Síria e chegamos a Tiro; porque o navio havia de ser descarregado ali.
4 Akuna Yesusinga lombili andoli yombo mare moloringi kanopole ono pea koro selu molorumulu. Mini Kake Sélimuni ono tondolo sirimumuni onone Pollondo “Jerusalleme kelko paa naa pu.” ningu ta niringi.
4 E, achando discípulos, ficamos ali sete dias; e eles pelo Espírito diziam a Paulo que não subisse a Jerusalém.
5 Aku niringi-na-kolo walema pora nirimu kinia “Olio pukumulu.” nimbu pumulú serimulu. Karasinga yema kinia ononga ambo bolangoma kinia kopu sepo ombo taonona ultu pumbu nomu kelona mundu-puringi kinia no kelona komorongo langopo mania molopo Pulu Yemo kinia ungu nirimulu.
5 E, havendo passado ali aqueles dias, saímos, e seguimos nosso caminho, acompanhando-nos todos, com suas mulheres e filhos até fora da cidade; e, postos de joelhos na praia, oramos.
6 Kanu-kinia oliondo “Paa.” niringi kinia olione “Ono molaa.” nimbu sipina ombo sukundu purumulu kinia ono kelko ulkando puringi.
6 E, despedindo-nos uns dos outros, subimos ao navio; e eles voltaram para suas casas.
7 Sipina kolea-awili Taya mundupu kelepo Tollemesi taono purumulu. Akuna Karasinga yomboma moloringina pumbuli, kangulupu “Ono molongi lémo.” nimbu wale se ono kinia molorumulu.
7 E nós, concluída a navegação de Tiro, viemos a Ptolemaida; e, havendo saudado os irmãos, ficamos com eles um dia.
8 Orili-ukundu Tollemesi taono mundupu kelepo kolea-awili Sisaria pumbu sipina kamu mania pumbuli, semane peangamo andopa topa sili ye Pillipunga ulkana pumbu molorumulu. ⸤U Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yopoko-pakara ⸤ningu taltoringi⸥ yemanga se yu.
8 E no dia seguinte, partindo dali Paulo, e nós que com ele estávamos, chegamos a Cesaréia; e, entrando em casa de Filipe, o evangelista, que era um dos sete, ficamos com ele.
9 Pillipu lemenupili ambo-wenepo kise moloringi, kanu ambo-wenepoma Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu sili ambo-wenepoma moloringi.
9 E tinha este quatro filhas virgens, que profetizavam.
10 Olio kolea-awili Sisaria wale mare molorumulu kinia Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye se, yemonga imbi Akapas, yu kolea Judia disiriki molopale Sisaria maniando orumu.
10 E, demorando-nos ali por muitos dias, chegou da Judéia um profeta, por nome Ágabo;
11 Olio molorumuluna omba Pollonga kako torumumu posipa lipa yunga kimbu kima yuyu ka topa nimbale: “Mini Kake Sélimuni nimbale: “Jerusalleme molemele Juda yombomane i kako pulu yemo ambolko liku i-siku ka toko mengo pungu Juda yombo naa molemele yombo-lupama singí.” nikimu.” nirimu.
11 E, vindo ter conosco, tomou a cinta de Paulo, e ligando-se os seus próprios pés e mãos, disse: Isto diz o Espírito Santo: Assim ligarão os judeus em Jerusalém o homem de quem é esta cinta, e o entregarão nas mãos dos gentios.
12 Aku sipa nirimu-kulu olio pilipuli olio kinia akuna moloringi yomboma kinia olione Pollondo paa tondolo mundupu nimbuli: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu.
12 E, ouvindo nós isto, rogamos-lhe, tanto nós como os que eram daquele lugar, que não subisse a Jerusalém.
13 Aku-na-kolo Pollone pundu topa nimbale: “Ono nambi semu-na nanga konopu toko sembambu sindiku kola sekemeleye? Na Jerusalleme pumbú kinia ka síngi liemu unguri mólo. Molo Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolopo paka tondoliomonga kamu toko kondongi liemu unguri mólola. Kowa naa pumbú.” nirimu.
