Mateus 12
Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NVT
1 Ne kam pi'ôk ràràrkam Jeju pur katikôt tẽ. Nhym kôt ba djwỳnh ar kôt mõn arỳm kum prãm ne mõrmã bàygogo 'y nhikẽn mrãnhkôt ngãnh ne amijajkwamã rẽnho mõ.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Nhym kam mebê pardjêu ar omũn kum,
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Nhym kam Jeju memã kum,
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Kum prã:m nhym Dawi arỳm Metĩndjwỳnh nhũrkwãmã wadjàn djwỳ byn kukrẽn kam kôt ar tẽm jamãdjwỳ kungã nhym ar arỳm kukrẽ. Djwỳ me kute Metĩndjwỳnhmã õrja tãm ne kubyn kukrẽn arkum kungã. Metĩndjwỳnh nhõ djwỳ ja ne me kàtàm kute kur kêtkumrẽx. Me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnhbit ne kute kur. Nhym be, Dawi ta ne tu kukrẽ. Nhym kam me kute kum axwe jarẽnh kêt. Djãm me aje ja mar kêt? Ga, me kute Dawimã axwe jarẽnh kêtja pumũ. Ne kam ikôt ba djwỳnhmẽbit ar imã ar ijaxwe jarẽ. Je tô mỳkam?
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ba ajte me amã arẽ ga me ama. Mỳj ne me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh pi'ôk ràràrkam nẽ? Mỳj ne me me tyk djà kêt djà nhõ akatikam nẽ. Djãm me aje me'ã Môjdjê kukràdjà mar kêt got? Djãm me aje 'ã pi'ôk no'ôk pumũnh kêt got ga me imã akabẽn ne? Nãm me pi'ôk ràràrkam Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam tu àpênh ba. Ne kadjy kum mry bôro bao tu àpênh ar ba. Djã ne Metĩndjwỳnh kam memã axwe jarẽ? Kati. Ga, me kute me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnhmã axwe jarẽnh kêtja pumũ. Ne kam ikôt ba djwỳnhmẽbit ar imã ar ijaxwe jarẽ. Je tô mỳkam?
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Ba ajte me amã arẽ ga me ama. Ba ne ba Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam ipydji irax ne ije kam me àpênh'ã memã karõ djwỳnh.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Ga me ren Metĩndjwỳnh kute me bakukãmãremã kabẽn jarẽnhja ma. Nãm memã kum,
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ba me amã arẽ ga me ama. Ba ije amijo inhĩ ne me awỳr irwỳk ne ba inhõ pi'ôk ràràr djwỳnh. Kam gêdja ba memã, “Kwãrĩk wãnh ga me kam mỳjja kupênh kêt nàr kon, dja ga me jakam apên nàr kam mỳjja kupênh kêt ne arek akrĩ”, ane. Tãm ne ja. Nãm ã Jeju memã ane.
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Ne kam arỳm amũ tẽn mebê pardjêu nhõ me bikprõnh djàmã wadjà.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Nhym me'õ nhikra nhikjê jarõxja me ikô'ã nhỹ. Nhym me ja kute 'ã axwe nhôr kadjy Jeju kukij ne kum,
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Nhym memã kum,
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Nhym be, Metĩndjwỳnh kum mrykĩ'ãtomti kĩnh ngrire. Nhym be, gu me ba ne kum me bakĩnhkumrẽx. Kam me kute pi'ôk ràràrkam meo mexkam Metĩndjwỳnh kute memã axwe jarẽnh prãm kêt. Mrãmri, me kute pi'ôk ràràrkam meo mexkam ne me kute kukràdjà kôt amijo ba mexkumrẽx. Nãm ã Jeju memã ane.
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Ne kam arỳm me'õ nhikra jarõxjamã kum, “Amrẽ anhikra katàt”, ane. Nhym 'ỳr ikra katàto dja nhym arỳm kum mex ne. Kum ikra mex kute ikra nhikjê mexja pyràk.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Nhym mebê pardjêu ar mã apôx ne o aben man abenmã kum,
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Nhym Jeju arỳm ar kuman pyka wã kurũm kato. Kato nhym me krãptĩ: arỳm kôt mõ nhym arỳm me kunĩo mex.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Ne kam mã memã kum, “Dja ga me ipudju”, ane.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Amrẽbê: ne Metĩndjwỳnh Jeju 'ã ajarẽ. Jeju dja memã prĩ mex ne memã kukràdjà jarẽ. Nhym kam kabẽn jarẽnh djwỳnh Metĩndjwỳnh kukwakam amũ me bakukãmãremã 'ã ajarẽn memã kum,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 ‘Ota, ba arỳm amijo inhõ àpênh pytà. Imã abê. Imã kĩnhkumrẽx.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Ne mekmẽ kabẽno aben japanho ku'ê kêt. Ne memã àkjêro ku'ê kêt. Djãm kàj bê kabẽn nhym me kute prykôt õkre marmã? Kati.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Me kaprĩre kute mrãmri ne bõti kajyr kaprĩre pyràk djãm kute meo bikẽnhmã? Kati. Dja memã tỳx jadjà nhym me kam arỳm kĩnh ne.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Nhym kam apỹnh me ba djàkam me bajtem arỳm tu amim markumrẽx.’ Nãm ã Metĩndjwỳnh memã ane.”
