Mateus 7

Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ne kam ajte arkum,
1 — Não julguem os outros para vocês não serem julgados por Deus.
2 Godja gar me'ã mỳjja'õ man kôt tu 'ã, “Axwe”, ane. Djãm kam me nàr Metĩndjwỳnh akam kĩnh? Kati. Dja gar me'ã ane nhym me nàr Metĩndjwỳnh arỳm ar gadjwỳ ar ajã mỳjja tãm man kôt ar ajã axwe mẽ. Dja gar Metĩndjwỳnh kudjwa memã õr rũnh nhym kam me akubyn ar aje memã õr 'ãnh ar amã kungã, ane.
2 Porque Deus julgará vocês do mesmo modo que vocês julgarem os outros e usará com vocês a mesma medida que vocês usarem para medir os outros.
3 Mỳkam ne gar akamy nokam pyka jaũmbit pumũn kam ar anokam pĩponhtija pumũnh kêt ne?
3 Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
4 Djãm ar aje akamymã kum, “Akmere, amrẽ ba amã anokam pyka jaũmwã kaba”, anhỹrmã? Ne kam ar anokam pĩponhtiwã pumũnh kêtkumrẽx ne. Ar aje aminokam pĩponh pumũnh kêtkam we ã kum ane.
4 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, quando você está com uma trave no seu próprio olho?
5 Kê. Mrãmri ne gar apunu rax ne kam ajajkwakambit amimexo amra. Akumrẽx gêdja gar aminokam pĩponhtiwã kaban kam arĩt mex ne arỳm kôt ar akamy nokam pyka jaũm ngrire wã kaba. Kam dja gar akumrẽx wãnh ajaxwemã anhire. Ne kam arỳm aje aminokam pĩ ponhti kadjàr pyràk. Ar ga dja gar akumrẽx wãnh ajaxwemã anhire ne kam arỳm amex ne ajaxwe kêt ne ar akamy jaxwe nêje kukrà kadjy arỳm amex. Amex kute arỳm ar akamy nokam pĩ jaũm kadjàr kadjy kute arĩt mex pyràk.
5 Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
6 Me kwỳ ne me kum axwe kĩ:nh ne kam axwe'ã maje kum Metĩndjwỳnh kĩnh kêt. Djãm me jamã aje Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnhmã? Kati. Ga ren me jamã arẽ ne ren aje mrãmri me kute ropremã Metĩndjwỳnh nhõ mỳjja rẽnh pyràk nàr me kute angrô jamymã kryt karỳr rẽnh pyràk. Kwãrĩk wãnh o anhỹr kêt. Ga ren o ane nhym ren me kum Metĩndjwỳnh kabẽn kurên o ajkẽn akẽx ne gadjwỳ ajo ajkẽ. Kute mrãmri ne ropre kute mỳjja mex nhirênh nhym angrô jamy ituo kryt karỳr ngãnhja pyràk. Nãm ã Jeju arkum ane.
6 — Não deem para os cachorros o que é sagrado, pois eles se virarão contra vocês e os atacarão; não joguem as suas pérolas para os porcos, pois eles as pisarão.
7 Ne kam ajte arkum,
7 — Peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
8 Be, me kute mỳjja'ã 'wỳr 'ãno ãm gêdja Metĩndjwỳnh arỳm memã kungã. Ga, me kute mỳjja jabej ne kum apôxja pumũ. Ne kam me kute kikre jajkwa krekremã kabẽno ku'ê nhym arỳm me kute memã kikre'ã rênhja pumũ. Dja gar gadjwỳ ã mỳjja'ã Metĩndjwỳnh 'wỳro ane nhym arỳm amã o amirĩt.
