Mateus 5

Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kam ne me krãptĩ: Jeju kôt ar ba nhym me omũ. Ne kam arỳm krãnh'ã tẽn wabi. Wabin arỳm nhỹ. Nhỹ nhym kôt ba djwỳnh ar arỳm 'ỳr bôx ne nhỹ.
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 Nhym arỳm arkum amikabẽn jarẽnhmo krax ne kum,
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 —Ẽ, djãm me kute amim, “Ikajgo”, anhỹro baja djãm me kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh amim me utàn meo ba. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
3 — Bem-aventurados
4 Djãm me mỳr baja kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja Metĩndjwỳnh ĩ meo kĩnhkumrẽx. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
4 — Bem-aventurados
5 Djãm me kabôt katija kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja me ĩ pykakam mỳjja kunĩo õ. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 Me kute memã kum, “Ba on Metĩndjwỳnhmã ijaxwe kêt”, anhỹro ba ne kute katàt amijo ba prã:mja djãm me kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja me ĩ axwe kêt'ỳr bôxkumrẽx ne arỳm prĩne Metĩndjwỳnhmã mexkumrẽx. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
6 — Bem-aventurados
7 Djãm me ukaprĩja kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja Metĩndjwỳnh kum me kaprĩkumrẽx. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
7 — Bem-aventurados
8 Djãm me kute amikam axwe'õ mar kêtja kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja me Metĩndjwỳnh pumũ. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
8 — Bem-aventurados
9 Djãm me kute aben nêje me kukrào baja kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã'ã dja me abenmã kum, “Metĩndjwỳnh kra ne wã”, ane. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
9 — Bem-aventurados
10 Me katàt kute amijo baja dja me te katàt nhym me arỳm meo ajkẽ. Me katàt kute amijo bakam meo ajkẽ. Djãm kam me kaprĩ got? Kati. Mỳkam? Bir, me wã dja kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh arỳm amim me utàn ar meo ba. Kam dja me kĩ:nhkumrẽx.
10 — Bem-aventurados
11 Ar ga dja gar ikabẽn markumrẽx ne kôt ar amijo aba nhym me te wãnh ar amã akij ne te ar ajo ajkẽn te ar ajaxweo ar apytà, apỹnh ar ajaxwe djàrio ar apytà. Djãm kam ar akaprĩ got? Kati, Mỳkam? Bir, kàjkwakam akĩnh djà raxkam.
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 Dja gar tu akĩnhkumrẽx ne kam akĩnh kati. Mỳkam? Bir, dja Metĩndjwỳnh ar amã o pãnh rax ne. Kàjkwakam gêdja amã o pãnh mex ne. Kàjkwakam kute ar amã o pãnh mex ja dja gar amikukãm aman kam akĩnh kati. Nãm me tũmre ã axwe anen me kamingrãny kajmã'ã ã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnho bikẽnho bao ane. Ga, arỳm kam kàjkwakam me kĩnhkumrẽxja pumũ, ane.
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 Ne kam ajte arkum,
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 Ar aje mrãmri ne pyka kunĩkôt me kurwỳ djà pyràk. Ga, krĩraxja pumũ. Djãm krãnhre'ã me kute krĩrax nhipêxkam me kute o bipdjurmã? Arkati. Ar gadjwỳ kwãrĩk wãnh ikam apijàm kêt ne ikôt adjukaprĩ.
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 Ngônhpôkdjwỳ. Djãm me kute kum angjênh ne kute mỳjja 'õkôt o bipdjur got? Kànoipôko 'ã pro got? Kati. Ngônhpôk ne me kum angij ne tu parkam, kênhkam umjuw nhym me kunĩmã kikre kre kurwỳo ku'ê.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 Ar gadjwỳ kwãrĩk wãnh ikam apijàm kêt. Ar abê me kurwỳ djà pyràk ne ar adjukaprĩ. Dja me ar adjukaprĩ pumũn arỳm kàjkwakam ar Abãmmã rax jarẽ. Nãm ã Jeju arkum ane.
