1 João 5
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasi akumundu pe Yesusi kanu ye nokoli Karasimu omba molorumu.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemonga bolangoma molemele. Yombo sene ye se konopu mondolemo yombomone kanu yemonga bolangomo konopu mondolemóla.
1 Yait ebitumatum Jesu i Roubininenayan, nati orot i God natun. Naatu orot yait Tamat ebiyabuw natunatun auman boro niyabow.
2 Olione Pulu Yemo konopu mondopo, yuni “Saa.” nirimu uluma pilipu lipu selemolo.’ nimbu pilipuli ‘Olione yunga bolangoma konopu mondolemolo.’ nimbu pilielemolo.
2 Ef iti na’atube tasisinaf it boro tanaso’ob, it God taiyabuw ana ofafar tabobosiyasiyar, imih i natunatun tabiyabuwih.
3 Pulu Yemo konopu mondomolondo yuni “Saa.” nirimu uluma pilipu lipu semolo. Yuni “Saa.” nirimu uluma semolondo kála naa sepo semolo.
3 Naatu ata yabow God tabitin, anayabin i ana ofafar tabobosiyasiyar imih i ana ofafar boro men isat hinafokaramih.
4 Pulu Yemonga bolango molemele yomboma mana kondi tolemele uluma “Mólo!” ningu ulu-pulu-kirima toko mania mundukuli kelko naa selemele. ‘Pulu Yemonga Malo Yesusi olionga.’ nimbu kuru mondolemolomonga olione mana-ulu kanuma “Mólo!” nimbu topo mania mundulimulu.
4 Naatu yait God natunamih baib i boro tafaram ana kakafin nawasatan. Imih Jesu tebitumitum anamaramaim tafaram ana kakafin tawasatan Satan umanane taikisisirit tatit.
5 Namelene mana ulu-pulu-kirima “Mólo!” ningu toko mania mundulimiliye? Olio ‘Yesusi yu Pulu Yemonga Malo nimbu kuru mondolemolo yombomane mindi kanu uluma “Mólo!” nimbu topo mania mundulimulu lémo.
5 Imih yait boro tafaram ana kakafin nawasatan? Orot yait ebitumatum Jesu i God Natun? I boro tafaram nigegesair Satan umanane nikisisir natit.
6 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu pe Yesusi orumu. Yesusi Karasi Pulu Yemonga Malo molopa no liltimula; Pulu Yemonga Malo molopa yunga mememo ‘ondondopili.’ nirimula. Yu Pulu Yemonga Malo molopa no liltimumu manjipa mólo. Pulu Yemonga Malo molopa no liltimula, meme ‘ondondopili.’ nimba kolorumula. Mini Kake Sélimu ungu- sikamanga pulumu molopale yuni “Yesusi yu sika Ye Nokoli Karasimu omba molorumu, yu sika Pulu Yemonga Malo.” nilimúmu paa sika nilimú.
6 Iti orot Jesu i taiyuwin na i’obaiyit i God Natun ana Roubininenayan. Imih Jesu bapataito baib ana maramaim, God i’obaiyit ta’itin. Naatu morob ana rara suwa re’er ana maramaim auman. Naatu Anun Kakafiyin sif rurubon i turobe. Anayabin Anun Kakafiyin i men baifufuwenayan.
7 Méle yopokone Yesusi Karasi omba molorumu mele lipa ora silimú.
7 Naatu iti sawar tounu i Jesu isan sif tirurubon.
8 Akuma Minimu kinia nomo kinia mememo kinia, aku yopokonga ungu-pulu selumu.
8 Nati sawar i Anun Kakafiyin, harew, naatu rara, nah tounu hai tur i ta’imon sif hirubon.
9 Mana-yombomane unguma ningu silimili kinia pilipuli ‘Sika lepomo.’ nimbu pilielemolo-na-kolo mana-yombomane ningu silimili unguma maniandopa. Pulu Yemone yuyu nimba silimú unguma olandopamonga yuni yunga Malo molemo mele nimba sirimu ungumu “Paa sika.” nimbu piliemulu liemu papu.
9 Orot tafaram hai sawar isah sif erurubon i tabitumatum, baise God ana sif rurubon i fair kwanekwan, anayabin God sif rurubon i Natun Jesu Keriso isan sif rubon tanowar, Jesu i God Natun.
10 Akumunga, yombo sene ‘Pulu Yemonga Malo yu sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo yunga konopumuni ‘Pulu Yemone aku nimba silimú unguma sika lémo.’ nimba kuru mondolemóla. Yombo sene ‘Pulu Yemone nilimú unguma sika mólo.’ nimba kuru naa mondolemo yombomone aku sipa nimba kuru naa mondolemomone ‘Pulu Yemo yu kolo tolemo yemo.’ nimba kuru mondolemo. Nambi semu-na, kanu yombomone Pulu Yemone yunga Malo molemo mele nimba silimú unguma ‘Kolo tokomo.’ nimba kuru naa mondolemo kinia aku sipa ‘Pulu Yemone nilimú unguma ungu-sikama mólo.’ nimba kuru naa mondolemóla.
10 Imih orot yait God natun ebitumatum abisa God eo sif rurubon i dogoronamaim ema’am. Baise orot yait God eo men ebitumatum, nati orot iwa’an God baifuwenayan matar. Anayabin God Natun isan eo sif rurubon men ebitumatum.
11 Pulu Yemone nimba silimú ungumu i-sipa: Pulu Yemone olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu sirimu. Kanu molopa mindi puli ulu-pulumu yunga Malo-kinia pelemo.
