1 Coríntios 9

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Ono marene “Pollo Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.” nilimilimunga ungu se niembo: Na molio mele ono kanolemele.⸥ Ungu-mane sene molo ulu sene na manda nokopale sembó mele pipi simbaye? Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se naa molioye? ⸤ “Yesusini ye mare “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane yu kanoringi.” nikimili akumu⸥ na olionga Ye-Awili Yesusi na naa kanorunduye? Nane Ye-Awilimunga kongonomo andopo senderindumunga ono Karasinga yomboma naa molemeleye? ⸤Andopo naa sendelkanje yunga yomboma molemoláye?⸥
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Yombo marene ‘Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.’ konopu lemele-na-kolo ‘onone aku siku ningu naa pilielemele.’ konopu lekero. Ono Ye-Awilimunga yomboma molemele ulumuni na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molio mele lipa ora silimúmunga ⸤ ‘Aku sipa yemo naa molemo.’ ningu pilingí aulka se mólo.⸥
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Nane ulu sepo molioma apurukuli ⸤ ‘Aku sili ye se naa molemo.’ ningu pilielemele⸥ yombomando nane aku sipu pundu topo niembo:
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 “⸤Olio Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane kongono sendelemolomonga⸥ méle kalonge mele, no kinia kere-langi kinia namili siengi.” nilimolánje ‘Manda mólo.’ konopu lemeleye?
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye wema kinia, Ye-Awilimunga genupili kinia Pita kinia pea seringi mele na aku sipu Karasinga talapena ambo lipu pea andolkanje manda móloye?
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Molo Banapas oltone mindi Ye-Awilimunga kongonomo andopo sendelembolomonga méle kalólimu naa lipu, Ye-Awilimunga kongonomo kinia kou-kongonomo kinia sere lepo sepo molembolomo ‘Manda.’ konopu lekemeleye? ⸤Yesusini lipa mundorumu ye wemane mindi Pulu Yemonga kongonomo selemelemonga méle kalolima limili mele Banapas olto aku sipu manda naa limbulúye?⸥
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Ami-ye nawene ami-kongono sepale yuyu kere-langi korolemoye? No-waene kalia ye nawene sepale yunga waene-mongoma yuyu kepe naa nolemoye? Ye nawene kongi sipisipi ari sepale sipisipi ame naa nolemoye?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Yombomane konopu lemele mele mindi pilipuli aku sipu nikiru mele sikala. Aku-sipa na-kolo aku nikiru mele ungu-mane se molemóla.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Ungu-mane se Mosisini ungu-manema sirimu bokuna torumu mele i-sipa:
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Olio ⸤yunga kongonomo sendelemolo yema⸥ konopumuni pilipale kanu ungumu olionga ⸤pea⸥ naa ninderimuye? Yombo sene kalia sembando ma akulimú yombomo kinia, ⸤rasi-witi kanu kaliana wendo omba tolemo kinia⸥ yombo sene ⸤lipa maku topa⸥ rasi-witi kilu tolemo yombomo kinia, peatolo ‘Semboló kinia kaliana kere-langima nombolo.’ ningu kongono selembele mele Mosisini olionga nimba bokuna aku sipa tondorumu.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Olione ononga minimanga kere-langi peangama andopo panjindilimulu kene onone olionga kangikundu kere-langima singí kinia manda móloye? ⸤Ononga minimanga kere-langi umbu tondorumulumunga olio liku tapondoko kere-langi silimolánje manda.⸥
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 ⸤We-⸥ye marene ono ⸤Karasinga ungumu mane sikuli⸥ “Méle kalaa.” ningí kinia méle kalongi liemu onondo olione “Méle kalaa.” nilimolánje onone olio paa méle manda naa kalolemoláye?
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembele ⸤Jerusalleme gilimú⸥ akuna kongono selemele yema ⸤Juda yombomane⸥ Pulu Yemo kongi mélema silimili ulka-tembelena lemó kongi mélemanga mare liku nolemele mele naa pilielemeleye? Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polona kongono selemele yema akuna kere-langi kalolemelemanga mare liku nolemele mele onone naa pilielemeleye?