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 Ne kam ajte arkum,
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Dja te Metĩndjwỳnh kabẽn kukràdjà kwỳ'ã pi'ôk no'ôk kryre ne te apỹnh mỳrbê kyx djàri'ã pi'ôk no'ôk kryre djãm 'õ kajgomã? Kati. Dja 'õ kajgo kêt. Kabẽn'ã pi'ôk no'ôk kôt dja mỳjja apôxkumrẽx. Kôt dja mỳjja kunĩ apôx tẽ:n prĩne apôx mexkumrẽx. Kabẽn 'õ dja kajgo kêtkumrẽx. Nhym kam kàjkwamẽ pyka arỳm apêx. Mrãmri ne ba ar amã ja jarẽnhkumrẽx.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Godja me'õ Metĩndjwỳnh kabẽn ngrire 'õmã kajgo jarẽn kam 'ã memã kum, “Kabẽn ja dja ga me mar rerekre”, anhỹro ba jabej, dja me adjwỳnhdjwỳmã kum, “Akajgo”, ane. Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo bakam dja me kunĩ kum, “Akajgo”, anhỹro kumex. Nhym be, dja me'õ Metĩndjwỳnh kabẽn man kôt ar amijo ban kam memã kabẽn jarẽnho ba. Me'õ jamã dja me kum, “Araxkumrẽx”, ane. Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo bakam dja me kum, “Araxkumrẽx”, ane.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Kam, ba ar amã arẽ gar ama. Djãm mrãmri Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ mebê pardjêu mexkumrẽx? Kati. Mrãmri ar aje katàt amijo abakam ne o aje me akrenhkambit dja kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh amim ar apytà gar kôt ar amijo aba. Nãm ã Jeju arkum ane.
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 Ne kam ajte arkum,
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Nhym be, ba dja ba ar amã arẽ gar ama. Djã ne me me'õnh bĩ nhym me arỳm kambit kum axwe pãnh jarẽ? Kati. Me kute me'õkam ngrykkamdjwỳ. Dja me axwe jabej kukjêr kêt ne tu kam ngryk. Nhym kam me arỳm kum axwe pãnh jarẽ. Ba ajte ar amã arẽ gar ama. Me kute ikukwakam abeno kamyja godja me kum kamy kurêkam kum, “Apunure”, anhỹr jabej nhym kam me arỳm 'ã meo akuprõ. Memã axwe pãnh jarẽnh djwỳnh krãptĩbê 70 jao akuprõ nhym me arỳm memã amikôt amijarẽ. Nhym be, godja me kamymã kum, “No kêt”, anhỹr jabej ne kam arỳm me biknor tokry djàkam kuwykam mõr jabej.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 Kam godja ga Metĩndjwỳnh nhõ ki'ỳr kĩnh djào abôx jabej. O abôxo tẽn kam akamy ma. Aje o akamyja kute ajã, “Nãm ijo ajkẽ”, anhỹrja ga ama. Akam kaprĩja ga ama. Djãm kam aje on Metĩndjwỳnhmã kĩnh djàja nhõrmã? Kati. Dja akamy akam kaprĩ ga Metĩndjwỳnhmã kĩnh djàjao bôx nhym Metĩndjwỳnh arỳm kum kĩnh djàja kĩnh kêt.
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 Kam dja ga wãnh ki kabem kĩnh djàjamã anhiren akamy kumrẽx'ỳr tẽn kam kum akabẽn mex jarẽ gê akubyn akam kĩnh. Akubyn akam kĩnhkam dja ga akubyn tẽn kam kĩnh djàja mỳn Metĩndjwỳnhmã angã.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 Dja me'õ mỳjjakam kum akurên memã axwe pãnh jarẽnh djà'ỳr ajo tẽm jabej. 'Ỳr ajo tẽmri dja ga on o anhõbikwa. O anhõbikwa nhym arỳm memã axwe pãnh jarẽnh djà'ỳr ajo tẽm kêt. Nok ga ren o anhõbikwa kêt nhym ren memã axwe pãnh jarẽnh djwỳnhmã akanga nhym ren mebê ijê djwỳnhmã akanga. Nhym kam ren mebê ijê djàkam abê ijê.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Ga ren kam akator kêt. Prĩne aje amijo pãnh mex inomã mẽnhkambit ren akato. Nãm ã Jeju arkum ane.
