Atos 13

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Karasinga yombo talapemo kolea-awili Andiyoko moloringimanga mare Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema molko, mare yomboma ungu-mane siringi yema moloringi. Ononga imbima i-sipa: Banapas keme, ‘Ye Pombora’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji se nokorumu ye nokoli kingi Erotenga ulkana awi lierimu) ye Maneyene keme, Sollo keme.
1 Na igreja de Antioquia havia profetas e mestres: Barnabé, Simeão, chamado Níger, Lúcio de Cirene, Manaém, que fora criado com Herodes, o tetrarca, e Saulo.
2 Karasi pilieli yomboma Ye-Awilimu kape ningu imbi ambolko paka tondoko kere-langi naa nongo mi toko moloringi kinia Mini Kake Sélimuni nimbale: “Nane ‘Banapas kinia Sollotolo sangili.’ nindu kongonomo sangili ningu taltangi.” nirimu.
2 Enquanto adoravam ao Senhor e jejuavam, disse o Espírito Santo: "Separem-me Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho chamado".
3 Aku nirimu-kulu pilkuli kere-langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinia ungu ninguli, olo ki ola munduku ambolkole “Pale.” ningu mundoringi.
3 Assim, depois de jejuar e orar, impuseram-lhes as mãos e os enviaram.
4 Mini Kake Sélimuni “Olo pale.” nimba lipa mundorumu kinia Sellusia taono maniando pungu, nomuna sipi lierimuna sukundu pungu kolea Saiporas puringili.
4 Enviados pelo Espírito Santo, desceram a Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 Sallamas taono ongo sipina mania punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako olo lipa tapondopa pea kopu seko andoringi.
5 Chegando em Salamina, proclamaram a palavra de Deus nas sinagogas judaicas. João estava com eles como auxiliar.
6 Kolea Saiporas nomu-kusa suku-singina lierimu kolea se. Akuna kimbu-kongono seko kolea-kangamanga ungu ningu siliku punguli, Pepos taono nomu kelona lierimuna wendo puringili. Kanuna Juda ye se molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu-na ulu-tondoloma sepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu sikiru.” nimba yomboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi se Ellimas niringila.
6 Viajaram por toda a ilha, até que chegaram a Pafos. Ali encontraram um judeu, chamado Barjesus, que praticava magia e era falso profeta.
7 Ellimas yu Saiporas poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinia kopu seko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipa kondoli paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungumu piliambo.’ nimba yuni Banapas kinia Sollotolo “Wale.” nirimu.
7 Ele era assessor do procônsul Sérgio Paulo. O procônsul, sendo homem culto, mandou chamar Barnabé e Saulo, porque queria ouvir a palavra de Deus.
8 Aku-na-kolo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu kinia ulu-tondoloma serimu ye kanumu, yunga imbi se Ellimas niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimba pipi simba sepa, gapomano ye endisimuni ‘Olonga ungumu pilipale ‘Sika.’ nimba konopu topele naa topili.’ nimba, endisimu pilimba aulkamo pipi simba serimu. (Imbi Ellimas kanumu Giriki-ungu se, kanumunga pulumu kurumanga nokoli Setenenga ulu-tondoloma sendeli yemo.)
8 Mas Elimas, o mágico ( esse é o significado do seu nome ) opôs-se a eles e tentava desviar da fé o procônsul.
9 Kanu-kinia Sollo, yunga imbi se Pollo niringila, yu Mini Kake Sélimu konopuna molopa manda serimu kinia yuni Ellimas neme-neme nimba kanopa nimbale:
9 Então Saulo, também chamado Paulo, cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para Elimas e disse:
10 “Nu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemonga malo se, nu méle sumbi silimanga opa-tou se moleno. Kiyongo nimba andopa wa nomba kolo topa sepa kinjeli ulumanga pali puluma nu-kinia pelemo. Ye-Awilimuni yomboma lipa tapondolemo aulkamo pipi siku, ‘Yomboma aulka senga lupa pamili.’ ningu kolo toleno uluma manda munduku naa kelieniye?
10 "Filho do diabo e inimigo de tudo o que é justo! Você está cheio de toda espécie de engano e maldade. Quando é que vai parar de perverter os retos caminhos do Senhor?
11 Aku manda, Ye-Awilimuni nu-kinia ‘Opa-tou molambili.’ nikimu. Nunga mongotolo pipi simba kinia nu kolea pa sembá mele naa kanoko, wale mare simbulu tolina moloni.” nirimu.
11 Saiba agora que a mão do Senhor está contra você, e você ficará cego e incapaz de ver a luz do sol durante algum tempo". Imediatamente vieram sobre ele névoa e escuridão, e ele, tateando, procurava quem o guiasse pela mão.
