Romanos 8
Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NVT
1 Kritu Jejumẽ gwaj batipdji nhym arỳm kute gwaj bakadjwỳnhbê bajaxweo apêxmã. Kam, Metĩndjwỳnh kute gwaj bamã bajaxwe pãnh jarẽnh kêt gwaj me biknor tokry djàkam babiknor kêtkumrẽx. Baje amidjwỳnhbito kĩnh kadjy bajaxweo baba kêtja, baje Metĩndjwỳnh Karõ kôt amijo babaja, gwaj ba dja gwaj me biknor tokry djàkam babiknor kêtkumrẽx.
1 Agora, portanto, já não há nenhuma condenação para os que estão em Cristo Jesus.
2 Mỳkam? Bir, gwaj mã bajaxwekam arỳm me biknor tokry djàkam batẽmmã. Nhym be, gwaj arỳm tu amim Kritu Jeju markumrẽx nhym Metĩndjwỳnh Karõ gwaj babê bajaxwe kurên kubê gwaj bamã tỳx jadjà gwaj kam arỳm katàt amijo baba kadjy batỳx. Ne kam babiknor kêtkumrẽx ne Metĩndjwỳnhkôt batĩn ne ar baba rã'ã: rã'ã ne.
2 Pois em Cristo Jesus a lei do Espírito que dá vida os libertou da lei do pecado, que leva à morte.
3 Bir, gwaj baje amidjwỳnhbito kĩnh kadjy bajaxweo babakam ne gwaj te: katàt baje amijo baba prãmje ne te baje Môjdjê kukràdjà mar ne te kôt baje amijo baba mexmã. Nhym kam Metĩndjwỳnh pykamã ta Kra pydji jano nhym ta amijo kute me axwe nhĩ pyràk ne ar ba. Nãm aminhĩ tã pĩte'y'ã wajêt nhym Metĩndjwỳnh arỳm gwaj bamã tỳx jadjà. Katàt baje amijo baba kadjy arỳm gwaj bamã tỳx jadjà nhym gwaj bajaxweja arỳm gwaj bamã rerekren ajte kute gwaj bajo ba kêt.
3 A lei não era capaz de nos salvar por causa da fraqueza de nossa natureza humana, por isso Deus fez o que a lei era incapaz de fazer ao enviar seu Filho na semelhança de nossa natureza humana pecaminosa e apresentá-lo como sacrifício por nosso pecado. Com isso, declarou o fim do domínio do pecado sobre nós,
4 Dja gwaj amidjwỳnhbito kĩnh kêt ne bajaxweo baba kêt ne Metĩndjwỳnh Karõ man kôt ar amijo baba. Nhym kam arỳm gwaj bamã tỳx jadjà. Gwaj bajaxwe kêt kadjy bamã tỳx jadjà. Gwaj kam arỳm kum bajaxwe kêt ne katàt ar amijo baba. Ne kam arỳm tu Môjdjê kukràdjà kôt katàt ar amijo baba.
4 de modo que nós, que agora não seguimos mais nossa natureza humana, mas sim o Espírito, possamos cumprir as justas exigências da lei.
5 Bir, me ta kute amidjwỳnhbito kĩnhja ne me kum axwe mar prãm. Nhym be, me kute Metĩndjwỳnh Karõ kôt amijo baja ne me kum Karõ mar prãm.
5 Aqueles que são dominados pela natureza humana pensam em coisas da natureza humana, mas os que são controlados pelo Espírito pensam em coisas que agradam o Espírito.
6 Nhym me mã kum axwe mar prãm ja dja me me biknor tokry djàkam akuno. Nhym be, me kum Karõ mar prãm dja me Metĩndjwỳnhkôt tĩn ne ar ba rã'ã: rã'ã ne umar mexkumrẽx.
6 Portanto, permitir que a natureza humana controle a mente resulta em morte, mas permitir que o Espírito controle a mente resulta em vida e paz.
7 Mỳkam ne me mã: kum axwe mar prãm akuno? Bir, me kum Metĩndjwỳnh kurêkam. Me ja ne me kute Metĩndjwỳnh kukràdjà kôt amijo ba prãm kêt. Nãm me te: kôt amijo ane.