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 Ne kam ajte arkum,
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Nhym be, ba dja ba ar amã arẽ gar ama. Mrãmri ro'ã anõrkam ajaxwe. Djãm kambit ne ajaxwe? Kati. Dja gar me'õ nire pumũn arỳm amã o anõr prãm ne. Jabit. Kam arỳm akadjwỳnhbê amim o adjàkĩnh'ã karõ. Kamdjwỳ arỳm ajaxwe. Nãm ã Jeju arkum ane.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 Ne kam Ar kubê axwe pyma. Ga, me kute apỹnh kukràdjào àpênh jaxwe prãmja pumũ. Me kute àpênh jaxweo krã'yrmã ne Jeju Ar kubê axwe pyman arkum,
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 Ne ga ren anhikra djubôko ajaxwe prãm ga ren on krãtan mũm amibê amẽ. Ren te anhikra nhikjê kêt ne ren Metĩndjwỳnhkôt atĩn ne ar aba rã'ã kam, ren akĩnhkumrẽx. Ne ren anhikra amãnhkrut rã'ã nhym Metĩndjwỳnh ren me biknor tokry djàkam amẽ. Ga ren kam akaprĩkumrẽx, ane. Djãm mrãmri ne me kute amino kadjàrmã ne Jeju arkum karõ? Kati. Djãm mrãmri ar kute aminhikra krã'yrmã arkum karõ? Kati. Me kute àpênh jaxweo krã'yrmã ne Jeju Ar kubê axwe pyma.
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 Ne kam ajte arkum,
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Nhym be, ba dja ba ar amã arẽ gar ama. Gêdja me'õ prõ djwỳnh kangan kam arỳm axwemã ngrẽk. Gêdja prõ djwỳnhja pãnh me'õ mymã kabẽn nhym arỳm 'ỳr mõ. Nhym kam nija arỳm o akĩn kam axwe. Nhym kam my jadjwỳ arỳm o akĩn kam adjwỳnhdjwỳ axwekumrẽx. Nhym be, prõja krô'ã mjênkambit nhym myja kute kangakam axwe kêt. Nãm ã Jeju arkum ane.
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 Ne kam ajte arkum,
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 Nhym be, ba dja ba ar amã arẽ gar ama. Djãm ar aje memã akabẽn jarẽnhkam aje ajte kôt Metĩndjwỳnh nàr õ mỳjja'õ jarẽnhmã? Kati. Mrãmri dja gar memã akabẽn pỹnhbit jarẽ. Kwãrĩk wãnh aje memã akabẽn pydjin arẽnhkôt ajte memã kàjkwa jarẽnh kêt. Metĩndjwỳnh kam ỹrkam memã arẽnh kêt.
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 Kwãrĩk wãnh ar aje memã akabẽn pydjin arẽnhkôt ajte memã pyka jarẽnh kêt. Metĩndjwỳnh pykakam par djãm djàkam memã arẽnh kêt. Nàr, kwãrĩk wãnh ar aje memã akabẽn pydjin arẽnhkôt ajte memã Djeruxarẽ jarẽnh kêt. Kubê Bẽnjadjwỳr rax djwỳnh nhõ krĩraxkam memã arẽnh kêt.
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 Nàr, kwãrĩk wãnh ar aje memã akabẽn pydjin arẽnhkôt ajte akrã jarẽnh kêt. Mỳj ne gar aje omã? Djãm ar ga aje akrãkam akĩ 'õo akamã nàr akĩ 'õo kakrãtykmã? Arkati. Te aje akĩo anhỹrmã.
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Kam, memã akabẽn pỹnhbit jarẽ. Aje mrãmri mỳjjao anhỹrmã. Kambit memã kum, “Nà. Dja ba ã o ane”, ane. Nàr, aje mỳjjao anhỹr kêtmã. Kam memã kum, “Kati. Dja ba o anhỹr kêt”, ane. Jabit memã arẽ. Memã akabẽn pỹnhbit jarẽ. Godja gar memã akabẽn jarẽ ne me kute ar amar pydji kadjy ajte kôt memã apỹnh mỳjja jarẽn arỳm akabẽn punu. Kute mrãmri ne me axwe nhõ bẽnjadjwỳr jajkwa kurũm akabẽn kator pyràk. Nãm ã Jeju arkum ane.