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Aku sipa, Ye-Awilimuni ungu-mane sipa nimbale: “Semane peangamo andoko toko silimili yema aku selemelemonga semane peangamo pilku limili yombomane ononga kangikundu lipa tapondomba mélema siengi liengi.” nirimu kanumu.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Aku-sipa na-kolo ⸤Ye-Awilimuni⸥ olio yunga kongonomo sendelemolo yemane “Mélema siee.” manda nimulú nirimu mele na ⸤aku sipu “Mélema siee.” naa nimbu⸥ siye kololio. ‘Onone na sika liku tapondangi.’ nimbu i unguma i pepána naa tokoro. Onone na kongono seliomonga méle kaloli se naa silimili aulkamo pipi siku, méle sika kalolemolánje ⸤Karasinga kongonomo we sendepo, méle kalólimu naa liumunga⸥ nanga imbi ambolopo paka topo kape niliu aulkamo kepe pipi sindilimolá, akumu kiri. Na ⸤mélema naa silimilimunga⸥ kolondu liemu peanga.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Aku-sipa na-kolo ⸤Ye-Awilimuni⸥ na kongono sipale “Paa aku siku sei.” nimba na lipa mundorumumunga nane yomboma semane peangamo andopo topo siliumunga nanga imbi ambolopo paka topo nanu manda kape nimbu konopu simbú aulka se mólo. Semane peangamo andopo topo naa silkanje na paa molopo kinjilka. Pulu Yemone na umbuna lipa silka.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Nanu konopumuni pilipuli ‘Semane peangamo andopo topo siembo.’ nilkanje aku selkamonga yombomane na méle kalolemolá lilkanje peanga. Aku-sipa na-kolo nanu konopumuni pilipuli i kongonomo naa selio. ⸤Ye-Awilimuni⸥ i kongonomo ‘Na sambo.’ nimba sirimu-na sepo kondoliomonga ⸤ “Onone na méle kalaa.” nilkanje manda mólo⸥.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Aku liemu na méle kaloli nambolkare limbuye? Nanga méle kaloli limbumu i-sipa: Semane peanga andopo topo siliumunga méle kalólimu naa lipu we andopo topo siliu akumu nanga méle kalólimu. Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se moliomonga “Na méle kalaa.” nilka mele naa niliu akumu peanga; kongonomo we andopo sendeliomonga na konopu siliu ulumu nanga méle kalólimu.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 ⸤Aku nikirumunga ungu se pea niembo:⸥ Na méle kalolima limbundu kongono naa selio. Na kongono seliomonga yombo sene molo ulu sene na naa nokolemo; na yombo senga kendemande sendeli ye se mólo. Sika aku sipu molio-na-kolo na konopumuni pilipuli yombo awisili ⸤Karasinga talape molemelena⸥ membo pumbúndu ‘Yombomanga kendemande sendeli yemo mele molambo.’ nimbu molio.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Juda yomboma kinia molopole ‘Ono ⸤Karasinga talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbuli Juda yomboma molemele mele na aku sipu molio. Mosisini ungu-mane sirimumane ⸤sika kiniá na naa nokolemo⸥-na-kolo ‘Ungu-manemane nokolemo yomboma lipu membo pambo.’ nimbuli na kanu yomboma kinia molopole ono molemele mele molio.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Mosisini sirimu ungu-manemane naa nokolemo yomboma kinia molopole, ‘Ono ⸤Karasinga talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbuli kanu yombo ungu-manemane naa nokolemo yomboma mele molio. Aku-sipa na-kolo ‘Pulu Yemonga ungu-manemane kiniá na naa nokolemo.’ nimbu naa nikiru. ‘Karasinga ungu-manemane na nokopili.’ nimbu, pilipu lipu selio ⸤akumunga Pulu Yemonga ungu-manemane sika na nokolemóla⸥.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Konopu tondolo naa pulimú yomboma kinia molopole ‘Ono lipu membo pambo.’ nimbuli na konopu tondolo naa puli ye se mele molopo ⸤ononga konopuma sepo sembambu sipu ulu mare naa selio⸥. ‘Yombo mare ⸤Karasinga talape molemelena⸥ lipu membo pambo.’ nimbuli na yombo lupa-lupama pali molemele mele na aku sipu molopole ulu lupa-lupama selio.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Nane selio uluma pali, ‘⸤Karasinga⸥ semane peangamo tondolo pupili.’ nimbuli aku sipu selio. Semane peangamone “Pulu Yemone olio sepa kondopa méle peanga taltondolemoma simba.” nilimú mélema na pea sepa kondopa sipili limbundu uluma selio mele selio.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 ⸤Aku seliomonga ungu se niembo:⸥ Méle peanga se taltolemelemo lingíndu ⸤ówa toko panjilimilina⸥ yombo awisili keru-kuru liku aulka lisiku pulimili-na-kolo yombo selu kumbi lepa pulimúmuni mindi kanu mélemo pumba limú akumu ono naa pilielemeleye? Aku kene ono aku siku ‘⸤Pulu Yemone⸥ méle simbama liemili.’ ningu keru-kuru liku tondolo munduku lisangi.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 ‘Méle kaloli singímu limulú.’ konopu lemele yombomane ono keru-kuru liku lisiku kondongendo walemo u wendo naa opili ononga kangima ‘pe nipili.’ ningu manda manjiku lisilimili. Aku-sipa na-kolo ono keru-kuru liku lisikuli limili mélema nondopa kiri lemó. Olio keru-kuru lipu limulú méle kalólimu pe kiri naa lepa alieli lepa mindi pumbá mélemo.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Aku nimbu pilipuli, yombo mare we andoko lisilimili mele naa selio. ⸤ ‘Méle kalólimu liembo kene ówana sumbi sipu pambo.’ nimbu paa tondolo mundupu lisiliu.⸥ Ye talo ki-lumunale selembele kinia ye sene ye se tombando ki-lumuni wena naa topa, tondolo mundupa enge nimba kangina sumbi sipa tolemo mele na aku sipu tondolo enge nimbu selio.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Nanga kangimu paa tondolo mundupu nokopo ‘Nanga kendemande-kongono sendélimu molopili.’ niliu. ‘Semane peangamo yomboma topo silipu andopole, pe na nanu ⸤sepo kondopo naa molombomonga⸥ méle kalólimu naa simba naa limbunje.’ nimbuli ⸤na aku sipu nanga kangimu tondolo mundupu nokopo molio⸥.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.