7 Pois a mentalidade da natureza humana é sempre inimiga de Deus. Nunca obedeceu às leis de Deus, e nunca obedecerá.
8 Me ja, me kute amidjwỳnhbito kĩnh kadjy axweo ba prãmja ne me te kute Metĩndjwỳnho kĩnhmã.
8 Por isso aqueles que ainda estão sob o domínio de sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 Nhym be, djãm ar ga ne gar amã ajaxwe maro aba prãm? Kati. Ar ga ne gar amã Karõ mar prãm. Mrãmri ar akam Metĩndjwỳnh Karõ ỹrkumrẽx jabej ar amã Karõ mar prãm. Nhym be, me'õkam Kritu Karõ ỹr kêtja Metĩndjwỳnh kute o aminhõ kêtkumrẽx.
9 Vocês, porém, não são controlados pela natureza humana, mas pelo Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, a ele não pertence.
10 Nhym be, mrãmri Kritu ar akam ỹrkumrẽx jabej ar anhĩbit dja ty. Me axwe djô'ã me batykjakam dja ar anhĩbit ty. Nhym be, Metĩndjwỳnh kute ar amã axwe kêt jarẽnh nhym Karõ kute ar ajo bakam dja gar kôt atĩn ne ar aba rã'ã: rã'ã ne.
10 Uma vez que Cristo habita em vocês, embora o corpo morra por causa do pecado, o Espírito lhes dá vida porque vocês foram declarados justos diante de Deus.
11 Nhym kam Metĩndjwỳnh arỳm Karõo akubyn Jejuo tĩn. Karõ ja ar akam ỹr jabej dja ar gadjwỳ ar ajo tĩn. Krituo tĩn djwỳnh ar ajo tĩn. Dja gar te arỳm ty nhym akubyn ar gadjwỳ ar ajo tĩn. Ar akam Karõ ỹr jao akubyn ar ajo tĩn.
11 E, se o Espírito de Deus que ressuscitou Jesus dos mortos habita em vocês, o Deus que ressuscitou Cristo Jesus dos mortos dará vida a seu corpo mortal, por meio desse mesmo Espírito que habita em vocês.
12 Kam, djãm gwaj baje amidjwỳnhbito kĩnh kadjy mã bajaxweo babamã? Kati.
12 Portanto, irmãos, vocês não têm de fazer o que sua natureza humana lhes pede,
13 Dja gar arek ajaxweo aban arỳm akuno. Me biknor tokry djàkam akuno. Nhym be, dja gar apỹnh ajaxwe krãta. Aparo ajaxwe'ỳr amrãnh, anhikrao aje ajaxwe nhipêx, anoo aje ajaxwe pumũnh, adjumar djàkam aje ajaxwe mar, ajajkwao aje mỳjja punu jarẽnh ajaxweja kunĩ krãta kute mrãmri ne me kute mỳjja bĩnkam arỳm àpênho krã'yr pyràk. Dja gar Metĩndjwỳnh Karõ maro ajaxwe krãtan arỳm Metĩndjwỳnhkôt atĩn ne ar aba rã'ã: rã'ã ne.
13 porque, se viverem de acordo com as exigências dela, morrerão. Se, contudo, pelo poder do Espírito, fizerem morrer as obras do corpo, viverão,
14 Mỳkam? Bir, me kute Metĩndjwỳnh Karõ maro ba nhym kute meo baja ne me mrãmri kubê Metĩndjwỳnh krakumrẽx.
14 porque todos que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Karõ kute ar ajo bakam djãm Metĩndjwỳnh ar ajo õ àpênh kajgon kum ar akurên ar ajo ajkẽ gar amã uma: ar aba? Kati. Karõ kute ar ajo bakam Metĩndjwỳnh arỳm ar ajo krakumrẽx gar amã kĩ:nhkumrẽx. Ne kam kum, “Djũnwã”, ane. Mebê idjaer kabẽnkôt ne me kum, “Aba”, ane. Nhym be, me bakabẽnkôt ne gwaj kum, “Djũnwã”, ane.