13 Mas Paulo respondeu: Que fazeis vós, chorando e magoando-me o coração? Porque eu estou pronto não só a ser ligado, mas ainda a morrer em Jerusalém pelo nome do Senhor Jesus.
14 Ta nimbu “Paa mólo. Naa pu.” nimbu molorumulu-na-kolo olionga ungu nirimuluma karaye sepa naa pilierimu-kulu kanopole olione nimbuli: “Aku manda. Ye-Awilimuni pilipale ‘Wendo opili.’ nimbá mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
14 E, como não podíamos convencê-lo, nos aquietamos, dizendo: Faça-se a vontade do Senhor.
15 Wale pokore Sisaria molopole nirimulumuni, olionga mélema lipu undu-undu sipu molopole, pe Jerusalleme olando purumulu.
15 E depois daqueles dias, havendo feito os nossos preparativos, subimos a Jerusalém.
16 ⸤Jerusalleme pumulú purumulu kinia⸥ Yesusinga lombili andoli Sisaria yombo mare pea kopu sepo pumbu, Nesononga ulkana olio pungu mundu-puringi. Nesono yu kolea Saiporas ye se, yu koronga-u Yesusinga lombili andoli yemo molorumu. U ningu panjiku ‘Yunga ulkana pemolo.’ niringi.
16 E foram também conosco alguns discípulos de Cesaréia, levando consigo um certo Mnasom, chíprio, discípulo antigo, com quem havíamos de hospedar-nos.
17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinia Karasinga yombomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
17 E, logo que chegamos a Jerusalém, os irmãos nos receberam de muito boa vontade.
18 Orili-ukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinia tapu-yema pali yu-kinia moloringi.
18 E no dia seguinte, Paulo entrou conosco em casa de Tiago, e todos os anciãos vieram ali.
19 Pollone “Ono molongiye?” nimbale Pollo yu Juda yomboma mundupa kelepa yombo-lupama moloringina andopa kongono serimu kinia Pulu Yemone yu lipa tapondopa serimu uluma pali ono semane topa sirimu.
19 E, havendo-os saudado, contou-lhes por miúdo o que por seu ministério Deus fizera entre os gentios.
20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli ono Pulu Yemo kape niringi. Aku sekole Pollondo ninguli: “Ango, Juda yombo tausini awisili ‘Yesusi yu sika ⸤olio nokopa kondomba ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Paa pilipu samili.’ ningu molemele mele nu kanolenola.
20 E, ouvindo-o eles, glorificaram ao Senhor, e disseram-lhe: Bem vês, irmão, quantos milhares de judeus há que crêem, e todos são zeladores da lei.
21 Aku-na-kolo Juda ye marene ongole nu seleno mele olionga Juda yombo Karasi pilieli yombomando ningu siringi ono pilku kiri pilku molemele. Nuni seleno mele ongo niringi mele i-sipa: “Juda yomboma yombo-lupama kinia molemele yombomane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilku munduku kelko, ononga kangomanga kangi se kopisiku makaye seko naa eltondoko, olio Juda yombomanga ulu-puluma naa sangi.” ningu nuni aku siku nilinu nilimili.
21 E já acerca de ti foram informados de que ensinas todos os judeus que estão entre os gentios a apartarem-se de Moisés, dizendo que não devem circuncidar seus filhos, nem andar segundo o costume da lei.
22 Ono pilku kiri pilku molemele akumunga olio nambi samiliye? Nu yando onu mele ono sika pilingí. Nu kanoko kiri pilingí kene
22 Que faremos pois? em todo o caso é necessário que a multidão se ajunte; porque terão ouvido que já és vindo.
23 olione “Nu sei.” nimulú mele sani. Olio-kinia ye kise molemele akumane ‘Pulu Yemo kinia wale marenga ulu mare semolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi.
