Lucas 6
Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs VC
1 Ne kam pi'ôk ràràrkam Jeju pur katikôt tẽ. Nhym kôt ba djwỳnh kôt mõ. Kôt mõn arỳm kum prãm ne mõrmã bàygogo 'y nhikẽn mõrkôt ngãnh ne amijajkwamã rẽnho mõ.
1 Em dia de sábado, Jesus atravessava umas plantações; seus discípulos iam colhendo espigas {de trigo}, as debulhavam na mão e comiam.
2 Nhym kam mekbê pardjêu ar omũn arkum,
2 Alguns dos fariseus lhes diziam: Por que fazeis o que não é permitido no sábado?
3 Nhym kam Jeju memã kum,
3 Jesus respondeu: Acaso não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os seus companheiros;
4 Nhym Dawi Metĩndjwỳnh nhũrkwãmã wadjàn djwỳ byn kukrẽn kam kôt ar tẽm jamãdjwỳ kungã, nhym ar kukrẽ. Djwỳ me kute Metĩndjwỳnhmã õrja tãm ne kubyn kukrẽn arkum kungã. Metĩndjwỳnh nhõ djwỳ ne me kàtàm kute kur kêtkumrẽx. Me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnhbit ne kute kur. Nhym bep Dawi ta ne tu kubê kukrẽ. Nhym kam me kute kum axwe jarẽnh kêt. Djãm me aje ja mar kêt? Ga me aje Dawimã axwe jarẽnh kêtja pumũ ne kam ikôt ba djwỳnhmẽbit ar imã ar ijaxwe jarẽ.
4 como entrou na casa de Deus e tomou os pães da proposição e deles comeu e deu de comer aos seus companheiros, se bem que só aos sacerdotes era permitido comê-los?
5 Bep kati, ba ije amijo inhĩ ne me awỳr irwỳk ne ba inhõ pi'ôk ràràr djwỳnh. Kam gêdja ba memã, “Kwãrĩk wãnh ga me kam mỳjja kupênh kêt, nàr kon, dja ga me jakam apên, nàr kam mỳjja kupênh kêt ne arek akrĩ”, ane. Tãm ne ja, ane.
5 E ajuntou: O Filho do Homem é senhor também do sábado.
6 Nhym kam ajte pi'ôk ràràr 'õkamdjwỳ me bikprõnh djàmã wadjàn kam kam memã Metĩndjwỳnh'ã ujarẽnho dja. Nhym me'õ nhikra jarõxja nhỹ. Ubôk ne arõx ne.
6 Em outro dia de sábado, Jesus entrou na sinagoga e ensinava. Achava-se ali um homem que tinha a mão direita seca.
7 Nhym mekbê pardjêumẽ me kute Môjdjê kukràdjà mar djwỳnh arek Jejukam no tyn krĩ. Nhym pi'ôk ràràrkam kute ikrao mex nhym me kute kôt kum kator ne kute kum,
7 Ora, os escribas e os fariseus observavam Jesus para ver se ele curaria no dia de sábado. Eles teriam então pretexto para acusá-lo.
8 Nhym bep ta, Jeju ta ne arỳm me kute õkre kadjwỳnhbê amim 'ã karõja arỳm kuma ne kam me'õ nhikra jarõxjamã,
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse ao homem que tinha a mão seca: Levanta-te e põe-te em pé, aqui no meio. Ele se levantou e ficou em pé.
9 Nhym kam memã kum,
9 Disse-lhes Jesus: Pergunto-vos se no sábado é permitido fazer o bem ou o mal; salvar a vida, ou deixá-la perecer.
10 Ne kam ari ar me omũn kam ate ikra jarõxjamã,
10 E relanceando os olhos sobre todos, disse ao homem: Estende tua mão. Ele a estendeu, e foi-lhe restabelecida a mão.
11 Nhym kam ajte mekbê pardjêu ngry:k ne. Ngryk tỳ:x ne. Ne kam Jeju'ã abenmã karõo kumex.
11 Mas eles encheram-se de furor e indagavam uns aos outros o que fariam a Jesus.
12 Nhym kam akati 'õkam krãnhre'ỳr tẽn 'ã wabin nhỹ, kute Bãmmã kabẽnmã, Metĩndjwỳnhmã kabẽnmã. Kum kabẽno ỹr ri nhym akati.