15 Pois vocês não receberam um espírito que os torne, de novo, escravos medrosos, mas sim o Espírito de Deus, que os adotou como seus próprios filhos. Agora nós o chamamos “ Aba , Pai”,
16 Metĩndjwỳnh Karõ ta ne gwaj bakadjwỳnhbê gwaj bamã,
16 pois o seu Espírito confirma a nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 Arỳm gwaj babê krakam dja gwaj arỳm Metĩndjwỳnh nhõ mỳjjao aminhõ. Kritumẽ ro'ã dja gwaj õ mỳjjao aminhõn ar o baba. Kôt batokry jabej o aminhõ. Kritukôt mrãmri batokry jabej dja gwaj õ mỳjjao aminhõn arỳm ro'ã bame:xkumrẽx.
17 Se somos seus filhos, então somos seus herdeiros e, portanto, co-herdeiros com Cristo. Se de fato participamos de seu sofrimento, participaremos também de sua glória.
18 Bir, mỳj dja gwaj batokry jakam kuma? Bir, 'ã dja gwaj amim,
18 Considero que nosso sofrimento de agora não é nada comparado com a glória que ele nos revelará mais tarde.
19 Dja gwaj babê Metĩndjwỳnh krakôt bakato. Dja amrẽ õ akati bôx gwaj kam arỳm bakato. Djãm kam dja gwaj bapunu: got? Kati. Dja gwaj kam bame:xkumrẽx. Mỳjja kunĩ Metĩndjwỳnh kute ipêx ja ne amiwỳr gwaj bakatorkam ama:. Mrymẽ bàmẽ pykamẽ mỳjja kunĩ amiwỳr gwaj bakatorkam ama:.
19 Pois toda a criação aguarda com grande expectativa o dia em que os filhos de Deus serão revelados.
20 Mỳkam ne amiwỳr gwaj bakam ama:? Bir, Metĩndjwỳnh kute mỳjja kunĩ nhipêx ja ne amrẽbê amijo ajkẽn arỳm punu. Pykakam 'ê kumex ne mỳjja djàkrê kumex kato. Djãm mỳjja ta ne amijo ajkẽ? Kati. Metĩndjwỳnh kabẽnkôt ne ã mỳjja amijo bikẽnho ane. Nhym be, ajmãkam dja mỳjja kunĩ mexkumrẽx. Mỳjja kunĩ amiwỳr amimexkam ama:.
20 Toda a criação, não por vontade própria, foi submetida por Deus a uma existência fútil,
21 Mỳkam? Bir, jakam ne mỳjja punu prãm, kà rerek prãm, kro prãm, apôk prãm. Nhym be, mỳjja kute amijo mexkam dja punu prãm kêt, kà rerek prãm kêt, kro prãm kêt, apôk prãm kêtkumrẽx. Gwaj babê Metĩndjwỳnh kramẽ ro'ã dja mỳjja me:xkumrẽx ne kĩ:nhkumrẽx. Dja ĩ gwaj babê Metĩndjwỳnh kra amirĩt. Ne kam bamexkumrẽx ne bakĩnhkumrẽx. Nhym kam me baro'ã mỳjja kunĩdjwỳ mexkumrẽx. Kam ne mỳjja kunĩ amiwỳr amimexkam ama:.
21 na esperança de que, com os filhos de Deus, a criação seja gloriosamente liberta da decadência que a escraviza.
22 Jakam ne mỳjja kunĩ: tokry pymaje kangãngã. Kute mrãmri ne me nire kra àn tokry pymaje kangãngã pyràk ne kute kra bixadjwỳrkam ama:k pyràk. Amrẽbê: ne mỳjja kangãngãn jakam kangãngã rã'ã ne.
22 Pois sabemos que, até agora, toda a criação geme, como em dores de parto.
23 Gwaj badjwỳ ne gwaj banhĩ nykam ama:. Gwaj badjwỳ baje arỳm amijã Metĩndjwỳnh Karõ kakinhja ne gwaj banhĩ nykam ama:. Dja gwaj babê Metĩndjwỳnh krakumrẽx amirĩt. Nhym akubyn bôxkam dja gwaj bamã banhĩ ny ngã. Dja gwaj banhĩ nyja rerek prãm kêt ne apêx prãm kêt ne ny rã'ã. Banhĩ nykam amakbê bakangãngã. Banhĩja punu prãmkam batokry pymaje bakangãngã.