12 Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopale, Ye-Awili Yesusi molopa serimu mele Pollo Banapasitolone mane siringili kanumu pilipa mini-wale mundupa “I nikimbili mele sika nikimbili lémo.” nimba kuru mondorumu.
12 O procônsul, vendo o que havia acontecido, creu, profundamente impressionado com o ensino do Senhor.
13 Pollo kinia kopu seko puringi yema kinia Pepos taono munduku kelko nomuna sipi senga Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lierimu taono se. Kanuna Jono Mako olo mundupa kelepa Jerusallemendo kelepa purumu.
13 De Pafos, Paulo e seus companheiros navegaram para Perge, na Panfília. João os deixou ali e voltou para Jerusalém.
14 Kanu-kinia Pollo kinia Banapasitolo Peka taono munduku kelko kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono puringili. Punguli ⸤Juda yomboma koro moloringi⸥ wale Sambate kinia Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pungu moloringili.
14 De Perge prosseguiram até Antioquia da Pisídia. No sábado, entraram na sinagoga e se assentaram.
15 Yombo maku toringima nokoringi tapu-yemane ⸤boku lipa⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema pilipale boku torumu ungu se kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi ungu se kinia kambu toko pora sikuli, olo mangilku ninguli: “Genungulutolo, ‘Yomboma ungu-mane se simbulú.’ konopu liengili liemu piliamili ongo ningu siele.” niringi.
15 Depois da leitura da Lei e dos Profetas, os chefes da sinagoga lhes mandaram dizer: "Irmãos, se vocês têm uma mensagem de encorajamento para o povo, falem".
16 Kanu-kinia Pollo ola gilipa nimbale:
16 Pondo-se de pé, Paulo fez sinal com a mão e disse: "Israelitas e gentios que temem a Deus, ouçam-me!
17 “Olio Isirele yombomanga Pulu Yemone olionga anda-kolepali nimba taltopa “Ono kinia onone pe pe kepe kalko lingíma kinia na nokopo molombo.” nirimu. Kanu-kinia ono kolea Isipi moloringi kinia ‘Ono yombo talape paa awisili molangi.’ nirimu. Kolea Isipi ono yombo talape paa awisili moloringi kinia yuni yunga tondolomone ono aku koleamonga ultu memba omba,
17 O Deus do povo de Israel escolheu nossos antepassados, e exaltou o povo durante a sua permanência no Egito; com grande poder os fez sair daquele país
18 kolea ku lepa kere-langi naa lieli koleana memba pumbale, ono kalia-ingi paono talo omba pupili kolea ku lieli akuna seko kinjiku moloringi mele yuni kanopale, yunga konopuna umbuna sepili kanopa molorumu.
18 e os aturou no deserto durante cerca de quarenta anos.
19 Yunga yomboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbale yombo talape yopoko-pakara akuna u moloringima topa mundupa mamo yunga yomboma lipa sirimu.
19 Ele destruiu sete nações em Canaã e deu a terra delas como herança ao seu povo.
20 Ono kolea Isipi pungu molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yomboma toko mundangi kalia-ingi po anderete pipiti omba purumu.
20 Tudo isso levou cerca de quatrocentos e cinqüenta anos. "Depois disso, ele lhes deu juízes até o tempo do profeta Samuel.
21 Kanu ye Samuelene ono nokopa molopili ono we tapu-yombomane nokoringimunga siye serimu-kulu “Ye nokoli kingi sene olio nokopili ningu taltou.” niringi. Kanu-kinia Benjaminini kalopa liltimu ye se, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone nimba taltorumu, yu ononga pulu-pulu ye nokoli kingimu molopili kalia-ingi paono talo omba purumu.
21 Então o povo pediu um rei, e Deus lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, que reinou quarenta anos.
22 “Pulu Yemone Sollo makoropale “Depiti ononga ye nokoli kingimu kolali sepa molopili.” nirimu. Yuni Depitindu nimbale: “Jesi malo Depiti nanga uluma pali pilipa lipa sembá lémo-na nane kanopole yu kanopo peanga pilielio.” nirimu.
22 Depois de rejeitar Saul, levantou-lhes Davi como rei, sobre quem testemunhou: ‘Encontrei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração; ele fará tudo o que for da minha vontade’.
23 Kanu-kinia Pulu Yemone Isirele yombomando “Ono lipa tapondomba ye se simbú.” u nirimu yemo ‘Kamu siembo.’ nimbale yuni kanu ye Depitini yandopa kalopa liltimu yombo sene ‘Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limba Ye Yesusi mepili.’ nirimu.
23 "Da descendência desse homem Deus trouxe a Israel o Salvador Jesus, como prometera.
24 Yesusi u naa opili No Lindeli Jonone Isirele yombomando pali ungu-mane sipa nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu.