12 Naqueles dias, Jesus retirou-se a uma montanha para rezar, e passou aí toda a noite orando a Deus.
13 — ausente —
13 Ao amanhecer, chamou os seus discípulos e escolheu doze dentre eles que chamou de apóstolos:
14 — ausente —
14 Simão, a quem deu o sobrenome de Pedro; André, seu irmão; Tiago, João, Filipe, Bartolomeu,
15 — ausente —
15 Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu; Simão, chamado Zelador;
16 — ausente —
16 Judas, irmão de Tiago; e Judas Iscariotes, aquele que foi o traidor.
17 Ne kam kôt ba djwỳnhbê 12jamẽ ro'ã ruw ne pyka kênh'ỳr bôx ne kam kam meo dja. Nhym me kôt ba kajgo ne me 'ã kumex. Nhym me kàtàmjadjwỳ Jeju'ỳr mõn bôx ne 'ã kumex. Pykabê Djudêja kurũm me krãptĩmẽ krĩraxbê Djeruxarẽ kurũm me krãptĩmẽ ngô rax nokà'ã pykabê Xirumẽ Xidõmẽ kurũm me krãptĩmẽ. Me tãm ne me akàn Jeju'ã kumex. Me ja ne me 'ỳr akuprõ. 'Ỳr bikprõnh ne kute kabẽn mar nhym kute apỹnh me kanê djàri meo mexmã ne me 'ã akuprõ.
17 Descendo com eles, parou numa planície. Aí se achava um grande número de seus discípulos e uma grande multidão de pessoas vindas da Judéia, de Jerusalém, da região marítima, de Tiro e Sidônia, que tinham vindo para ouvi-lo e ser curadas das suas enfermidades.
18 Nhym me karõ punu kute meo bajadjwỳ mekôt 'ỳr mõn bôx nhym kam mekam me karõ punuja jano nhym me arỳm mex ne.
18 E os que eram atormentados dos espíritos imundos ficavam livres.
19 Nhym me itepato kute Jeju kupênh prãm. Nãm Jeju tu tỳxkumrẽx nhym kurũm uma apôx ne me kunĩo mex. Kam ne me kunĩ kute Jeju kupênh prãmã.
19 Todo o povo procurava tocá-lo, pois saía dele uma força que os curava a todos.
20 Nhym kam meo mex pan kam kôt ba djwỳnh pumũn arkum,
20 Então ele ergueu os olhos para os seus discípulos e disse: Bem-aventurados vós que sois pobres, porque vosso é o Reino de Deus!
21 Ẽ, ar jakam amã prãmwã, ar ga ne gar akĩnhkumrẽx. Mỳkam? Bir, ar ga dja gar ajajnekumrẽx ne.
21 Bem-aventurados vós que agora tendes fome, porque sereis fartos! Bem-aventurados vós que agora chorais, porque vos alegrareis!
22 Ẽ, jakam me kum ar akurêja, ar ga dja gar akĩnhkumrẽx ne. Ba ne ba amijo inhĩ ne me awỳr ruw ne kam ar me ajo iba. Ga me akwỳ amã ikĩnh ne iwỳr akuprõ ba kam ar ar ajo iba. Nhym me kam kum ikurên kam ikôt kum ar akurê ne. Gar mã ikôt abikamẽnhkamdjwỳ me kum ar akurê. Gêdja me te wãnh kum ar akurên bõm ar arẽn ar ajaprỳn ar ajaxweo ar apytà,
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem, vos expulsarem, vos ultrajarem, e quando repelirem o vosso nome como infame por causa do Filho do Homem!
23 gar tu akĩnhkumrẽx ne ate akĩnh katin amijara tatak ne.
23 Alegrai-vos naquele dia e exultai, porque grande é o vosso galardão no céu. Era assim que os pais deles tratavam os profetas.
24 —Nhym bep me anhõ nêkrêx krãptĩwã me ga dja ga me akaprĩ rax ne. Bir, mỳkam? Jakambit akĩnh djà kajgokam. Gêdja ĩ apêx ne ajte amũ kêtkumrẽx.