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 Ne kam ajte arkum,
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Nhym be, ba dja ba ar amã arẽ gar ama. Djãm ar aje amipãnh meo abikẽnhmã? Kati. Kwãrĩk wãnh. Dja me ar ajo ajkẽ gar amipãnh meo abikẽnh kêt. Godja me ikra poo anhine djubôkbê ar akurwanh jabej tu me'ỳr anhine nhikjêo apa gê kurwa.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Nhym godja me arỳm pykakam me bẽnjadjwỳr'ỳr ajo tẽn 'ỳr ajo bôx ne kum, “Me'õja ne ijo ajkẽ. Kum arẽ gê imã o pãnh”, ane. Nhym bẽnjadjwỳr arỳm amã “Pãnh dja ga kum anhõ kubẽkà'õ pydjin angã”, ane. Djãm aje kubê nêmã? Kati. Dja ga tu kam anhõdjành ne kum anhõ kubẽkào amãnhkrut ne angã.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Dja me kôt atẽmmã amã krà tỳ:x ne amã, “Ga dja ga ikôt tẽ nhym ajã kirometu pydji apêx”, ane. Ga kam kabẽnkôt tẽ. Kôt atẽmo kirometu pydji apêx. Ga kam ikabẽn kôt amã kĩnh ne ajte ijukri kôt tẽ nhym ajã kirometu 'õdjwỳ apêx.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Godja me ar amã, “Imã angã”, anhỹr jabej tu kum angã. Godja me ar amã, “Imã angã. Ba kam ĩ amã kungã”, anhỹr jabej. Kwãrĩk wãnh kubê nê kêt. Ba ne ba ã ar amã ane. Nãm ã Jeju arkum ane.
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 Ne kam ajte arkum,
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Nhym be, ba dja ba ar amã arẽ gar ama. Djãm ar amã akurê djwỳnh kurêmã? Kati. Dja gar amã akurê djwỳnh jabê. Me kute ar ajo Metĩndjwỳnhmã à'wỳr ne kum, “Dja ga o ajkẽ”, anhỹro baja dja gar meo Metĩndjwỳnhmã a'wỳ ne kum, “Dja ga o djuw mex”, ane. Amã akurê djwỳnh kaprĩ. Me kute ar amã kabẽn punuo baja ne kute ar ajo bikẽnho baja dja gar meo Metĩndjwỳnhmã a'uw.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Ar amã akurê djwỳnh jabên arỳm Abãm kôt amijo tẽ. Aje amijo kàjkwakam Abãm krakumrẽx kadjy dja gar Abãm kôt amijo tẽ. Ga, Abãm kute me axwemẽ me mex'ã myto apôxja pumũ. Ne kute me katàt kute amijo bamẽ me ate kute amijo ba'ã nao bixadjwỳrja pumũ.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 Godja gar amã me kum ajabêjabit jabê djãm kam Metĩndjwỳnh kute ar amã mex jarẽnhmã? Kati. Mỳkam? Bir, ar amã me kum ar ajabêjabit jabêkam. Amã akurê djwỳnh jabê kêtkam. Djori kam amex? Kati. Nãm ã me bẽnjadjwỳr bajtemmã pi'ôk kaprĩo atom djwỳnh djàkĩnhĩ meo ane. Me kum kurê djwỳnh jabê kêt. Djori kam me mex? Kati. Metĩndjwỳnh ne memã axwe jarẽ.
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 Godja gar anhõbikwamãbit akabẽn mex jarẽ djãm kam ar amexkumrẽx? Kati. Mỳkam? Bir, ar aje anhõbikwamãbit akabẽn mex jarẽnhkam. Aje akurê djwỳnhmã akabẽn mex jarẽnh kêtkam. Nãm ã me bẽnjadjwỳr bajtemmã pi'ôk kaprĩo atom djwỳnh meo ane. Me kute kurê djwỳnhmã kabẽn mex jarẽnh kêt. Djori kam me mex. Kati. Metĩndjwỳnh ne memã axwe jarẽ.
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 Kam ar ga dja gar amextire. Kàjkwakam ar Abãm prĩne mextirekumrẽx. Kudjwa ã ar amextireo anen amã akurê djwỳnh jabê. Nãm ã Jeju arkum ane.
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.