Mateus 18
Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NTLH
1 Nhym kamã kôt ba djwỳnh 'õdjwỳ ar 'ỳr bôx ne kukij ne kum,
1 Naquele momento os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Quem é o mais importante no
2 Nhym amiwỳr me'õ prĩre 'uw nhym 'ỳr bôx nhym ar ipôkri kudja.
2 Jesus chamou uma criança, colocou-a na frente deles
3 Ne arkum,
3 e disse:
4 Kam me kute amijo ngrire kute me prĩre ja pyràk tãm ne raxo kute me kunĩ jakrenh. Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo bakam ne raxo kute me kunĩ jakrenh.
4 A pessoa mais importante no Reino do Céu é aquela que se humilha e fica igual a esta criança.
5 Nhym kam me kute ikukwakam kum me prĩre kute ja pyràk kĩnh, kum me'õ kàtàmja kĩnh ne kam arỳm badjwỳ kum ikĩnh.
5 E aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará recebendo a mim.
6 Nhym be, me'õ kute me prĩre pyràk ne ajbir kute amim imar ny nhym kam ren ate me'õja axwe'ã kum apnê nhym ren arỳm kôt axwe nhym kam ren pãnh me mut'ã kẽnpoti nhô, kute kum axwe'ã àpnênh djwỳnhja mut'ã ren kẽn jabatành nhô ne ren ngônhmã kumẽ, ngô jabatành nhipôkri kumẽ nhym ren ngô kubĩ. Ja ne kàjbê tokry. Tokry ngrire. Nhym be kati, dja prĩne Metĩndjwỳnh o ajkẽ nhym tokry ra:x ne.
6 — Quanto a estes pequeninos que creem em mim , se alguém for culpado de um deles me abandonar, seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no lugar mais fundo do mar, com uma pedra grande amarrada no pescoço.
7 Ỹ, watĩ:re. Pykakam me kute me axwe'ã memã àpnênhja dja me tokry ra:x ne. Mrãmri dja me axwe'ã memã àpnênh ba. Nhym be, kute 'ã memã àpnênh djwỳnhja watĩ:re. Dja tokry ra:x ne. Nãm ã Jeju arkum ane.
7 Ai do mundo por causa das coisas que fazem com que as pessoas me abandonem! Essas coisas têm de acontecer, mas ai do culpado!
8 Ga, me kute apỹnh amikukràdjào àpênh jaxwe prãmja pumũ. Ar kute àpênh jaxwe krã'yrn kangamã ne Jeju Ar kubê axwe pyman arkum,
8 — Se uma das suas mãos ou um dos seus pés faz com que você peque, corte-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna sem uma das mãos ou sem um dos pés do que ter as duas mãos e os dois pés e ser jogado no fogo eterno.
9 Ne gar ren ajaxwe kadjy ano nhikjêo aje mỳjja punu pumũnh prãm mỳj ne gar ren on? Bir, ga ren ar on kaban rũm amibê amẽ. Ne ren kam te ano nhikjê kêt ne ren atĩnkam ren akĩnhkumrẽx. Metĩndjwỳnhkôt atĩn ne ar abakam ren akĩ:nhkumrẽx. Ne ren aktã ano rã'ãn ren atokry ra:x ne. Ne ga ren ar me biknor tokry djàkam kuwykam tẽn ren kam akaprĩkumrẽx, ane. Djãm mrãmri ne ar kute aminoo pôx ne aminhikra krãkàr ne amipar krãkàrmã Jeju arkum 'ã karõ? Kati, ar kute àpênh jaxwe krã'yrn kangamã ne Jeju 'ã arkum ar kute amibê amikukràdjà krãkàrmã arẽ.
9 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com um olho só do que ter os dois e ser jogado no fogo do inferno.
10 Ne kam ajte arkum,
10 — Cuidado, não desprezem nenhum destes pequeninos! Eu afirmo a vocês que os anjos deles estão sempre na presença do meu Pai, que está no céu.
11 Be, ije me axwe pytàrmã ne ba tẽ. Kadjy ne ba amijo inhĩ ne me awỳr ruw, ije me axwekam me biknorja pytàrmã.
11 [Porque o
12 Ar gadjwỳ dja gar adjukaprĩ. Godja me'õ nhõ mrykĩ'ãtomti krãptĩ kubê 100 nhym kam pydji kubê màt ne biknorja. Mỳj dja me'õja on? Bir, dja mry krãptĩbê 99jamã ire gê wãnh kutêp kumex, nhym kam krãnh'ỳr kôt tẽ, pydji biknorjakôt tẽ.
12 — O que é que vocês acham que faz um homem que tem cem ovelhas, e uma delas se perde? Será que não deixa as noventa e nove pastando no monte e vai procurar a ovelha perdida?
