1 João 2

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nanga bolango-nanama, ‘Ono ulu-pulu-kirima naa sangi.’ nimbu i pepámo ono simbú tokoro. Aku-na-kolo ononga yombo sene ulu-pulu-kiri se semu liemu olionga nimba lipa tapondopa Lapanga kumbikerena mawa sendelemo yemo molemo. Akumu ulu sumbi nilima mindi seli ye Yesusi Karasi.
1 Natunatu ayu iti fef akikirum, saise kwa bowabow kakafih men kwanasinafumih. Baise o yait bowabow kakafin inasisinaf na’at, Jesu Keriso ana Yawas Mutufurin Tamat nanamaim wasfafarit ebatabat boro nibaisit Tamah nifefeyan.
2 Yu “‘Ononga ulu-kiri selemelemanga Pulu Yemone ono naa topili. Ono kolea-kirina pungu molko kinjiku mindi naa pangi.’ nimbu, ‘Ononga ulu-pulu-kirima omba mania pupili.’ nimbu, nanga mememo ondondopa kolambo.” nirimu yemo. Olio Isirele yombomanga mindi mólola. Ma-koleana yombomanga pali ulu-pulu-kiri seringi selemelema ‘Pulu Yemone ‘Omba mania pupili. Pe kelepo naa pilipu molopole ono sepo naa kinjambo.’ nipili.’ nimba Karasi yu mana- yombomanga pali kolondorumu.
2 I akisinamo biyan siboromih yai ata bowabow kakafih etei notawiyen, men it akisit baise tafaram wanawanan sabuw tutufin etei hai bowabow kakafin auman notawiyen.
3 Karasini oliondo “Saa.” nirimu mele pilipu lipu semulu liemu ‘Yu paa sika kanopo pilipu molemolo.’ nimbu pilielemolo.
3 God ana ofafar tanabobosiyasiyar na’at, nati i ebiturobe it i anababatun God taso’ob.
4 Yombomane ‘Yu olio kanopo pilielemolo.’ ninguli yuni “Saa.” nirimu mele pilku liku naa selemele, kanu yomboma ono ungu kolo toli yomboma, yunga ungu-sikama konopuna naa pelemo.
4 Naatu orot ta nao, “Ayu i God aso’ob,” baise ana ofafar men nabobosiyasiyar, nati orot i baifufuwenayan, dogoron wanawanan men turobe ema’am.
5 — ausente —
5 Baise orot yait God ana tur nabobosiyasiyar, God ana yabow nati orot wanawanan i rusouw, nati’imaim boro tanaso’ob it i anababatun God nowan.
6 — ausente —
6 Orot yait Keriso wanawananamaim ma narouw nao’o, gewasin nati orot i Jesu Keriso ma’ama’abe nama.
7 Nanga pulu lemó yomboma, i pepá tokoro ungu-manemo konde se mólo. Akumu koronga-u Karasinga yomboma pulu polko molkole nirimulu pilieringi ungu-manemo.
7 Are au ofonah, iti obaiyunen tur kwa isa akikirum i men boubun. Baise atamanin marasika ana tur hio kwanowaraka.
8 Aku sika na-kolo kiniá i pepá tokorona ungu-mane konde se sikiru. I ungu-manemonga pulu yumu u Karasini sepa molorumu mele kanopo, yandopa ono seko molemele mele kanopole ‘Aku ungu-mane kondemo yu sika lémo.’ nimbu kanolemolo. Simbulu tolimu kamu pora nimbá sekemo, pa sélimu koronga wendo orumumu kiniá pa selemomonga ono aku siku molemele mele kanopo ‘Akumu ungu-mane sikamo.’ nimbu kanolemolo.
8 Baise boun i obaiyunen boubun kwa isa akikirum, tur anababatun i Keriso wanawananamaim hi’itin naatu boun kwa auman wanawanamaim ti’i’itin, anayabin gugumin i au’uf enan naatu marakaw anababatun i busurufika ekukusisiar.
9 Yombo sene “Na pa selina molio.” nilimú-na-kolo yunga genupili kinia konopu kiri panjilimú akumunga yu simbulu tolina we molemo.