24 Antes da vinda de Jesus, João pregou um batismo de arrependimento para todo o povo de Israel.
25 Jono yu aku kongonomo nondopa sepa pora sipa yuni onondo nimbale: “Na nawe konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo mólo. Ombá yemo paa peangamo na paa kiri, yunga we-kongonomo kepe manda naa sepo yunga kimbu-su ka pilka manda naa tondolka.” nirimu.
25 Quando estava completando sua carreira, João disse: ‘Quem vocês pensam que eu sou? Não sou quem vocês pensam. Mas eis que vem depois de mim aquele cujas sandálias não sou digno nem de desamarrar’.
26 “Ango-keme, ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma kinia, ono Pulu Yemo pipili kolko liku awi silimili yombo-lupama kinia, i semane peangamo, Pulu Yemone olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondorumu semane peangamo olionga.
26 "Irmãos, filhos de Abraão, e gentios que temem a Deus, a nós foi enviada esta mensagem de salvação.
27 “Jerusalleme moloringi yomboma kinia ononga ye awilima kinia onone Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu.’ konopu naa leko, yunga imbi we leko ‘Yu we-yere.’ konopu lieringi. Aku-na-kolo olionga ye nokoli kanumane “Yesusi toko kondangi.” niringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane “I-siku i-siku senge.” koronga-u niringi aku mele wendo orumu. Kanu unguma kanu yemane bokuna toringi molemo unguma “Yesusi toko kondangi.” niringi yombomane ⸤ono koro molemele⸥ wale Sambatemanga pali boku kanoko pilieringi-na-kolo kanu ungu alieli bokuna kanoko pilieringimanga pulumu naa pilieringi.
27 O povo de Jerusalém e seus governantes não reconheceram Jesus, mas, ao condená-lo, cumpriram as palavras dos profetas, que são lidas todos os sábados.
28 Yu ulu se sepa kinjerimumu kanokole ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi-na-kolo Romo ye nokoli Paillatendo we mawa sekole “Kolopili, ⸤unjuna ola uku toko panjei⸥.” niringi.
28 Mesmo não achando motivo legal para uma sentença de morte, pediram a Pilatos que o mandasse executar.
29 “U-yombomane ono pe senge mele ningu boku toringi uluma pali Jerusalleme yombomane Yesusi-kinia seko pora siringi yu kolorumu kinia yombo marene yu ongo unjuna mania liku yombo-óno-seli kou-kande senga mengo pungu taltoringi.
29 Tendo cumprido tudo o que estava escrito a respeito dele, tiraram-no do madeiro e o colocaram num sepulcro.
30 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Yu yombo-óno-koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu.
30 Mas Deus o ressuscitou dos mortos,
31 Kanu-kinia yu lomboropa ola molorumu kinia u yu naa toko kondangi yomboma yu-kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko kolea-awili Jerusallemendo olando puringi kanu yombomane enamanga alieli yu kanoringi. Kiniá kanu yombomane kanoringi mele olionga Isirele yomboma ningu siliku andolemele.
31 e, por muitos dias, foi visto por aqueles que tinham ido com ele da Galiléia para Jerusalém. Eles agora são testemunhas dele para o povo.
32 — ausente —
32 "Nós lhes anunciamos as boas novas: o que Deus prometeu a nossos antepassados
33 — ausente —
33 ele cumpriu para nós, seus filhos, ressuscitando Jesus, como está escrito no Salmo segundo: ‘Tu és meu filho; eu hoje te gerei’.
34 — ausente —
34 O fato de que Deus o ressuscitou dos mortos, para que nunca entrasse em decomposição, é declarado nestas palavras: ‘Eu lhes dou as santas e fiéis bênçãos prometidas a Davi’.
35 — ausente —
35 Assim ele diz noutra passagem: ‘Não permitirás que o teu Santo sofra decomposição’.
36 Depitini Pulu Yemondo aku nirimu Depiti yuyu sembá mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu kongonoma pali sepa lipale yu kolorumu, óno seringi kinia purorumu.
36 "Tendo, pois, Davi servido ao propósito de Deus em sua geração, adormeceu, foi sepultado com os seus antepassados e seu corpo se decompôs.
37 Aku-na-kolo ye kolorumu óno seringi kinia Pulu Yemone topa makisindipa “Lomboroko ola molou.” nirimu kanu yemo yu purou naa purorumu. Aku yemo Yesusi.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou não sofreu decomposição.
38 “Ango-keme, aku serimu-na ‘Ono piliangi.’ nimbu nimbú sekero mele i-sipa: Yesusini serimumunga yuni olionga ulu-pulu-kirima pali ‘Kamu mania pupili.’ nimba akuma siye kolomba.
38 "Portanto, meus irmãos, quero que saibam que mediante Jesus lhes é proclamado o perdão dos pecados.