13 Godja kum kator jabej ne kam arỳm kĩ:nhkumrẽx. Kute pydji biknorjamã katorkam dja kĩ:nhkumrẽx. Ne mry'ã kàtàmbê 99 biknor kêtjakam dja kĩnh ngrire. Ba ne ba mrãmri ar amã ja jarẽnhkumrẽx. Be, ije ar amã idjujarẽnhjakam mỳj dja gar kam ama?
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando ele a encontrar, ficará muito mais contente por causa dessa ovelha do que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Bir, kàjkwakam Abãm djwỳnhdjwỳ, djãm me'õ prĩre kute ãmja pyràk pydji biknor nhym kam kĩnh got? Arkati. Kam kĩnh kêtkumrẽx. Ukaprĩkam kam kĩnh kêtkumrẽx. Tãm dja ga amim aman kudjwa adjukaprĩ. Nãm ã Jeju arkum ane.
14 Assim também o Pai de vocês, que está no céu, não quer que nenhum destes pequeninos se perca.
15 Ne kam ajte arkum,
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e mostre-lhe o seu erro. Mas faça isso em particular, só entre vocês dois. Se essa pessoa ouvir o seu conselho, então você ganhou de volta o seu irmão.
16 Nhym godja kute amar prãm kêt ne mã axwe jabej. Kam dja ga me'õ pydji nàr amãnhkrut 'ỳr aro tẽ. 'Ỳr aro tẽn 'ỳr aro bôx. Ne kam kukjan kum akabẽn gê ar amã amijarẽ gar ama. Gar ajamãnhkrut nàr ar ajamãnhkrut ne ikjêkêt dja gar arỳm ama. Amrẽbê: Metĩndjwỳnh kabẽn kôt dja gar ã maro ane. Nãm me bakukãmãremã kum,
16 Mas, se não ouvir, leve com você uma ou duas pessoas, para fazer o que mandam as
17 Godja gar gadjwỳ te kukjan kum akabẽn nhym kute ar amar prãm kêt ne mã axwe prãm jabej gar me kute amim imarjamã arẽ. Me kute aben pydjikam memã arẽ. Nhym godja me kute amim imar aben pydjikam te kukjan kum kabẽn nhym kute me mar prãm kêt ne mã axwe prãm jabej gar abenmã kum, “Kute Metĩndjwỳnh mar kêt. Ga, axwe prãm rã'ãja pumũ”, ane. Dja gar ã abenmã anen arỳm o kute me bẽnjadjwỳr bajtemmã pi'ôk kaprĩo atom djwỳnh jaxwe pyràk. Nãm ã Jeju arkum ane.
17 Mas, se a pessoa que pecou não ouvir essas pessoas, então conte tudo à igreja. E, se ela não ouvir a igreja, trate-a como um pagão ou como um cobrador de impostos.
18 Ne kam ajte arkum,
18 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o que vocês proibirem na terra será proibido no céu, e o que permitirem na terra será permitido no céu.
19 Ba ajte ar amã arẽ gar ama. Godja gar ajamãnhkrut pykakam kum mỳjjao a'uw nàr kum me'õo a'uw ne axikôt 'ã ar akabẽn dji, kàjkwakam Ibãm dja arỳm ar aman ar akabẽn kôt ã anen ar amã mỳjja ngã nàr me'õ kaprĩmã kĩnh jadjàn nàr me'õo mex. Ar akabẽn kôt dja ã ane.
19 — E afirmo a vocês que isto também é verdade: todas as vezes que dois de vocês que estão na terra pedirem a mesma coisa em oração, isso será feito pelo meu Pai, que está no céu.
20 Mỳkam? Bir, godja me'õ ar amãnhkrut nàr ar amãnhkrut ne ikjêkêt ikabẽnkôt bikprõnh jabej badjwỳ dja ba ar ro'ã akuprõ. Kam dja Ibãm ar akabẽn kôt ã ar amã o ane. Nãm ã Jeju arkum ane.
20 Porque, onde dois ou três estão juntos em meu nome, eu estou ali com eles.
21 Kam, Pedru Jeju'ỳr bôx ne kum,
21 Então Pedro chegou perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quantas vezes devo perdoar o meu irmão que peca contra mim? Sete vezes?
22 Nhym Jeju kum,
22 — Não! — respondeu Jesus. — Você não deve perdoar sete vezes, mas setenta e sete vezes.