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Nhym kam me karõ punu kute me'õo baja me arỳm 'ỳr o bôx. Me karõ kute o bakam ne no rãn kabẽn kêtkumrẽx. Nhym kam arỳm o mex nhym me aêrbê arỳm kabẽn ne rĩt mex.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Nhym me kunĩ kam no tyn abenmã kum,
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Nhym be, mebê pardjêu arỳm me kabẽn man arỳm abenmã kum,
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Nhym kam Jeju tu me kadjwỳnhbê me kabẽn man memã kum,
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Be, Xatanaj ren kum õ àpênh kurên kujate nhym ren õ àpênh arỳm aben ngràn abenbê ajmà. Ren me abenbê ajmà nhym ren arỳm kubê me õ bẽnjadjwỳr kêt. Nhym be, kati. Xatanaj kum õ àpênh kurê prãm kêt. Ba ren we Xatanaj kukwakam õ àpênh kujate nhym ren Xatanajdjwỳ kum õ àpênh kurê. Nhym be, kati. Xatanaj kum õ àpênh kurê prãm kêt.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ba ren Bedjêbu kabẽnkôt ren bõm ar me karõ punu rẽnho iba nhym ren mỳj kabẽnkôt ne anhõ àpênh bõm ar me karõ rẽnho ba? Me jadjwỳ ne me bõm me karõ punu rẽnho ba. Djãm me adjwỳnhdjwỳ ne me we Xatanaj kabẽnkôt ar bõm me karõ rẽnho ba? Ga me ren memã ja jarẽ nhym ren me amã, “Je tô djãm Xatanaj ta kute õ àpênho bikẽnho ba got”? ane.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Nhym be kati, Metĩndjwỳnh pyma puroobit ne ba ar bõm me karõ rẽnho iba. Ga, kôt arỳm Metĩndjwỳnh me awỳr bôxja pumũ. Metĩndjwỳnh kute me apytàr ne me akadjy bẽnjadjwỳr ne kute me ajo bamã me awỳr bôxja pumũ. Ja dja ga me ama. Nãm ã Jeju memã ane.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Ne kam memã kum,
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Ne kam ajte memã kum,
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Kam ba me amã arẽ ga me ama. Me kute mỳjjao bikẽnh kunĩkôt Metĩndjwỳnh kute me axweo biknor prãm. Ne me kute Metĩndjwỳnh japrỳ kunĩkôt kute me axweo biknor prãm. Metĩndjwỳnh kute me axweo biknor ne wãnh mekam ngrykmã irer prãm. Nhym be, me kute Metĩndjwỳnh Karõ japrỳkambit ne Metĩndjwỳnh mekam ngryk rã'ã ne.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Godja me'õ ijã kabẽn punu jarẽnh jabej ije amijo inhĩ'ã kabẽn punu jarẽnh jabej Metĩndjwỳnh dja axweo akno ne kam ngryk kêt. Nhym be, godja Karõ'ã kabẽn punu jarẽnh jabej Metĩndjwỳnh dja axweo biknor kêt ne. Ne kam kam ngryk rã'ã ne. Jakam dja ngryk rã'ã. Amrẽ akubyn Kra bôx'ã akati mõrkamdjwỳ dja kam ngryk rã'ã.
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Djãm pidjô punukam pidjô djành apôx got? Nàr kon, djãm pidjô mex, pidjô djànhjakam pidjô punu apôx got? Kati, apỹnh pidjô bàri djàri ne kam ô apôx. Ô ne parbê rôrôk ne ikwãn kam bàrio amirĩt nhym me kôt kum apôx.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Me akamingrãnyre ne ga me abê iry. Me ajaxwekam djãm me aje akabẽn mex 'õ jarẽnh prãm? Arkati. Ẽ, me õkre kadjwỳnhbê ne me mỳjja kumex ma nhym kam amrẽ bõm ajkwa krekremẽ õto'ỳr apôx nhym me kam arẽnho ba. Arẽnho ban kam arỳm memã amijo amirĩt. Mex nàr axwe jao memã amijo amirĩt. Kute mỳjja ô kute pidjô bàrio amirĩt ja pyràk.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Nãm me õkre kadjwỳnhbê kabẽn punu kumex man arỳm kabẽn punuo memã amijo amirĩt. Nhym me ajte õkre kadjwỳnhbê kabẽn mex kumex man arỳm kabẽn mexo memã amijo amirĩt.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Ba me amã arẽ ga me ama. Amrẽ memã axwe pãnh jarẽnh djà nhõ akati mõrkam dja ga me amikôt Metĩndjwỳnhmã amijarẽ. Me aje amrẽbê akabẽn kajgo, akabẽn punu jarẽnh kunĩkôt kum arẽ nhym arỳm me ama.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Kam amrẽbê me akabẽn mex jabej dja akabẽn mex kôt me amã amex jarẽ. Nàr, amrẽbê akabẽn punu jabej dja akabẽn punu kôt me amã ajaxwe jarẽ ga me arỳm me biknor tokry djàkam akuno. Nãm ã Jeju me krãptĩmã ane.
