1 Coríntios 7
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs VC
VC Versão Católica
1 Kiniá onone na pepá toko sikuli mangilku pilieringi ungumanga pundu topo niembo:
1 Agora, a respeito das coisas que me escrevestes. Penso que seria bom ao homem não tocar mulher alguma.
2 Aku-sipa na-kolo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinia wapora toko andolemele kene yema yu-mele-mele ambo liku, amboma yu-mele-mele ye pangi.
2 Todavia, considerando o perigo da incontinência, cada um tenha sua mulher, e cada mulher tenha seu marido.
3 — ausente —
3 O marido cumpra o seu dever para com a sua esposa e da mesma forma também a esposa o cumpra para com o marido.
4 — ausente —
4 A mulher não pode dispor de seu corpo: ele pertence ao seu marido. E da mesma forma o marido não pode dispor do seu corpo: ele pertence à sua esposa.
5 Ambo yetolo we molembele kinia yemone molo ambomone menundu “Seluna peambili.” nimbá kinia menuni “Mólo.” nimbá manda naa sembá-na-kolo olone konopu seluna pupili molkole “Wale mare seluna naa pepo, kanu walemanga Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo molambili.” ningu, ningu panjikuli kanu walemanga seluna naa pengele kinia unguri mólo. Pe “Seluna naa peambili.” ningu, ningu panjingilí walema pora nimbá kinia ‘Wale awisili “Mólo.” nimbu seluna naa pembolo kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene olto omba kondi tomba kinia kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningu kelko seluna peangili.
5 Não vos recuseis um ao outro, a não ser de comum acordo, por algum tempo, para vos aplicardes à oração; e depois retornai novamente um para o outro, para que não vos tente Satanás por vossa incontinência.
6 Nane aku nikirumu ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Onone ⸤ye pungu ambo liku⸥ sangi.’ nimba ungu-mane aku sipa se naa pelemo.
6 Isto digo como concessão, não como ordem.
7 Aku-sipa na-kolo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we giliu mele yomboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, selemolánje peanga.’ konopu lekero. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ⸤yuyu konopumuni pilipale⸥ yomboma tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú. ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, aku sipa tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú limili.
7 Pois quereria que todos fossem como eu; mas cada um tem de Deus um dom particular: uns este, outros aquele.
8 Ambo ye naa pulima kinia, ye ambo naa lilima kinia, ambo-wayama kinia, nane onondo i-sipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we giliu mele ono aku siku we giliengi liemu peanga.
8 Aos solteiros e às viúvas, digo que lhes é bom se permanecerem assim, como eu.
9 Aku-sipa na-kolo ye mare ‘Ambo se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele yema ambo língi liemu manda. Ambo mare ‘Ye se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele amboma ye púngi liemu manda. Kangimuni aku siku yakala kolko aku siku sengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinia paa manda mólo. Aku senge yomboma yema ambo liku amboma ye pungu senge kinia peanga.’ nikiru.
9 Mas, se não podem guardar a continência, casem-se. É melhor casar do que abrasar-se.
10 Ambo yemando nane ‘Ulu se sangi.’ nimbu ungu-mane se sikiru. Akumu sika na nanu naa nimbu sikiru. Nimbú sekero akumu Ye-Awilimunga ungu-mane se. ⸤Akumu i-sipa:⸥ ‘Ambomane ononga yema munduku naa keleangi.
10 Aos casados mando {não eu, mas o Senhor} que a mulher não se separe do marido.
11 Molo ambo se yunga menu yemo sika mundupa keliemu liemu ye se naa pumba kamu we molopili. Molo ‘Kelepo ye pambo.’ konopu liemu liemu yunga yemo molombana kelepa pupili, konopu seluna pupili molangili. Yema ononga amboma “Paa.” ningu naa makorangi.’ nikiru.
11 E, se ela estiver separada, que fique sem se casar, ou que se reconcilie com seu marido. Igualmente, o marido não repudie sua mulher.
12 — ausente —
12 Aos outros, digo eu, não o Senhor: se um irmão desposou uma mulher pagã {sem a fé} e esta consente em morar com ele, não a repudie.
