Mateus 25

Ja Cꞌacꞌa Chominem (TZJNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ja c'a chipan ari' tiempo ja gobierno xin chila' chicaj queri' rbanic cani' queban e lajuj xtani' k'apoja'. Eje'e' como c'o jun c'ulbic nbani quec'amel quicandil chiquijujunal, xebe chi rc'ulic ja rachi ja nc'ule'e.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 E jo'o' chique congana quina'oj pro ja re jo'o' chic ma e queri' ta, xa ma ch'obol ta ja queban
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 como mta más aceite quec'amel ja nutij ja candil chi ntzije'e.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Pro ja xtani' ja congana quina'oj eje'e' quec'amel chi na jule' ja raceite rxin ja quicandil.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ja rachi ja nc'ule'e como ma xpi ta chanim rmalc'ari' xemajtaj ma waram chi e lajuj in xewari.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Pro ja pa tak nc'ajak'a' c'o jun kulaj c'axaxi, quewa' nbij ri': —Camic peti ja rachi ja nc'ule'e, quixelto, terc'ulu', ne'e.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Xeyictaji ja xtani' chi e lajuj, quemaj rchomarsaxic ja quicandil.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ja c'a xtani' ja mta más aceite cuq'uin eje'e' c'oli quibij chique ja cach tak xtani' ja congana quina'oj quewari':
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 —Ma can ta, matzij ma koruban ta ajoj ja xtikaya' ta jalal tak ewxin. Mejor ja neban, jix ja bar nc'ayix wi', tri' jelok'o' wi' ewxin, xeche'xi.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Queri' queban, xebe chi rlok'ic ja raceite. Kas c'a ebenak ja tok xurkaji ja rachi ja nc'ule'e, xoc pa jay ja bar nba̱n wi' ja wa'im xin c'ulbic e rachbil ja xeq'ueje' listo chi rc'ulic in tz'apixi ja chi'jay.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Ja c'a jule' chic xtani' ja rebenak eje'e' xemelojto. Ja c'a tok xe'urkaji quewa' quibij ri':
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Pro bixto chique rmal ja rachi:
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Rmalc'ari' nbij chewe, quixc'asc'oti como ma ewotak ta nak k'ij in nak hora xtipi chic jutij ja Ralc'walaxel ja xoc alaxic cuq'uin ja winak.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 In jun chic, ja gobierno xin chila' chicaj queri' rbanic cani' xuban jun achi tok xajalal maja'n tibe pa viaje, arja' xersiq'uij ja rmoso. Ja c'a tok xe'ekaj ruq'uin xumaj rjachic ja rmeba'il pa quek'a' ja nquibanbej can rnegocio.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Jun, jo'o' mil quetzal xuya' can tre, jun chic, ca'i' mil xuya' can tre in jun chic, jun mil xuya' can tre. Jani' necowini nquisamajij xa jari' xuya' can chique chiquijujunal. C'ac'ari' be pa viaje.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ja ya'on can jo'o' mil quetzal tre, arja' be, xumaj rsamajixic ja pwok, xumaj negocio tre in jo'o' mil quetzal xuch'ec trij.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 In queri' xuban chic chakaja' ja ya'on ca'i' mil quetzal tre, ca'i' mil xuch'ec trij chakaja'.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Pro ja c'a ya'on jun mil quetzal tre, arja' be, xuc'ot jun jul pa tok'ulew in tri' xwawaj wi' ja pwok ja ya'on can tre rmal ja rpatrón.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Ja tok be jun tiempo tre pro jun tiempo nim, jari' moso melojto ja quipatrón in xumaj rbanic cuenta cuq'uin.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ja c'a ya'on can jo'o' mil quetzal tre, arja' peti, rc'amonto chic jo'o' mil quetzal in xbij tre ja rpatrón:
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 In bix tre rmal ja rpatrón:
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ja c'a ya'on can ca'i' mil quetzal tre, arja' peti chakaja' in xbij tre ja rpatrón:
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 In bix tre rmal ja rpatrón:
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 In chakaja' ja ya'on can jun mil quetzal tre, arja' peti in xbij tre ja rpatrón:
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Rmalc'ari' xinxbej wi', ja jun mil quetzal aya'on chwe, xinbe, xenmuku' can pa tok'ulew. Camic nc'amonto ja rapwok ri', tac'ama' pon, ne' tre.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Pro bix tre rmal ja rpatrón:
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 ja ta c'a xaban xaya' ta ja npwok pa banco. Ja wixta queri' xaban, ja c'a tok xinpeti jach ta c'ari' ja npwok chwe rachbil ta ral, ne'xi.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 C'ac'ari' ja patrón xbij chique jule' chic rmoso:
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Queri' neban tre como ja winak ja c'o je'e yatajnak chique in wi nquisamajij jari' xa jani' nyataj más chique in tok xtiq'uiswani congana nq'uiyi, nuban q'uiy cuq'uin. Pro ja winak ja matiquisamajij ja yatajnak chique eje'e' nlasax chique ja yatajnak chique.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Jala' jun moso le' xa mta noc wi', camic techapa', teq'uiakel chipan ja nimlaj k'ekumal. Ja c'a winak janila chi ok'ej xtiqueban chipan ari' lugar in xtiquicach'ach'ej cak'. Queri' xbij ja patrón chique.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Ja Ralc'walaxel ja xoc alaxic cuq'uin ja winak arja' npi chi na jutij, janila nim chic ruk'ij, erachbilanto canojel ja ángel. Tokoc'ari' xtitz'abe' chipan ja rtz'ulibal, jari' tz'ulbal xin Rey in janila nim ruk'ij.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 In nojel tinamit nemo̱l chwach, c'ac'ari' nuban ca'i' chique cani' nuban jun yuk'ul carnelo, junwi' neruya' wi' ja tak carnelo in junwi' neruya' wi' ja tak q'uisic'.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ja re cani' tak carnelo eje'e' pa riquik'a' neruya' wi', ja c'a re cani' tak q'uisic' pa rxcon neruya' wi'. Queri' xtuban ja Rey.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ja c'a rec'o pa riquik'a' quewa' xtibij chique ri':
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Queri' nbij chewe como ja tok xinmajtaj ma wa'al xeya' nway in tok chakij nuchi' xeya' nuya'. Ja tok xinq'ueje' checojol xinec'ul pa tak ewochoch masqui ma ewotak ta nwach.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ja tok lawulo' chic ntziak chwij xeya' wxin chi ncoj in tok xinyawaji xinek'ijla'. Ja tok xinq'ueje' pa che' xinetz'ata'. Queri' ja nbij chique.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ja c'a utz netz'a̱t rmal ja Dios eje'e' tok nquic'axaj chi queri' nbix chique quewa' xtiquibij tre ri':
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 In ¿nak k'ij xatkatz'at ja ma kotak ta awach in xatkac'ul owi nak k'ij xatkatz'at ja lawulo' chic atziak chawij in kaya' awxin chi xacoj?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 In ¿nak k'ij xatkatz'at at yawa' owi atc'o pa che' in xatekak'ijla'? Queri' ja xtiquibij tre.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ja c'a Rey quewa' xtibij chic chique ri':
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Ja c'a rec'o pa rxcon quewa' xtibij chique ri':
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Camic, quixel chinwach como ja tok xinmajtaj ma wa'al ma xeya' ta nway in tok chakij nuchi' ma xeya' ta nuya'.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ja tok xinq'ueje' checojol xa ma ewotak ta nwach in ma xinec'ul ta pa tak ewochoch. Ja tok lawulo' chic ntziak chwij ma xeya' ta wxin chi xincoj ta in tok xinyawaji in tok xinq'ueje' pa che' ma xinek'ijla' ta. Queri' ja nbij chique.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ja c'a reje'e' tok nquic'axaj chi queri' nbix chique quewa' xtiquibij tre ri':
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ja c'a rarja' quewa' xtibij chic chique ri':
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Eje'e' ri' nebe na chipan ja nimlaj rpokonal ja mta q'uisic trij pro ja utz netz'a̱t rmal ja Dios eje'e' nebe na chipan ja utzlaj c'aslemal ja mta q'uisic trij. Queri' xbij ja Jesús chique ja rdiscípulo.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.