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Nhym kam Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ mebê pardjêu kwỳ Jejumã kum,
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 —Me akamingrãnyre ne ga me ajaxwen mỳjjakôt ari Metĩndjwỳnhbê amijo akẽxo aba. Ga, me kwỳ kum prõ djwỳnh kĩnh ngriren kute ar mebê prõo àkĩnho baja pumũ. Me gadjwỳ ne ga me amã Metĩndjwỳnh kĩnh ngriren mỳjjakôt ari kubê amijo akẽxo aba. Ne ate kam ije me amã mỳjja pumũnh kêt nhipêxja'ã ijwỳro aba. Kati. Ije me amã ipêx ga me aje omũnh prãm kêtkumrẽx. Dja ba amijo kute Metĩndjwỳnh kukwakam ujarẽnh djwỳnhbê Djônaj pyràk. Tãm dja ga me omũn imã akator jabej.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Me bakukãmãre Djônaj ne tep rax tikkrekam nõ nhym 'ã akatin akatin akati nhym arỳm kato. Badjwỳ dja ba ã amijo anen kẽnkrekam nõ nhym ijã akatin akatin akati ba arỳm ikato. Ba ne ba amijo inhĩ ne bôx. Dja ba ã amijo ane. Jabit dja ga me omũ.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Djônaj ne krĩraxbê Niniwekam me akreo tẽ nhym me arỳm amikam kaprĩren wãnh axwemã iren Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽx. Nhym be, ba ije iraxo Djônaj jakrenh mex ne ba jakam me akuri djan te me amã idjujarẽnh ar iba. Djã ne ga me me kudjwa amikam akaprĩn wãnh ajaxwemã anhiren Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽx? Kati. Me aje wãnh ajaxwemã anhirer kêtkam dja Niniwekam me wã arỳm pãnh me amã ajaxwe jarẽ. Me akamingrãnymã arẽ ga me me biknor tokry djàkam akuno.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Be ga, aparmã onĩ:j pyka 'õdjwỳkam bẽnjadjwỳr rax nija pumũ. Bẽnjadjwỳr ni Xaromão'ỳr tẽ:, 'ỳr tẽm 'iry:n arỳm 'ỳr bôx. Kute krã mexkôt marmã 'ỳr bôx ne arỳm kuma. Nhym be, ba ije iraxo Xaromão jakrenh me:x ne ba jakam me akuri djan te me amã idjujarẽnh ar iba. Djã ne ga bẽnjadjwỳr ni kudjwa ajamak mex ne ima? Kati. Ga me aje imar kêtkumrẽx. Me aje imar kêtkam dja bẽnjadjwỳr ni ĩ arỳm pãnh me amã ajaxwe jarẽ. Me akamingrãnymã arẽ ga me me biknor tokry djàkam akuno, ane.
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 Ne kam ajte me karõ punu'ã ajarẽn memã kum,
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Ne kam amim,
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Ne kam amim badjà tũmja'ỳr tẽn 'ỳr bôx ne omũ nhym arỳm mexkumrẽx. Me karõ'õ kute o ba kêt nhym prĩne kre mex nhym arỳm kam mỳjja katàt. Nhym kam kadjy mã me karõ punu'ỳr tẽ. Ne kam mekam me kwỳ japrôn 'ỳr meo mõn meo bôx. Nãm me karõbê 7 ne o bôx ne me'õjamã meo wangij nhym kam mekam ar ba. Kute me karõ punubê 7 ne o bôx tãm ne axweo kute õbê pydji kute ar o ba tũmja jakrenh mex ne kam arỳm o punu rax ne. Kàjbê punuri ne kàjbê punu nhym be, kute kubê 7 ne o bôxja ne arỳm o punu rax ne. Dja ã me akamingrãnyre ajaxwekam me karõ punu me ajo ane, ane. Nãm Jeju ã memã ane.
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Jeju me krãptĩ:mã kabẽno dja nhym nãmẽ kamyre ar axikôt apôx ar bôx ne bõm ku'ê. Ne kute kum kabẽn jarẽnhmã.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Nhym me'õ 'ỳr tẽn kum,
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Nhym Jeju me'õmã kum,
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Ne kam kôt ba djwỳnhmã kum,
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Dja gar Metĩndjwỳnho kĩnh kadjy kabẽn man kôt ar amijo aba. Ba kam arỳm ar amã ikamyre nàr ikanikwỳnh nàr inã jarẽ. Nãm ã Jeju arkum ane.
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.