23 Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh dja pykakam amim me utàn ar meo ba. Kam dja kum me kaprĩ. Gwaj badjwỳ ne gwaj ren bamã me kaprĩ. 'Ã dja ba idjujarẽnh jakre gar ama. Pykakam bẽnjadjwỳr rax'õ. Nhym õ àpênh kwỳ. Amrẽbê ne bẽnjadjwỳr õ àpênh kwỳmã pi'ôk kaprĩ ngã nhym ar kum o ba. Nhym jakam arỳm kute akubyn Ar kubê õ pi'ôk kaprĩo atommã.
23 Porque o
24 Ne kam kute amikraxmã ne arỳm 'ỳr me àpênh'ã me omũnh djwỳnh jano. Õ àpênh ja'ỳr me àpênh'ã me omũnh djwỳnh jano. Nhym 'ỳr tẽn arỳm 'ỳr bôx. Ne kam bẽnjadjwỳr'ỳr õ àpênhjao tẽn o bôx. Be, amrẽbê ne bẽnjadjwỳr õ àpênh jamã pi'ôk kaprĩ kumex ngã nhym kum o ba. Pi'ôk kaprĩ kume:x kubê 10.000 ne kum kungã nhym o ba. Kum ar o ba:n arỳm nhỹnh o akno nhym arỳm pi'ôk kaprĩ kêt ne.
24 Logo no começo trouxeram um que lhe devia milhões de moedas de prata.
25 Õ me àpênh'ã me omũnh djwỳnh bẽnjadjwỳr'ỳr õ àpênhjao bôx nhym te kute akubyn õ bẽnjadjwỳrmã pi'ôk kaprĩ nhõrmã. Te o ane nhym arỳm kam ngryk ne. Ngryk ne arỳm õ me àpênh'ã me omũnh djwỳnhmã kum, “Inhõ àpênh ja ne ibê inhõ pi'ôk kaprĩ kume:x ar o ban nhỹnh o akno. Gu akubyn kubê inhõ pi'ôk kaprĩ byrkumrẽx. Dja ga kubê õ mỳjja kunĩ byn me kàtàmmã angã gê me kubyn pãnh amã pi'ôk kaprĩ ngã. Nhym õ mỳjja kêt ga ajte me kàtàmmã ta ĩ djwỳnh ngã gê memã àpênh ar ba nhym me pãnh arỳm amã pi'ôk kaprĩ ngã. Ga kam ajte memã prõmẽ kra ar kungã gê ar memã apê nhym me pãnh arỳm amã pi'ôk kaprĩ ngã. Kam dja ga me kute amã pi'ôk kaprĩ nhõr kunĩo atom ne iwỳr o bôx ne imã angã. Ba kam arỳm akubyn inhõ pi'ôk kaprĩ byrkumrẽx. Inhõ àpênhja kute ibê pi'ôk kaprĩo biknor pãnh dja ba arỳm akubyn amim byrkumrẽx”, ane nhym me àpênh 'ã me omũnh djwỳnh kum, “Gê tô, ba 'ỳr”, ane.
25 Mas o empregado não tinha dinheiro para pagar. Então, para pagar a dívida, o seu patrão, o rei, ordenou que fossem vendidos como escravos o empregado, a sua esposa e os seus filhos e que fosse vendido também tudo o que ele possuía.
26 Nhym õ àpênhja arỳm õ bẽnjadjwỳr kabẽn man umaje parbê tỹm ne kõnkrão nhỹn aminêje kum, “Bẽnjadjwỳr, gop adjy amimar tô. Dja ba ĩ akubyn anhõ pi'ôk kaprĩ pãnh amã pi'ôk kaprĩ kunĩ ngã”, ane.
26 Mas o empregado se ajoelhou diante do patrão e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo ao senhor.”
27 Nhym bẽnjadjwỳrja arỳm kum õ àpênhja kaprĩ: ne kum, “Aje, jakam dja ga imã o pãnh kêt. Arỳm ba maro aknon akam ingryk kêt”, anen arỳm kum ire nhym kato.
27 — O patrão teve pena dele, perdoou a dívida e deixou que ele fosse embora.
28 Kute õ bẽnjadjwỳrbê pi'ôk kaprĩ ra:xo biknor ja katon arỳm ro'ã àpênh'õ jabej. Amrẽbê ro'ã ar baja jabej. Bẽnjadjwỳr nhõ àpênh ja ne amrẽbê ro'ã àpênh jamã pi'ôk kaprĩ ngrire kubê 100bit ngã nhym kum kubyn ar o ba. Nãm ro'ã àpênhja jabe:j ne arỳm kum kato. Kum katon arỳm mut 'amỳn õkreny janên kum, “Aje imã pi'ôk kaprĩo abaja on akubyn imã angã”, ane.
28 O empregado saiu e encontrou um dos seus companheiros de trabalho que lhe devia cem moedas de prata. Ele pegou esse companheiro pelo pescoço e começou a sacudi-lo, dizendo: “Pague o que me deve!”