23 E nós, os que cremos, também gememos, embora tenhamos o Espírito em nós como antecipação da glória futura, pois aguardamos ansiosos pelo dia em que desfrutaremos nossos direitos de adoção, incluindo a redenção de nosso corpo.
24 Gwaj amiwỳr banhĩ ny kam ama: nhym arỳm Metĩndjwỳnh amim gwaj bapytà. Nhym be, djãm arỳm ne gwaj banhĩ nyja pumũ? Kati. Gwaj ren arỳm banhĩ ny pumũn ren amiwỳr kam amak kêtkumrẽx ne ren ate bakrãn ar baba.
24 Recebemos essa esperança quando fomos salvos. (Se já temos alguma coisa, não há necessidade de esperar por ela,
25 Nhym be, kati. Kute gwaj bamã banhĩ ny jadjàr kêtri ne gwaj amiwỳr kam ama:n kam akrànmã amiwỳr amãr 'iry.
25 mas, se esperamos por algo que ainda não temos, devemos fazê-lo com paciência e confiança.)
26 Gwaj banhĩ nykam amakbê Metĩndjwỳnh Karõ kum gwaj bakaprĩ:. Gwaj bakaprĩn barerekrekam ne Karõ kum gwaj bakaprĩ:. Ne Metĩndjwỳnhmã gwaj bajo a'u:w. Gwaj bakaprĩn barerekrekam dja gwaj amim,
26 E o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos orar segundo a vontade de Deus, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos que não podem ser expressos em palavras.
27 Metĩndjwỳnh ne kute me kunĩ djumar djàkam me kabẽn mar mexkumrẽx ne kam arỳm kute prĩne Karõ kabẽn mar mex. Karõ ta ne arỳm kute gwaj bajã Metĩndjwỳnh kabẽn mar. Kute gwaj bajã amim karõkam kabẽn ja kute mar ne kabẽn kôt kute kum gwaj bajo à'wỳr. Jeju kute arỳm gwaj bajo õ me ja, Karõ kute Metĩndjwỳnhmã gwaj bajo à'wỳr. Metĩndjwỳnh kabẽn kôt kute kum gwaj bajo à'wỳr. Nhym kam Metĩndjwỳnh arỳm kute prĩne kabẽn mar mex.
27 E o Pai, que conhece cada coração, sabe quais são as intenções do Espírito, pois o Espírito intercede por nós, o povo santo, segundo a vontade de Deus.
28 Be, nhym apỹnh mỳjja kute gwaj bajo baja. Mỳjja kunĩkôt. Apỹnh gwaj bakaprĩ djàri nàr apỹnh gwaj bakĩnh djàri kute gwaj bajo baja. O ne Metĩndjwỳnh amim gwaj bajo mexo tẽ. Gwaj bamã abêja ne gwaj bajo mexo tẽ. Metĩndjwỳnh ne amrẽbê: gwaj bakukãm amim gwaj bajã karõn arỳm kôt amiwỳr gwaj bajuw ne ar gwaj bajo ba. Ne kam arỳm apỹnh mỳjjao gwaj bajo mexo tẽ. Ja ne gwaj arỳm baje mar.
28 E sabemos que Deus faz todas as coisas cooperarem para o bem daqueles que o amam e que são chamados de acordo com seu propósito.
29 Mỳj kadjy ne gwaj bajo mexo tẽ? Bir, Kra mex kôt gwaj bamex kadjy. Mỳjja kunĩ kêtri ne kute me kukãm õ me ja kunĩ mar ne arỳm amijo me utà. Kra mex kôt kute meo mex kadjy ne amijo me utà. Krakôt kute õ me ja kunĩo mexo tẽmkam ne kute mrãmri ne me kra kutewa apôx nhym kôt aben nhitepã kamy kunĩ apôx pyràk. Kra kute kamy krãptĩ:mã wa kadjy ne Kra mex kôt gwaj bajo mexo tẽ.