24 Mas ai de vós, ricos, porque tendes a vossa consolação!
25 Ne me jakam ajajnewã, me ga dja ga me akaprĩ rax ne. Mỳkam? Bir, me ga dja ga me amã prãm ne.
25 Ai de vós, que estais fartos, porque vireis a ter fome! Ai de vós, que agora rides, porque gemereis e chorareis!
26 Ne me kunĩ kute abenmã me amex jarẽnho kumexja me ga dja ga me akaprĩ rax ne. Mỳkam? Ga me axwe pumũ. Ga me kum me axwebit kĩnh ne kute abenmã me mex jarẽnho kumexja pumũ. Nãm me tũmre ã axwe o anen me kamingrãny kajmã'ã kum me 'êxnhĩbit kĩnh. Me 'êx ne kute amijo Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnho bajabit ne me kum me kĩnh ne abenmã ã me mex jarẽnho kumexo ane. Kam ne me kamingrãny me tũmre kôpdji'ã kum me axwe, me 'êxnhĩbit kĩnh ne kute abenmã me mex jarẽnho kumexja.
26 Ai de vós, quando vos louvarem os homens, porque assim faziam os pais deles aos falsos profetas!
27 —Ẽ, ba ajte ar amã ikabẽn 'õ jarẽ, gora ar ikabẽn ma. Gora gar tu amã akurê djwỳnh jabê. Gora me kum ar akurêja dja me te ar ajo ajkẽ gar akrànmã amã me abên ar meo aba.
27 Digo-vos a vós que me ouvis: amai os vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam,
28 Gora ar me kute ar adjũnwãmã tu akabẽn mex jarẽ. Gora ar me kute ar ajo bikẽnhja tu Metĩndjwỳnhmã me arẽ gê meo djuw mex.
28 abençoai os que vos maldizem e orai pelos que vos injuriam.
29 Gêdja me'õ ar ajõ nhinebê kurwa ga 'ỳr akẽx gê aktã anhinebê kurwa. Gêdja me'õ ar ajõbê inôkà by ga tu kum kanga. Nhym ajte akà 'õ'ã ajwỳ ga ajte akà 'õdjwỳ byn kôt kum angã.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra. E ao que te tirar a capa, não impeças de levar também a túnica.
30 Gêdja me'õ mỳjja 'ã ajwỳ ga tu kum kanga. Gêdja me'õ abê anhõ mỳjja 'õ by ga tu kum kangakumrẽx. Kwãrĩk wãnh ga akubyn 'ã 'wỳr kêt.
30 Dá a todo o que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho reclames.
31 Djã nãm me ar ajõo ajkẽ ga akĩnh ne? Kati, nã gãm akaprĩre. Bir be, kam dja gar ã me jao anhỹr kêtkumrẽx gê me adjwỳnhdjwỳ kaprĩ kêt. Nàr kon, djã nãm me ar ajõkam mex ga akaprĩ? Kati, nãm me ar akam mex gar akĩnhkumrẽx ne. Bir be, kam dja gar ã me jakam amexo ane gê me adjwỳnhdjwỳ kĩnhkumrẽx.
31 O que quereis que os homens vos façam, fazei-o também a eles.
32 Ẽ, ba ar amã arẽ. Me kum ar ajabê gar amipãnh amã me abêkumrẽxja bãrãm kam dja ba ar amex jarẽnh jabej? Kati, ẽ, me axwe ne me kum õbikwabit jabê, kum aktã aben jabê ne kam kum me kàtàmja kĩnh kêtkumrẽx. Be, dja gar gadjwỳ amã anhõbikwabit jabê, djori kam mex? Kati, ar ikôt aba djwỳnhkam gêdja gar tu amã me abêo tuknĩ. Ar amã anhõbikwa jabên kam kôt amã akurê djwỳnhdjwỳ jabê.
32 Se amais os que vos amam, que recompensa mereceis? Também os pecadores amam aqueles que os amam.
33 Nhym ajte me ar akam ukaprĩ gar amipãnh mekam adjukaprĩ, bãrãm kam dja ba ar amex jarẽnh jabej? Kati, ẽ, me axwe ne me õbikwakambit ukaprĩ, aktã abenkam ukaprĩ ne kam me kàtàmjakam ukaprĩ kêtkumrẽx. Be, dja gar gadjwỳ anhõbikwakambit adjukaprĩ, djori kam mex? Kati, ar ikôt aba djwỳnhkam gêdja gar tu me kunĩkam adjukaprĩo tuknĩ, anhõbikwakam adjukaprĩn kam kôt akurê djwỳnhdjwỳ kam adjukaprĩ.