23 Faze, pois, isto que te dizemos: Temos quatro homens que fizeram voto.
24 Aku yema nu kinia pea kopu seko punguli, ononga mi lieringi walema pora nimbando nu kinia pea Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko, ononga penge porondonge kinia nuni kou-mone sindani. Aku sení kinia yombomane kanokole, ‘Nu kepe Mosisinga ungu-manema pilku seko moleno, nuni ulu mare seko kinjilinu niringi semanemo kolo toko bulkundu ninderingi lémo.’ ningu kanonge.
24 Toma estes contigo, e santifica-te com eles, e faze por eles os gastos para que rapem a cabeça, e todos ficarão sabendo que nada há daquilo de que foram informados acerca de ti, mas que também tu mesmo andas guardando a lei.
25 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga ultukundu yomboma ‘Yesusi yu sika ⸤ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥mane senge mele pepá se u topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Saa.” nirimulu mele i-sipa: “Unju kou mélema liku anjiku “Olionga pulu yomboma.” ninguli popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, mélemanga memema naa nongo, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, wa ulu-kirinale naa sangi. Ulu akuma naa senge kinia aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.
25 Todavia, quanto aos que creem dos gentios, já nós havemos escrito, e achado por bem, que nada disto observem; mas que só se guardem do que se sacrifica aos ídolos, e do sangue, e do sufocado e da fornicação.
26 Kanu-kinia orili-ukundu tapu-yemane “Sei.” niringi mele sembando Pollone ye kise kanuma lipa memba pumbale, ono pea Pulu Yemone kake sepili molonge kanomba uluma seringi. Yu aku sepale, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena sukundu pumbale ‘Olio kake sepili molomolo uluma sepo molomolo walema pora nimbá mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo mélema nane simbú walemo nimbu siembo.’ nimba ulka-tembelena purumu.
26 Então Paulo, tomando consigo aqueles homens, entrou no dia seguinte no templo, já santificado com eles, anunciando serem já cumpridos os dias da purificação; e ficou ali até se oferecer por cada um deles a oferta.
27 Pollo kinia ye kise kanuma Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko moloringi wale yopoko-pakara pora nimbá serimu kinia kolea Esia poropinji Juda yombo marene Pollo ulka-tembelena molorumu kanokole, ulka-tembelena maku toko moloringi yomboma seko mumindili kondoko Pollo ambolko liku,
27 E quando os sete dias estavam quase a terminar, os judeus da Ásia, vendo-o no templo, alvoroçaram todo o povo e lançaram mão dele,
28 ru ningu ninguli: “Isirele yema, olio ongo liku tapondayo. I yemone koleamanga pali andopa yomboma semane topa silimú mele i-sipa: “Olionga yomboma kinia, olionga ungu-manema kinia, i ulkamo kinia, kanoko kiri pilku, olio Juda yomboma selemolo mele naa saa.” nimba mane silimú yemo imu. Aku uluma mindi naa selemo. Ulu se kiniá ya sekemola. I ulka kake sélimunga Juda yombomanga ultu yombo-lupa mare memba omu akumunga i ulkamo sepa kinjemu.” niringi.
28 Clamando: Homens israelitas, acudi; este é o homem que por todas as partes ensina a todos contra o povo e contra a lei, e contra este lugar; e, demais disto, introduziu também no templo os gregos, e profanou este santo lugar.
29 (Onone Epesasi taono ye Toropimas Pollo-kinia Jerusalleme sukundu kopu seko andoringili kanokole, ‘⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena sukundu pea púngili.’ konopu lekole aku siku niringi.)
29 Porque tinham visto com ele na cidade a Trófimo de Éfeso, o qual pensavam que Paulo introduzira no templo.
30 Kanu-kinia Jerusalleme moloringi yomboma pali mumindili kolko lisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulka-tembelena ultu kunduku mengo punguli popenge seko ulka kunama pipi siringi.