9 Orot yait marakawinamaim ma rouw eo baise taituwan ebifa’ifai, nati orot i boro’ika guguminamaim ema’am.
10 Yombo se yunga genupili konopu mondolemomo pa selina molemo, yu kelepa a tomba mélse pa selina naa lemó.
10 Orot yait taituwan ebiyabuw marakawinamaim ema’am, naatu i wanawananamaim boro men orot babin ta nabonawiy kakafin nasinafumih.
11 Aku-sipa na-kolo yombo se genupili kinia konopu kiri panjilimú yombomo simbulu tolina molopa, simbulu tólimuni yunga mongomo pipi silimú-na aulkama manda kanopa sumbi sipa naa pulimú.
11 Baise orot yait taintuwan ebifa’ifa’ih i guguminamaim ema’am naatu guguminamaim ereremor, i men so’ob menamaim enan. Anayabin gugumin kakafin iwa’an ebobogan.
12 Nanga bolangoma,
12 Natunatu kwa isa iti fef akikirum,
13 Tata keme,
13 Tamai’inah kwa isa fef akikirum,
14 Bolango-nanama,
14 Natunatu kwa isa akikirum,
15 Mana-uluma kinia mana-mélema kinia konopu naa mondoko, aku mélema konopu kimbu siku naa molangi. Yombo se mana-uluma konopu mondomu liemu kanu yombomone Lapa konopu mondolemo ulu-pulumu yu-kinia naa pelemo.
15 Tafaram isan men kwaniyabow, na’atube tafaram ana sawar auman men isah kwaniyabow. Baise tafaram isan kwanabiyabow, Tamat i men kwabiyabuwimih.
16 Aku nambi semu-na, mana-mélema pali, ulu-pulu-kiri selemele yombomane mélse kanoko “Liemboa!” molo “Samboa!” nimba konopu mondolemele mélema kinia, yombomane mongo-kenge selemele uluma kinia, mongo kondoko kála selemele uluma kinia, aku mana-uluma pali Lapa-kinia wendo naa olemo, ma-koleana mindi wendo olemo kene aku mana-uluma konopu naa mondangi.
16 Sawar tutufin etei i tafaram nowan, abis sabuw hi’itah tekokok, naatu akisih hai kokomaim tisinaf kakafin emamatar. Imih tafaramamaim sawar iti sabuw hi’itah hai bai’o’orot erara’at. Baise sawar iti i men Tamatane enanamih iti i tafaram mowan.
17 Mamo kinia méle konopu mondolemele mélema pali pora nimbá-na-kolo yombo se Lapane “Sei.” nilimú mele pilipa lipa sengena panjipa sepa molemo yombomo alieli molopa kondopa mindi pumbá.
17 Tafaram wanawanan ana sawar sabuw tekokok etei boro hini’en. Baise orot yait God ana kok esisinaf boro nama wanatowan.
18 Nanga bolangoma, ma-kolea pora nimbá walemo kiniá wendo okomo. Karasinga opa-toumu ombá ono u pilieringi kanumu. Kiniá kepe Karasinga opa-tou awisili wendo olemele kanopole ‘Ma-koleamo nondopa pora nimbá sekemo.’ nimbu pilielemolo.
18 Natunatu tafaram ana yomanin i na kabom, hio kwanowar Keriso ana kamabiy i boro nan, imih Keriso ana kamabiy moumurih maiyow iban boun hina hititaka. Imih itaban iti’imaim taso’ob mar yomanin i nakabom.
19 Kanuma olio munduku kelko ultu puringi, aku-na-kolo u olio-kinia pea molorumulu kinia kanuma olionga yomboma sika naa moloringi. Ono sika olionga yomboma molemolánje olio-kinia pea we molemolá. Aku-sipa na-kolo olio munduku kelko puringi akumunga, kiniá lipu manjikimulu akumu olionga yombo mare mólo.
19 Iti sabuw i it ata kou’ay turin rowenatait tit, imih it taso’obaka nati sabuw i men it nowat anababatun. Anayabin it nowat na’at boro bairit tatama, baise hibihamiyitamaim it ebi’obiyit nati sabuw i men it nowat anababatun.
20 Aku-na-kolo Mini Kake Sélimu Karasini lipa mundorumu liltingi akumunga, kiniá ono pali sika uluma pilku apuruku kondolemele.
20 Baise kwa i Anun Kakafiyin Keriso tafa yan isuwai re, imih kwa etei tur anababatun kwaso’ob.
21 Ono ungu sikama naa pilielemele.’ nimbu i pepámo naa topo sikiru. ‘Ono ungu sikama pilielemele, aku ungumanga ungu kolo tolima wendo naa olemo.’ nimbu i pepámo tokoro.