13 — ausente —
13 Se uma mulher desposou um marido pagão e este consente em coabitar com ela, não repudie o marido.
14 ⸤Nane aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ ⸤Karasinga⸥ ambo senga yemo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo Pulu Yemone kanopale ambomo-kinia seluna molembelemonga yemo kepe kanopa sewi anjimbala. ⸤Karasinga⸥ ye senga ambomo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo Pulu Yemone kanopale yemo-kinia seluna molembelemonga ambomo kepe kanopa sewi anjimbala. Aku sipa naa kanolkanje olonga bolangoma kepe kanopale ‘Ono kalaro mololi bolangoma. Nanga mólo.’ nimba kanolka. Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga ambomanga yema kinia Karasinga yemanga amboma kinia kanopa ‘Nanga yombo kake selima.’ nimba kanolemomonga⸥ ononga bolangoma kepe kanopale ‘Nanga bolango kake selima.’ nimba kanolemóla.
14 Porque o marido que não tem a fé é santificado por sua mulher; assim como a mulher que não tem a fé é santificada pelo marido que recebeu a fé. Do contrário, os vossos filhos seriam impuros quando, na realidade, são santos.
15 Aku-sipa na-kolo Karasi kuru naa mondolemele amboma kinia yema kinia yu-mele-mele konopumane pilkuli “Pu.” ningu makoronge kinia molo onono ultu pulimili liemu pipi siku “Mólo.” naa niengi. Aku sengi liemu Karasi kuru mondolemele yema kinia amboma kinia ononga menupili kinia ‘ka-ulkana mele peangi.’ nimba ungu-mane se naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka leko molangi.” nilimúmunga ⸤ “Seluna naa molamili.” níngi liemu ta ningu “Seluna kopu sepo molamili.” naa niengi.⸥
15 Mas, se o pagão quer separar-se, que se separe; em tal caso, nem o irmão nem a irmã estão ligados. Deus vos chamou a viver em paz.
16 Karasinga ambo sene ‘Nanga yemo konopu topele topa Karasinga yemo molombanje.’ nimba yemo-kinia taka lepa molopili. Karasinga ye sene ‘Nanga ambomo konopu topele topa Karasinga ambomo molombanje.’ nimba ambomo-kinia taka lepa molopili. ⸤Taka leko molonge kinia ulu se wendo ombá mele ono naa pilielemele kene ungu se naa ningu taka leko molangi.⸥
16 Aliás, como sabes tu, ó mulher, se salvarás o teu marido? Ou como sabes tu, ó marido, se salvarás a tua mulher?
17 ⸤Ungu-pulu se pilipuli nikiru akumu i-sipa:⸥ Pulu Yemonga yomboma naa moloringi kinia u Ye-Awilimuni nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nirimu-na onone yu-mele-mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ nirimu mele kiniá kepe Pulu Yemonga yomboma molkole aku sikula molangi. Aku ungu-manemo Karasinga yombo talapema pali nimbu siliu.
17 Quanto ao mais, que cada um viva na condição na qual o Senhor o colocou ou em que o Senhor o chamou. É o que recomendo a todas as igrejas.
18 ⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani ou.’ u naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi se kopiseli ye se molomu liemu manda Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimbá kinia yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangi kopiselimu kelepo sepo wamambo.’ naa nipili. Molo ye se kangi se naa kopiseli ye se molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimu liemu yu kelepa ‘Kangi kopiseli ye se molambo kene kangi se kopisambo.’ naa nipili.
18 O que era circunciso quando foi chamado {à fé}, não dissimule sua circuncisão. Quem era incircunciso, não se faça circuncidar.
19 Kangi kopisilimili ulumuni uluri naa selemo; kangi naa kopisilimili ulumuni uluri naala selemo. Pulu Yemone “Saa.” nilimú unguma pilku liku selemele aku ulumu mindi tondolo se pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yomboma apurulimú.
19 A circuncisão de nada vale, e a incircuncisão de nada vale, o que importa é a observância dos mandamentos de Deus.
20 Aku kene Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ u naa nipili moloringi mele kiniá yunga yomboma molkole aku siku molangi.
20 Cada um permaneça na profissão em que foi chamado por Deus.
21 ⸤Aku sipu nikirumunga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Nu kongono we sendeli kendemande-yombo se molani Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nirimuye? Aku siku molorunumunga nunga konopuna umbuna se naa pepili. ⸤Aku siku we seko molonu liemu unguri mólo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa seko we moloni aulka se wendo omu liemu manda nu aku siku wendo pungu we molani.