8 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
9 Nhỹnh ne ar akra'õ tẽn djwỳ'ã ar ajuw gar kum kẽn ngã?
9 Por acaso algum de vocês, que é pai, será capaz de dar uma pedra ao seu filho, quando ele pede pão?
10 Ne tep'ã ar ajuw gar kum kangã ngã. Arkati.
10 Ou lhe dará uma cobra, quando ele pede um peixe?
11 Be, gar ajaxwekam aje akramã mỳjja mex nhõrja pumũ. Nhym be, kàjkwakam ar Abãm mextire ta gêdja ar amã amũ mỳjja mex nhõro ar ajakre.
11 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai de vocês, que está no céu, dará coisas boas aos que lhe pedirem!
12 Kam gar aje amibu'ã me'ã amim “Gê me imã mex”, “Gê me imã mex”, anhỹro aba. Kute aje me'ã amim anhỹro aba pyràk ar gadjwỳ dja gar amikabẽn kôt ã memã amexo ane. Dja ga ã memã amexo anen arỳm Metĩndjwỳnh kabẽn kukràdjà kôtdjwỳ aje amijo aba mexkumrẽx. Môjdjê kute kabẽn jarẽnh kôt aje amijo aba mexkumrẽx. Me kute Metĩndjwỳnh kukwakam memã kabẽn jarẽnhdjwỳ aje kôt amijo aba mexkumrẽx. Nãm ã Jeju arkum ane.
12 — Façam aos outros o que querem que eles façam a vocês; pois isso é o que querem dizer a
13 Nhym kam mrãmri me kute mỳjja mar ne kôt ar amijo ba ne kute pry pyràk. 'Ã ne Jeju arkum,
13 — Entrem pela porta estreita porque a porta larga e o caminho fácil levam para o inferno, e há muitas pessoas que andam por esse caminho.
14 Nhym be, me ngrêrebit ne me imã apôx ne amim imaro ba. Me kute mrãmri ne me ngrêre pry jajkwa kre kre ngriremẽ pry kre ngriremã apôx pyràk. Ar ga dja gar imã akaton amim imaro aban arỳm atĩn ne, Metĩndjwỳnhkôt atĩn ne ar aba rã'ã: rã'ã ne. Nãm ã Jeju arkum ane.
14 A porta estreita e o caminho difícil levam para a vida, e poucas pessoas encontram esse caminho.
15 Ne kam ajte arkum,
15 — Cuidado com os falsos
16 Mỳj dja gar me omũnh ne memã akator on? Bir, mỳj dja gar pidjôjadjwỳ mar on? Bir, ô ne parbê rôrôk ne ikwãn o bàrio amirĩt nhym me kôt kum apôx. Ga, rojtikam tyrti apôx kêtja pumũ. Ar gadjwỳ dja me apỹnh kabẽn punu jarẽn àpênh jaxwe gar me omũn arỳm memã akaton amim, “Be, ga, axweja pumũ. Kabẽn kajgo. Nãm Metĩndjwỳnh'ã 'êx ne kabẽn kêt jarẽnho ba”, ane. Djãm mrỳnhĩkam me kute akrô djôbê uba rênh? Kati. Nàr, djãm prêxkam me kute pidjôbê pigu rênh? Kati.
16 Vocês os conhecerão pelo que eles fazem. Os espinheiros não dão uvas, e os pés de urtiga não dão figos.
17 Bàri mexkam ne ô mex arij. Nhym be, bàri punukam ne ô punu arij.
17 Assim, toda árvore boa dá frutas boas, e a árvore que não presta dá frutas ruins.
18 Bàri mexkam ne ô punu arij prãm kêtkumrẽx. Nàr, bàri punukam ô mex arij prãm kêtkumrẽx.
18 A árvore boa não pode dar frutas ruins, e a árvore que não presta não pode dar frutas boas.
19 Bàrikam ô punu jarijja kunĩ ne me kute akàr ne kuwykam rẽnh. Dja me ã kute Metĩndjwỳnh'ã 'êx ne kabẽn kêt jarẽnho bajao ane.