33 E se fazeis bem aos que vos fazem bem, que recompensa mereceis? Pois o mesmo fazem também os pecadores.
34 Nhym ajte me ar amã mỳjja ngã gar kam amipãnh memã mỳjja ngã, bãrãm kam dja ba ar amex jarẽnh jabej? Kati, ẽ, me axwe ne me aktã aben pãnh abenmã mỳjja nhõro ba. Nãm me akubyn abenmã 'ãnh õro ba. Be, dja gar gadjwỳ me kute akubyn ar amã mỳjja nhõrmãbit mỳjja ngã, djori kam mex? Kati, ar ga, ar ikôt aba djwỳnhja dja gar tu memã mỳjja nhõrkumrẽx ne kam pãnhkam amak kêt.
34 Se emprestais àqueles de quem esperais receber, que recompensa mereceis? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para receberem outro tanto.
35 Bir be, ar ga dja gar amã akurê djwỳnh jabêkumrẽx ne kam adjukaprĩ ne tu kum mỳjja kajgo ngã. Kute akubyn amã pãnh mỳjja 'õ nhõrmã pãnh kam amak kêt. Metĩndjwỳnh pymati tãm gêdja ar amã o pãnh ra:x ne. Gar kam arỳm abê Metĩndjwỳnh krakumrẽx. Mỳkam dja gar ã meo ane? Bir, Metĩndjwỳnh ne tu me õdjỳ, me axwekam ukaprĩ.
35 Pelo contrário, amai os vossos inimigos, fazei bem e emprestai, sem daí esperar nada. E grande será a vossa recompensa e sereis filhos do Altíssimo, porque ele é bom para com os ingratos e maus.
36 Kam dja gar kàjkwakam Abãm'ã amijakren mekam adjukaprĩ.
36 Sede misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 Kwãrĩk wãnh gar me'ã axwe rẽnh kêt. Dja gar me'ã axwe rẽ nhym me amipãnh ar ajã axwe rẽ, nàr Metĩndjwỳnh ar amã axwe jarẽ. Kwãrĩk wãnh gar me axwemã akator kêt ne memã pãnh jarẽnh kêt. Dja gar me axwemã akato ne memã pãnh jarẽ nhym me amipãnh ar ajaxwemã katon ar amã pãnh jarẽ, nàr Metĩndjwỳnh ar amã pãnh jarẽ. Nhym bep kati, gêdja me kute ar akam amikràja gar tu o abiknorkumrẽx gê me amipãnh ar gadjwỳ tu ar ajaxweo biknorkumrẽx ne.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; perdoai, e sereis perdoados;
38 Gora ar memã anhõdjành ne tu memã angã. Gê me kam amipãnh ar amã õdjànhkumrẽx ne ar amã mỳjja ngã. Dja Metĩndjwỳnh ar amã o pãnh rax ne. Kute mrãmri ne me kute akubyn abenmã djwỳ ngrà nhõr kadjy kute ngônhkam ngjênh ne ajte kute à'àk ne kum o'uk ne iby ngjênh nhym akà'ã bikapĩnja pyràk. Dja ã Metĩndjwỳnh ar amã õr raxo ane. Bir be, kam dja gar Metĩndjwỳnh kudjwa memã õr rũnh nhym kam me akubyn ar aje memã õr 'ãnh ar amã kungã, ane. Nãm Jeju ã kôt ba djwỳnhmã arẽnho ane.
38 dai, e dar-se-vos-á. Colocar-vos-ão no regaço medida boa, cheia, recalcada e transbordante, porque, com a mesma medida com que medirdes, sereis medidos vós também.
39 Ne kam ajte apỹnh mỳjja djàri arkum 'ã ujarẽnh jakreo tẽ. Ne kam arkum,
39 Propôs-lhes também esta comparação: Pode acaso um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 Djãm me'õ kute mỳjja mar kêtja kute me'õ kute mỳjja mar raxja jakrenh got? Kati, nhym bep djãm me'õ kute marja prĩne kum arẽn kum akre nhym kam arỳm ar aben pyràk ne.