39 Mosisini ungu-mane u sirimumane ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima kamu omba mania pumbá, ono konopu sumbi nimba peli yomboma molonge.’ manda naa nirimu-na-kolo kiniá Yesusi olionga nimba senderimu uluma “Sika aku serimu.” ningu kuru mondonge yomboma Pulu Yemone ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ono ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanomba.
39 Por meio dele, todo aquele que crê é justificado de todas as coisas das quais não podiam ser justificados pela lei de Moisés.
40 “Akumunga u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio-kinia wendo naa opili.’ ningu, pilku kondoko molangi.
40 Cuidem para que não lhes aconteça o que disseram os profetas:
41 Kanu yemanga sene nimbale:
41 ‘Olhem, escarnecedores, admirem-se e pereçam; pois nos dias de vocês farei algo que vocês jamais creriam se alguém lhes contasse! ’"
42 Pollo Banapasitolo Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo munduku kelko pungilí seringili kinia yombomane olo mawa seko ninguli: “I ungu ningu sikimbilimu pe ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo kinia kelko ongo ningu siele.” niringi.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo da sinagoga, o povo os convidou a falar mais a respeito dessas coisas no sábado seguinte.
43 Bulu-balu ningu pena puringi kinia Juda yomboma kinia yombo-lupa Pulu Yemonga ungu pilieringima kinia ononga yombo awisili Pollo Banapasitolo lombili puringi. Olone ono ungu ningu siku, “Ono ‘Pulu Yemone we kondo kolopa sepa kondolemo ulu-pulumu olio-kinia pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.” niringili.
43 Despedida a congregação, muitos dos judeus e estrangeiros piedosos convertidos ao judaísmo seguiram Paulo e Barnabé. Estes conversavam com eles, recomendando-lhes que continuassem na graça de Deus.
44 Pe Sambate walemo wendo orumu kinia aku taonona yombo paa awisili Pulu Yemonga ungumu pilingindu maku toringi.
44 No sábado seguinte, quase toda a cidade se reuniu para ouvir a palavra do Senhor.
45 Aku-na-kolo yombo awisili Pollonga ungumu pilingindu maku toringi-kulu Juda yombomane kanokole konopu kiri panjiku Pollone ungu nirimuma ungu-taka tondoko “Nimba kinjikimu.” niringi.
45 Quando os judeus viram a multidão, ficaram cheios de inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo estava dizendo.
46 Kanu-kinia Pollo Banapasitolone onondo tondolo munduku ninguli: “Pulu Yemone ‘Ono Juda yomboma yunga ungumu u piliangi.’ u nirimu-kulu ono kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Aku-na-kolo onone ‘Olio molopo naa kondolemolomonga alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu manda naa limulú.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilielemelemonga oltone ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pumbulú.
46 Então Paulo e Barnabé lhes responderam corajosamente: "Era necessário anunciar primeiro a vocês a palavra de Deus; uma vez que a rejeitam e não se julgam dignos da vida eterna, agora nos voltamos para os gentios.
47 Ye-Awilimuni oltondo “Aku sale.” nirimu kanumu. Yuni nimbale:
47 Pois assim o Senhor nos ordenou: ‘Eu fiz de você luz para os gentios, para que você leve a salvação até aos confins da terra’ ".
48 Juda yombo naa moloringi yombomane aku niringili pilkuli konopu siku “Ye-Awilimunga ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko kondoko mindi pangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane ‘Ungu nikimbili mele sika.’ ningu kuru mondoko liltingi.
48 Ouvindo isso, os gentios alegraram-se e bendisseram a palavra do Senhor; e creram todos os que haviam sido designados para a vida eterna.
49 Olo moloringili koleamanga pali Ye-Awilimunga ungumu pumba para-nanga lierimu.
49 A palavra do Senhor se espalhava por toda a região.
50 Aku-na-kolo Juda yombomane Pulu Yemo pipili kolko pilieringi ambo nokolima kinia kanu koleana ye awilima kinia seko mumindili kondoringi, kiniá onone yomboma pali seko mumindili kondoko, Pollo Banapasitolo ‘Ononga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ultu mundoringi.
50 Mas os judeus incitaram as mulheres piedosas de elevada posição e os principais da cidade. E, provocando perseguição contra Paulo e Barnabé, os expulsaram do seu território.
51 Aku seringimunga ‘Seko kinjikimili kanangi.’ ningu olonga kimbuna ma kulu toko Akoniamo taono puringili.
51 Estes sacudiram o pó dos seus pés em protesto contra eles e foram para Icônio.
52 Andiyoko taonona moloringi Yesusinga lombili andoli yomboma paa konopu awisili siku, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda sepili moloringi.
52 Os discípulos continuavam cheios de alegria e do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.