21 Eras escravo, quando Deus te chamou? Não te preocupes disto. Mesmo que possas tornar-te livre, antes cuida de aproveitar melhor o teu chamamento.
22 Yombo se kongono we sendeli kendemande-yombo se molopili Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nimu liemu kiniá yu Ye-Awilimunga we mololi yombomo molemo; kendemande kongonomo naa sendepa we molopili Pulu Yemone mangilierimu yombomo kiniá yu Karasinga kendemande kongono sendeli yombomo molemo kene ⸤kendemande molemele yomboma konopumanga umbuna se naa pepili molangi⸥.
22 Pois o escravo, que foi chamado pelo Senhor, conquistou a liberdade do Senhor. Da mesma forma, quem era livre por ocasião do chamado, fez-se escravo de Cristo.
23 Pulu Yemone ono ⸤pali⸥ méle paa awili sene topo topa liltimu kene ono yombo senga kendemande kongonomo naa sendangi.
23 Por alto preço fostes comprados, não vos torneis escravos de homens.
24 Ango-keme, Pulu Yemone u olio naa mangiliepili molorumulu mele kiniá aku sipu Pulu Yemone olio lipa tapondopa nokopili aku sipu molamilila.
24 Irmãos, cada um permaneça diante de Deus na condição em que estava quando Deus o chamou.
25 ⸤Ono pepá toko na sikuli, ambo ye naa pulimilima kinia ye ambo naa limilima kinia senge mele mangilku pilieringi mele kiniá ungu se niembo:⸥ Aku mangilkimilimunga ungu se Ye-Awilimuni olio mane naa sirimu. Aku-na-kolo nanu konopumuni pilipuli ‘Sangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbú kinia Pulu Yemone na kondo kolopale ‘Ungu sikama mindi andoko mane si.’ nimba na tondolo sirimumunga kiniá nimbú mele pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu piliengi liemu manda.
25 A respeito das pessoas virgens, não tenho mandamento do Senhor; porém, dou o meu conselho, como homem que recebeu da misericórdia do Senhor a graça de ser digno de confiança.
26 ⸤Na konopu lekero mele kanu yomboma onondo niembo:⸥ ‘Kiniá walemonga umbuna awisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa pungu ye ambo naa lili⸥ yomboma u molemele mele pe aku siku we molongi liemu papu.’ konopu lekero.
26 Julgo, pois, em razão das dificuldades presentes, ser conveniente ao homem ficar assim como é.
27 Nu ambo liltinu liemu ‘Ambomo pupili.’ nini aulka se naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye se molonu liemu ‘Ambo se liembo.’ ningu konopu kimbu naa sieni.
27 Estás casado? Não procures desligar-te. Não estás casado? Não procures mulher.
28 Molo nu ambo linu liemu ulu-pulu-kiri se naa seleno. Ambo wenepoma ye púngi liemu akumu ulu-pulu-kiri se naala selemele. Aku-sipa na-kolo ‘Amboma ye pungu yema ambo lingí kinia ono-kinia umbuna awisili wendo ombá.’ nimbu pilipuli ‘Aku ulu umbunama ono-kinia wendo naa opili kene aku siku naa sengi liemu papu.’ nimbu nikiru.
28 Mas, se queres casar-te, não pecas; assim como a jovem que se casa não peca. Todavia, padecerão a tribulação da carne; e eu quisera poupar-vos.
29 Ango-keme, nane nikiru mele i-sipa:
29 Mas eis o que vos digo, irmãos: o tempo é breve. O que importa é que os que têm mulher vivam como se a não tivessem;
30 Yombo kola selemelema
30 os que choram, como se não chorassem; os que se alegram, como se não se alegrassem; os que compram, como se não possuíssem;
31 ma-koleana mélemane uluma selemele yomboma
31 os que usam deste mundo, como se dele não usassem. Porque a figura deste mundo passa.
32 ‘Méle awisilini ononga konopuma kundupa memba naa andopili.’ konopu lepole ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limúmuni Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi sembando konopu kimbu silimú. ‘Ye-Awilimuni konopu sipili.’ nimbale aku uluma mindi sepa molemo.