11 God kukurereb i yawas wanatowan itit. Naatu iti yawas an i Natun wanawananamaim ema’am.
12 Pulu Yemonga Malo-kinia kopu seko molemele yomboma aku konde molemele molonge ulu-pulumu ⸤Pulu Yemone sirimu kanumu⸥ ono-kinia pelemo. Pulu Yemonga Malo-kinia kopu seko naa molemele yomboma aku konde mololi ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo. Akumu Pulu Yemone nimba silimú ungumu.
12 Imih orot yait God Natun nabaib yawas boro nab. Baise orot yait God Natun men nabaib yawas boro men nab.
13 Ono Pulu Yemonga Malonga imbi pilku yu molemo mele ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma ‘ono ‘Alieli molko mindi pungí ulu-pulumu sika ono-kinia pelemo.’ ningu tondolo munduku piliangi.’ nimbu i pepámo ono topo sikiru.
13 Ayu iti sawar kwa iyab God Natun kwabitumitum isa akikirum kwana’itin, saise kwanaso’ob, kwa i yawas wanatowan kwabai.
14 Olio Pulu Yemonga kumbi-kerena pumbu ulu mare mawa semolondo tondolo mundupu kuru mondopole pumulú mele i-sipa: Pulu Yemo yuni ‘Wendo opili.’ nimba pilipa molemo mele pilipuli yu molemona pumbu mawa semolo kinia ‘yu paa sika olionga unguma pilimba.’ nimbu kuru mondopo olio pipili naa kolopo yunga kumbikerena sumbi sipu pulimulu.
14 Imih God nanamaim boro koufair tanab, abisa isan i ana kokomaim tabifefeyan boro nanowar.
15 Kanu-kinia ‘Olio yu mawa semolo mele sika pilimba.’ nimbu pilipuli u naa sipili ‘Mawa semolo kanu mélema olio sika koronga simu lipu pora símulu.’ nimbu kuru mondolemolola.
15 Mar etei isan tafefeyan i enonowar, nati i anababatun taso’ob, naatu abisa isan tabifefeyan ebitit auman taso’ob.
16 Karasinga yombo sene Karasinga yombo se ulu-pulu-kiri se sembá kanopale, aku ulu-pulu-kiri sembamonga yu kolomba ulu se naa pemu liemu ulu-pulu-kiri sembá mele kanomba yombomone kanu genunga Pulu Yemo mawa sendepili. Aku sembá kinia Pulu Yemone yu ‘kelepa konde molopili.’ nimbá. We-ulu-pulu-kirimando nikiru. Yombo sene ulu-pulu-kiri se sembamonga yu kolomba ulu-pulu se paa sika pelemo, yombo sene kanu ulu-pulu-kirimu sembá kinia ‘Kanu yombomonga Pulu Yemo mawa sendangi.’ nimbu naa nikiru.
16 Taituwa bowabow kakafin sinaf kui’itin i boro men nan morob wan nayen, gewasin God isan kwanifefeyan yawas nitin maiye. Baise bowabow kakafin ta i boro nabonawiy morob wan kwanayen. Naatu ayu i men sabuw nati bowabow kakafin hisinaf hin morob wan hiyey isah yoyobanamih ao.
17 Pulu Yemo kinia yomboma kinia sepo kinjilimulu uluma pali Pulu Yemone ‘Ulu-pulu-kirima.’ nilimú. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri mare yombomane selemele aku ulu-pulu-kirimanga yombo kolonge uluri naa pelemo. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri selemelemanga mare, yomboma aku uluma selemelemonga kolonge uluri naa pelemo.
17 Ef kakafih tasisinaf etei i bowabow kakafih. Baise i wanawanahimaim bowabow kakafin ta boro men nanawiy inan morob wan inayenamih.
18 Olio pilielemolo, ‘Pulu Yemone merimu yunga bolango molemele yomboma ulu-pulu-kirima alieli seko naa molemele. Pulu Yemonga Malone kanu yomboma nokopa kondolemomonga ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ono kamu manda ambolopa mindili naa simba.’ aku nimbu pilielemolo.
18 Taso’ob orot yait God natun boro men mar etei nama bowabow kakafin nasinafumih. Anayabin God Natun mar etei etatafafar, imih Demon Mowan boro men ni’afiyimih.
19 Olio pilielemolo: ‘Sika ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ma-koleana yombomanga ye nokoli molopa ono ambolopa nokolemo-na-kolo olio Pulu Yemonga bolangoma molemolo.’ nimbu pilielemolo.
19 Tafaram tutufin etei i Demon ebi’aiwob. Baise taso’ob it i God nowan.
20 Ulu se pilielemolola. Akumu i-sipa: ‘Olio ‘Sika-ye molemomo molopa konopumuni pilielemo mele piliangi.’ nimba Pulu Yemonga Malo omba olio pilipa kondoli sirimu. Olio sika-ye molemomo-kinia konopu seluna pupili kopu sepo molemolo, yunga Malo Yesusi Karasi yu-kinia kepe pea kopu sepo molemolola. I Pulu Yemo Pulu Ye Sikamo, alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo yemo.’ nimbu pilielemolola.
20 God Natun na, God anababatun isan bi’obaiyit i taso’ob. Naatu God anababatun wanawananamaim tama’am. Natun Jesu Keriso auman wanawananamaim iti God i turobe yawas wanatowan ma’ama’anin, imih ibasit bairit wanatowan tama’am.
21 Nanga bolango-nanama, we-mélema anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema.’ ningu popo toko mélema kalko silimili méle akuma liku bulu siku ‘paa ambolopo popo naa tomolo.’ ningu molangi.
21 Natunatu taiyuw kwanatafafari, god baifufuwenayah hinanan kwanahaiwih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.