40 O discípulo não é superior ao mestre; mas todo discípulo perfeito será como o seu mestre.
41 Mỳkam ne ga akamy nokam pyka jaũmjabit pumũn kam ga anokam pĩponhtija pumũnh kêt ne?
41 Por que vês tu o argueiro no olho de teu irmão e não reparas na trave que está no teu olho?
42 Djãm aje akamymã kum, “Akmere, amrẽ ba amã anokam pyka jaũmwã kaba”, anhỹrmã? Ne kam ga anokam pĩponhtiwã pumũnh kêtkumrẽx ne. Aje aminokam pĩponh pumũnh kêtkam we ã kum ane. Kê. Mrãmri ne ga apunu rax ne kam ajajkwakambit ajte amimexo amra. Akumrẽx gêdja ga aminokam pĩponhtiwã kaban kam arĩt mex ne arỳm amikôt akamy nokam pyka jaũm ngrire wã kaba.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Deixa-me, irmão, tirar de teu olho o argueiro, quando tu não vês a trave no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e depois enxergarás para tirar o argueiro do olho de teu irmão.
43 Ne ajte jadjwỳ, ẽ, djãm pidjô mex, pidjô djànhjakam pidjô punu apôx got? Nàr kon, djãm pidjô punukam pidjô djành apôx got? Kati, apỹnh pidjô bàri djàri ne kam ô apôx.
43 Uma árvore boa não dá frutos maus, uma árvore má não dá bom fruto.
44 Ô ne parbê rôrôk ne ikwãn kam o bàrio amirĩt nhym me kôt kum apôx. Pidjô punukam ô punu apôx, nhym ate pidjô mexkam ô mex apôx. Ga rojkàkrekam tyrti apôx kêtja pumũ. Ga ajte prêxkamdjwỳ katẽbàri apôx kêtja pumũ.
44 Porquanto cada árvore se conhece pelo seu fruto. Não se colhem figos dos espinheiros, nem se apanham uvas dos abrolhos.
45 Bir be, nãm ã mebêngôkredjwỳ ane. Nãm me õkre kadjwỳnhbê kabẽn mex man arỳm kabẽn mexo memã amijo amirĩt. Nhym me ajte õkre kadjwỳnhbê kabẽn punu man arỳm kabẽn punuo memã amijo amirĩt. Nãm me õkre kadjwỳnhbê mỳjja kumex ma nhym kam amrẽ bõm ajkwa krekremẽ õto'ỳr apôx nhym me kam arẽnho ba. Arẽnho ban kam arỳm memã amijo amirĩt. Mex nàr axwe ja o memã amijo amirĩt. Kute mỳjja ô kute bàrio amirĩt ja pyràk.
45 O homem bom tira coisas boas do bom tesouro do seu coração, e o homem mau tira coisas más do seu mau tesouro, porque a boca fala daquilo de que o coração está cheio.
46 Ẽ, ba ajte ar amã ja jarẽ. Mỳkam ne gar imã “Bẽnjadjwỳr, Bẽnjadjwỳr” anhỹro aban ajte ikabẽnkôt ar amijo aba kêt ne.
46 Por que me chamais: Senhor, Senhor... e não fazeis o que digo?
47 — ausente —
47 Todo aquele que vem a mim ouve as minhas palavras e as pratica, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 — ausente —
48 É semelhante ao homem que, edificando uma casa, cavou bem fundo e pôs os alicerces sobre a rocha. As águas transbordaram, precipitaram-se as torrentes contra aquela casa e não a puderam abalar, porque ela estava bem construída.
49 Nhym bep me'õ kute ikabẽn mar kajgo, kute ikabẽnkôt amijo ba kêtja ne kute mrãmri ne me kute tu pyka krãkà'ã par pymjỳr. Kre krãnne kam kute par pymjỳr ne kute 'ã kikre pyràk. Nhym 'ã ngô tàm ne kute kàjbê me'ã rẽnh nhym rôrôkja pyràk. Djã nãm kàjbê kukẽ nhym ban rôrôk got? Kati, nãm tu ator nhym ban gru: ane. Dja me'õ kute ikabẽn mar kêt'õ ã ane, ane. Nãm ã Jeju arkum ujarẽnho ãmo anen memã ujarẽnh pa.
49 Mas aquele que as ouve e não as observa é semelhante ao homem que construiu a sua casa sobre a terra movediça, sem alicerces. A torrente investiu contra ela, e ela logo ruiu; e grande foi a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.