32 Quisera ver-vos livres de toda preocupação. O solteiro cuida das coisas que são do Senhor, de como agradar ao Senhor.
33 Aku-sipa na-kolo ambo limú yemone ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu sipa, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimba yu kanopa peanga pilimba uluma pilipa sepa molemo.
33 O casado preocupa-se com as coisas do mundo, procurando agradar à sua esposa.
34 Aku selemomonga yu konopu talo sepa lipa mundulimú. Ambo ye naa puli molemelema kinia ambo-wenepoma kinia onone Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku molemele. Ononga kangikundu kepe minikundu kepe ‘Ye-Awilimunga méle kake sélimu liepili.’ ningu molemele. Aku-sipa na-kolo ambo ye pulimane ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu ononga yema kanoko peanga pilingí uluma seko molemele.
34 A mesma diferença existe com a mulher solteira ou a virgem. Aquela que não é casada cuida das coisas do Senhor, para ser santa no corpo e no espírito; mas a casada cuida das coisas do mundo, procurando agradar ao marido.
35 Nane ‘Ono molko kondoko, umbuna se naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku siku sangi.” nimbu nikiru. Ononga ulu senge aulkamo pipi simbundu naa nikiru. ‘Alieli Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku seko, ulu sumbi nilima mindi sangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
35 Digo isto para vosso proveito, não para vos estender um laço, mas para vos ensinar o que melhor convém, o que vos poderá unir ao Senhor sem partilha.
36 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ye se ambo-wenepo se kanopale ‘Aku ambo-wenepomo limbu.’ nimba u nimba panjipale pe ⸤Karasinga yemo molopale⸥ konopu topele topale ‘Naa liembo mangali naa limbu kinia ambomo sepo kinjimbunje.’ nimba pilipale ambomo límu liemu unguri mólo. Molo yunga konopumuni ‘Ambomo paa lilka.’ konopu liemu liemu yu ambomo paa kamu lipili. Ambo kanumu kamu límu liemu aku sembamo ulu se sepa naa kinjimba.
36 Se alguém julga que é inconveniente para a sua filha ultrapassar a idade de casar-se e que é seu dever casá-la, faça-o como quiser: não há falta alguma em fazê-la casar-se.
37 Molo ye sene ‘Ambo-wenepomo paa naa limbu.’ nimba yunga konopumuni tondolo mundupa piliemu liemu, ‘Ambomo paa lipili.’ ningí aulka se naa liemu liemu, yuni yunga kangimuni yakala kolombamo yuyu manda mimi sipa nokomu liemu, manda, yuni ambomo naa limba kinia yu kepe ulu akumu sepa kondombala.
37 Mas aquele que, sem nenhum constrangimento e com perfeita liberdade de escolha, tiver tomado no seu coração a decisão de guardar a sua filha virgem, procede bem.
38 Aku liemu ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu kamu límu liemu akumu sepa kondolemóla. Aku-sipa na-kolo ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu naa límu liemu ⸤Ye-Awilimu manjipa pilipa lipa molombamonga⸥ akumu paa ulu olandopa peangamo.
38 Em suma, aquele que casa a sua filha faz bem; e aquele que não a casa, faz ainda melhor.
39 ⸤Ungu-mane se i-sipa mele pelemo:⸥ Ambo senga yemo u naa kolomba kinia yu yemonga menu molemo, pe ye se lupa manda naa pumbá. Aku-na-kolo menu yemo kolomba kinia ‘Ye se lupa pambo.’ konopu liemu liemu yu manda pumbá. ‘Ye se lupa naa pupili.’ ningu pipi singí aulka se mólo, na-kolo yu ye pumbámo Ye-Awilimu kuru mondomba ye se pupili.
39 A mulher está ligada ao marido enquanto ele viver. Mas, se morrer o marido, ela fica livre e poderá casar-se com quem quiser, contanto que seja no Senhor.
40 Aku-sipa na-kolo na nanu i-sipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye se naa pumu liemu yu paa awili sepa konopu sipa molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimu-na pilipuli i ungumu ono nimbu sikiru.’ konopu lekero.
40 Contudo, na minha opinião, ela será mais feliz se permanecer como está. E creio que também eu tenho o Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.