30 E alvoroçou-se toda a cidade, e houve grande concurso de povo; e, pegando Paulo, o arrastaram para fora do templo, e logo as portas se fecharam.
31 Yu toko kondonge seko moloringi kinia Romo ami yema nokorumu ye nokolimu Jerusalleme yomboma pali seko kinjiku moloringi mele semanemo pilierimu.
31 E, procurando eles matá-lo, chegou ao tribuno da coorte o aviso de que Jerusalém estava toda em confusão;
32 Pilipale yu ami-ye mare kinia kanu yemanga nokoli yema kinia popenge sepa lipa memba yombo maku toko moloringina lisipa memba purumu. Ami-yema kinia ononga ye nokolimu kinia oringi kanokole seko kinjiku moloringi yombomane Pollo kelko kopene naa toko we siye koloringi.
32 O qual, tomando logo consigo soldados e centuriões, correu para eles. E, quando viram o tribuno e os soldados, cessaram de ferir a Paulo.
33 Ami-ye nokolimu Pollo molorumuna omba yu ka sipa ami-yemando nimbale: “Yu ka-séne talone ka taa.” nirimu. Aku nimbale yuni yomboma mangilipa nimbale: “I yemo nawe? Yu nambi semuye?” nirimu.
33 Então, aproximando-se o tribuno, o prendeu e o mandou atar com duas cadeias, e lhe perguntou quem era e o que tinha feito.
34 Maku toringi yombomanga ye marene “I-sipa i-sipa semu.” ningu yu-mele-mele ungu awisili niringi-kulu ami-ye nokolimu ulumunga pulumu naa pilipa imbi sipale, yuni nimbale: “Yu ami-yemanga ulkana mengo paa.” nirimu.
34 E na multidão uns clamavam de uma maneira, outros de outra; mas, como nada podia saber ao certo, por causa do alvoroço, mandou conduzi-lo para a fortaleza.
35 Mengo puringi kinia Pollo ulkana ola puringi polona nondopa purumu kinia yomboma nondoko nondoko ongo yu tonge seringimunga ami-yemane yu taropola seko mengo puringi.
35 E sucedeu que, chegando às escadas, os soldados tiveram de lhe pegar por causa da violência da multidão.
36 Yombo lombili puringimane ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi.
36 Porque a multidão do povo o seguia, clamando: Mata-o!
37 Ami-yemane Pollo ononga ulkana sukundu mengo pungí seringi kinia Pollone ami-ye nokolimu mawa sepale “Nane nu ungu se niembo.” nirimu.
37 E, quando iam a introduzir Paulo na fortaleza, disse Paulo ao tribuno: É-me permitido dizer-te alguma coisa? E ele disse: Sabes o grego?
38 Aku liemu u kolea Isipi ye sene “Romo gapomano tamili.” nimba yomboma toko kondoli ye po tausini lipa kolea ku lielina memba purumu kanu yemo nu mólo lepomo.” nirimu.
38 Não és tu porventura aquele egípcio que antes destes dias fez uma sedição e levou ao deserto quatro mil salteadores?
39 Pollone pundu topa nimbale: “Na Juda yemo, kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi nanga koleamo. Nanga koleamo we se mólo. Imbi molemo kolea-awilimu. ‘Nane yomboma ungu nimbu siembo.’ nimbuli nu mawa sekero.” nirimu.
39 Mas Paulo lhe disse: Na verdade que sou um homem judeu, cidadão de Tarso, cidade não pouco célebre na Cilícia; rogo-te, porém, que me permitas falar ao povo.
40 Ami-ye nokolimuni “Manda, ni.” nirimu kinia Pollo polona ola gilipale “Na ungu se niembo, ono taka leko molaa.” nimba ki ola mundorumu.
40 E, havendo-lho permitido, Paulo, pondo-se em pé nas escadas, fez sinal com a mão ao povo; e, feito grande silêncio, falou-lhes em língua hebraica, dizendo:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.