29 Pois Deus conheceu de antemão os seus e os predestinou para se tornarem semelhantes à imagem de seu Filho, a fim de que ele fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Kute amijo me utàr ja ne amiwỳr me ku'uw ne meo ba. Kute amiwỳr me 'wỳr ja ne memã axwe kêt jarẽ nhym me arỳm kum mex ne. Kute memã axwe kêt jarẽnh ja dja meo me:xkumrẽx. Nhym me arỳm kàjkwakam Kra mex kôt mrãmri me:xkumrẽx. Dja gwaj kàjkwakam kôt arỳm bame:xkumrẽx.
30 Depois de predestiná-los ele os chamou, e depois de chamá-los, os declarou justos, e depois de declará-los justos, lhes deu sua glória.
31 Metĩndjwỳnh arỳm gwaj bamã axwe kêt jarẽ. Ne kam dja ĩ Kra kôt prĩne gwaj bajo mex. Kam, djãm me'õ kute Metĩndjwỳnh bê gwaj bajo akẽx gwaj kôt bajaxwemã? Kati. Metĩndjwỳnh ã kum gwaj bajabêo anhỹrkam dja me'õ kubê gwaj bajo akẽx kêtkumrẽx.
31 Que podemos dizer diante de coisas tão maravilhosas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Nãm amijã Kra djwỳnh pydji nê kêt ne gwaj bakunĩ kadjy kanga nhym arỳm gwaj bapãnh ty. Djãm kute gwaj bakadjy Kra kangakam kute gwaj babê mỳjja mex'õ nêmã? Arkati. Kute gwaj bamã mỳjja mex kunĩ nhõrmã.
32 Se ele não poupou nem mesmo seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, acaso não nos dará todas as outras coisas?
33 Mỳj me'õ dja gwaj bamã axwe jarẽ? Kati. Metĩndjwỳnh kute amijo gwaj bapytàrja dja gwaj bamã axwe jarẽnh kêt. Ta ne arỳm gwaj bamã axwe kêt jarẽ gwaj arỳm kum bamex ne. Kam dja te me'õ kute gwaj bamã axwe jarẽnhmã.
33 Quem se atreve a acusar os escolhidos de Deus? Ninguém, pois o próprio Deus nos declara justos diante dele.
34 Mỳj me'õ dja gwaj bamã me biknor tokry djàkam babiknormã arẽ? Kati. Kritu Jeju ne tyn akubyn tĩn ne ajte Metĩndjwỳnh djubôk'ãnh nhỹ. Metĩndjwỳnh djubôk'ãnh nhỹn ajte gwaj banêje kum kabẽno nhỹ. Kam dja te me'õ kute gwaj bamã babiknormã arẽnhmã.
34 Quem nos condenará, então? Ninguém, pois Cristo Jesus morreu e ressuscitou e está sentado no lugar de honra, à direita de Deus, intercedendo por nós.
35 Kritu kum gwaj bajabê:.
35 O que nos separará do amor de Cristo? Serão aflições ou calamidades, perseguições ou fome, miséria, perigo ou ameaças de morte?
36 Apỹnh gwaj bakaprĩ djàri kute gwaj bajo ba kôt ne me bakukãmãre amrẽbê: Metĩndjwỳnhmã amijarẽn kum,
36 Como dizem as Escrituras: “Por causa de ti, enfrentamos a morte todos os dias; somos como ovelhas levadas para o matadouro”.
37 Jeju ne gwaj bajã ukanga kêt ne kum gwaj bajabê rã'ã:. Kam te apỹnh mỳjja pymaja gwaj bajo ba gwaj amim Jeju mar tỳx ne arỳm kubê amijo akẽx kêtkumrẽx.
37 Mas, apesar de tudo isso, somos mais que vencedores por meio daquele que nos amou.
38 Djãm gwaj batykkam kum gwaj bajabê kêt ne gwaj bajã ukangamã? Kati.
38 E estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o que existe hoje nem o que virá no futuro, nem poderes,
39 Nàr, djãm kàjkwa kurũm mỳjja apôx,
39 nem altura nem profundidade, nada, em toda a criação, jamais poderá nos separar do amor de Deus revelado em Cristo Jesus, nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.