29 Nhym ro'ã àpênhja arỳm umaje parbê tỹm ne kõnkrão nhỹ. Nhỹn arỳm aminêje amijo a'uw ne kum, “Adjy amimar tô. Dja ba ĩ amã kunĩo pãnh”, ane.
29 — Então o seu companheiro se ajoelhou e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu lhe pagarei tudo.”
30 Nhym kute bẽnjadjwỳrbê pi'ôk kaprĩ kumexo biknorja arỳm ro'ã àpênhkam ngry:k ne. Ne kum kaprĩ kêt ne kum, “Kati. On dja ga imã kunĩo pãnh ne”, ane. Ne kam on krãkamngônhmã arẽ nhym me arỳm kabẽnkôt kubê ijê. Kute mebê ijê djàkam ãm ne o pãnhkambit katormã ne me kubê ijê. Nãm ã ro'ã àpênho ane. On kute kum õ pi'ôk kaprĩ ngrirebito pãnh kêtkam ã ro'ã àpênhjao ane.
30 — Mas ele não concordou. Pelo contrário, mandou pôr o outro na cadeia até que pagasse a dívida.
31 Nhym kam amũ bẽnjadjwỳr nhõ àpênh kwỳ 'õdjwỳ arỳm 'ã omũn kam ar arỳm kam kaprĩ:re ne. Ukaprĩ kêtkam arỳm kam kaprĩ:re ne. Ne kam bẽnjadjwỳr'ỳr tẽn arỳm prĩne kum 'ã ajarẽ. Õ àpênhja kute kubê pi'ôk kaprĩ kumexo biknorja'ã kum ajarẽ. Ukaprĩ kêt'ã kum ajarẽ.
31 Quando os outros empregados viram o que havia acontecido, ficaram revoltados e foram contar tudo ao patrão.
32 Nhym kam bẽnjadjwỳr amiwỳr õ àpênhja 'uw nhym bôx nhym kum, “Inhõ àpênh, ga ne ga ajaxwe:. Ga inhõ pi'ôk kaprĩ kumexo aban ibê o akno ba amã, ‘Imã o pãnh’, ane. Ga te aje imã o pãnhmãn arỳm aminêje imã akabẽn. Ba imã akaprĩn arỳm amã, ‘Aj. Jakam dja ga imã o pãnh kêt. Arỳm ba maro aknon akam ingryk kêt’, ane. Imã akaprĩkam ne ba ã akam ingryk kêto ane.
32 Aí o patrão chamou aquele empregado e disse: “Empregado miserável! Você me pediu, e por isso eu perdoei tudo o que você me devia.
33 Ga ren ikudjwa ã amã aro'ã àpênhja kaprĩo anen kam ren ã angryk kêto ane. Nhym be, kati. Aro'ã àpênh ja amã anhõ pi'ôk kaprĩ ngrirebito ba. O ba ga kam anhõ pi'ôk kaprĩ jabej kum akabẽn. Nhym kam te kute akubyn amã õrmãn aminêje amã kabẽn. Djã ne ga ikudjwa amã kaprĩ? Kati. Ga tu kam angryk ne memã kanga nhym me arỳm kubê ijê.” Nãm ã bẽnjadjwỳr õ àpênhjamã ane.
33 Portanto, você deveria ter pena do seu companheiro, como eu tive pena de você.”
34 Ne kam arỳm kam ngrykkumrẽx ne. Bẽnjadjwỳr nhõ àpênh kute ro'ã àpênhkam ngryk ne kum kaprĩ kêtja pãnh õ bẽnjadjwỳr arỳm kam ngrykkumrẽx ne. Ne kam arỳm me kamjêr djwỳnhmã kanga. Kute tokry kumexmã kamjêr nhym on kute o pãnh mex kadjy kum kanga. Nãm ã o ane.
34 — O patrão ficou com muita raiva e mandou o empregado para a cadeia a fim de ser castigado até que pagasse toda a dívida.
35 Ne kam ar gadjwỳ, apỹnh ar anhĩ djàri, godja ar aje me'õo akamyja ar akam axwe jabej ar ga dja gar amã kaprĩ. Mrãmri tu amã kaprĩkumrẽx ne axwe maro aknon tu kam angryk kêt. Godja gar amã kaprĩ kêt ne kam angryk rã'ã jabej kàjkwakam Ibãmdjwỳ dja kum ar akaprĩ kêt ar akam ngry:k ne. Ije ar amã pykakam bẽnjadjwỳr'ã idjujarẽnhja kôt dja ar akam ngry:k ne.
35 E Jesus terminou, dizendo:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.