21 Ayu kwa isa fef akikirum i men kwa tur anababatun so’oba’e kwama’am anot akikirumamih, en. Baise nati i kwa kwaso’obaka, naatu tur anababatunane boro men baifuwen ta nanamih, nati auman i kwa kwaso’obaka.
22 Kolo toli yomboma nameleye? ‘Yesusi yu Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mólo.’ nilimili yomboma ono kolo toli yomboma. Kanu yombomane Lapa kinia Malotolo “Mólo.” ningu liku bulu silimilimunga ono Karasinga opa-touma molemele.
22 Imih yait i baifufuwenayan? Orot yait nao Keriso i men Roubininenayan orotomih? Nati orot i Keriso ana kamabiy wairafin. Tamat God Natun hairi eyayaubih.
23 Yombo sene Malo “Mólo.” nimba lipa bulu silimú yombomone Lapa kepe “Mólo.” nimba lipa bulu silimúla. Yombo sene Malo ‘Sika.’ nimba ‘Pea kopu sepo molambili.’ nilimú yombomone Lapa kepe ‘Sikala.’ nimba ‘Pea kopu sepo molambili.’ nilimúla.
23 Anayabin orot yait God Natun eyayaub, Tamah auman eyayaub. Baise orot yait God Natun ebaib Tamah auman boro nab.
24 Ono u pilieringi unguma ‘Konopuna paa kamu pepili.’ ningu konopumuni tondolo munduku pilku molangi. Aku siku sengi liemu ono Malo kinia Lapatolo kinia pea alieli kopu seko molonge.
24 Imih kwana’itin tur marasika kwanonowar kwanakaif gewas dogoromaim nama. Tur kwanakaif gewas kwa boro mar etei Jesu wanawananamaim kwanama naatu Tamah auman boro wanawanamaim nama.
25 Yuni olio “Simbu.” nirimumu i-sipa mele: “Ono alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbú.” nirimu.
25 Anayabin Jesu sawar ta baititamih eo’omatanit i yawas wanatowan boro nitit.
26 Yombo marene ono kolo toko kondi tolemele aku yombomanga nane ono i pepámo topo sikiru. ⸤Akuma Karasinga opa-touma⸥.
26 Ayu kwa isa iti fef akikirum i kwa abimatnuwi sabuw iyab hina kwa tibifufuwi isan.
27 Aku-na-kolo ono Karasini Mini Kake Sélimu sirimu liltingi akumu ono-kinia molemomonga, yombo sene ono ungu-mane simba ungu se mólo. Mini Kake Sélimuni ono uluma pali mane silimú. Aku ungu-mane silimúma kolo naa tolemo, ungu-sikama mindi. Akumunga, yuni ono mane silimú mele Karasi-kinia alieli kopu seko molangi.
27 Baise kwa tafamaim Keriso Anunin Kakafiyin isuwai re’ere i ema’am. Imih kwa boro men yait ta ni’obaiyimih. Anayabin Anun Kakafiyin sawar etei ebi’obaiyi i turobe, men ta baifuwenamih. Imih abisa Anun kakafiyin ebi’obaiyi i kwanabosiyasiyar Keriso wanawananamaim kwanama.
28 Sika, nanga bolangoma, kiniá ono yu-kinia kopu seko molko mindi pangi. ‘Aku semolo kinia pe yu ombá kinia kanopole pipili naa kolopo yunga kumbi-kerena sumbi sipu pumbu ola gilimulu.’ ningu aku siku yu-kinia alieli kopu seko molangi.
28 Natunatu Keriso wanawananamaim mar etei kwanama, saise i nabirerereb ana veya it boro koufair auman tanatit, naatu boro men tanibiya’ohow tanawa’iramih.
29 Karasi ye paa sumbi nílimu.’ ningu pilkuli nilimilimuni, ulu sumbi nilima sepa molemo yombo se kanokole ‘Yu Pulu Yemone “Nanga bolango molani.” nirimu, yunga bolangomo molemo lémo.’ ningu pilielimelela.
29 Kwa etei kwaso’ob Keriso ana ef i mutufor, imih orot yait ef mutufor esisinaf kwanaso’ob nati orot i Godane tufuw maiye.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 João 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.