19 Toda árvore que não dá frutas boas é cortada e jogada no fogo.
20 Be, me àpênh jaxwe dja gar omũn arỳm kôt kum akato. Me kute Metĩndjwỳnh kabẽn kêt jarẽnhja dja gar ama. 'Ã ne ba ar amã, “Ga, rojtikam tyrti apôx kêtja pumũ”, ane.
20 Portanto, vocês conhecerão os falsos profetas pelas coisas que eles fazem.
21 Me kute arĩk imã, “Ga abê inhõ Bẽnjadjwỳr djwỳnh. Ga ne ga ijo aba”, anhỹrja. Djãm me ja kunĩ kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute amim me utàr ne ar meo bamã? Kati. Me kute amim kàjkwakam Ibãm kabẽn mar ne kôt kute amijo babit. Me jabit dja Bẽnjadjwỳr djwỳnh amim me utàn ar meo ba.
21 — Não é toda pessoa que me chama de “Senhor, Senhor” que entrará no
22 Ije memã axwe pãnh jarẽnh nhõ akati wãkam dja me krãptĩ aminêje imã, “Bẽnjadjwỳr djwỳnh. Djãm akukwakam ije memã akabẽn jarẽnh kêt got ga ikanga? Djãm akukwakam ije me karõ punu kujaêk kêt got ga ikanga? Djãm akukwakam ije mỳjja pumũnh kêt nhipêx kêt got ga ikanga? Mỳjja rũnh, mỳjja krãptĩ ne ba ipêx ga ikanga”, ane. Ije memã axwe pãnh jarẽnh djà nhõ akatikam dja me ã imã ane.
22 Quando aquele dia chegar, muitas pessoas vão me dizer: “Senhor, Senhor, pelo poder do seu nome anunciamos a mensagem de Deus e pelo seu nome expulsamos demônios e fizemos muitos milagres!”
23 Kam dja ba irã ipôkri me kunĩmã kum, “Kati. Djãm ikukwakam ne ga mỳjja nhipêx? Kati. Wãnh amikukwakam ne ga mỳjja nhipêx. Ba ije amar kêt. Rũm imã akàx. Me adjàpênh jaxwe”, ane. Dja ba ã memã ane. Nãm ã Jeju arkum ane.
23 Então eu direi claramente a essas pessoas: “Eu nunca conheci vocês! Afastem-se de mim, vocês que só fazem o mal!”
24 Ne kam ajte arkum,
24 — Quem ouve esses meus ensinamentos e vive de acordo com eles é como um homem sábio que construiu a sua casa na rocha.
25 Nhym kam te 'ã na axidjuw ne te 'ã ngô tàm ne te kôk djàbêr tỳx kikre karngrõ nhym tỹm kêt. Kẽnkam kute ipêxkam ne tỹm kêt.
25 Caiu a chuva, vieram as enchentes, e o vento soprou com força contra aquela casa. Porém ela não caiu porque havia sido construída na rocha.
26 Nhym be, me kunĩ kute ikabẽnja mar kajgon kôt kute amijo ba kêt ne me kute mrãmri ne me'õ bẽn kati pyràk. Me'õ bẽn kati pykatikam amim kikre.
26 — Quem ouve esses meus ensinamentos e não vive de acordo com eles é como um homem sem juízo que construiu a sua casa na areia.
27 Nhym kam 'ã na axidjuw ne 'ã ngô tàm ne kôk djàbêr tỳx kikre karngrõ nhym arỳm tỹm. Djã nãm kàjbê ban tỹm got? Kati. Nãm tu ban gru: ane.
27 Caiu a chuva, vieram as enchentes, e o vento soprou com força contra aquela casa. Ela caiu e ficou totalmente destruída.
28 — ausente —
28 Quando Jesus acabou de falar, as multidões estavam admiradas com a sua maneira de ensinar.
29 — ausente —
29 Ele não era como os mestres da Lei; pelo contrário, ensinava com a autoridade dele mesmo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.