Lucas 10

Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Nhym kam Jeju kute arkum arẽnh nhijukri ajte amim ar kwỳ rax ne ar umjuw. Me kwỳo 70 ne amim ar umjuw. Nãm amim aro aben nhikjê'ã kabẽn ne amim ar umjuw, kute ar anor kadjy. Kute ar anor nhym ar kukãm mõr ne kumrẽx pyka kunĩkôt, krĩ kunĩkôt mõrmã. Dja ĩ Jeju ar kudjwa ã ane, ar kudjwa krĩ kunĩkôt bôx mõ.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Ne kam kute ar anor nhym ar mõr kutã prĩne me'ã arkum karõ ne arkum,
2 E lhes disse:
3 Ẽ, on dja gar mõ. Arỳm ne ba ije me'ỳr ar ajanormã. Ar aje memã ijarẽnhmã ne ba ar ajano. Dja gar me kam bôx nhym me ikôpdji'ã ar ajo kurê djwỳnh ne kum ar apar prãmkumrẽx ne. Kute mrãmri ne rop kute mrykĩ'ãtomti kra par prãmkumrẽx ja pyràk.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Ẽ, dja gar tu anhỹkam mõ. Kwãrĩk wãnh gar anhõ katõk'y djà jamành kêt ne ajênh tur ne o amõr kêt. Ne aparkà 'õ byr kêt. Dja gar ajamãnhkrut'ã kabẽn ne pyka kunĩkôt aben ngrà. Kwãrĩk wãnh gar apỹnh krĩ djàri kôt ajmà gê me'õ ar ajõ kajpan amã kabẽno akukrào ãm kêt. Dja gar tu amrãnhkôt me'õmã akabẽn jarẽnho tẽn tu mã tẽ.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Dja gar mrãn bôx ne me'õ nhũrkwãmã wadjàn kam kum, “Gora adjumar mex ne ar aba”, ã ane.
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Dja umar mex prãm jabej arỳm mrãmri akabẽnkôt umar mexkumrẽx ne. Nhym bep djãm kum umar mex prãm kêt ne kam ũrkwãkam me jamẽ ro'ã umar punu mex ne ar ba. Me jabit dja me umar punu. Gar kam gajbit adjumar mex ne ar aba.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Dja gar kikrekam abôxwã tãmkam tu arek kam anhikwão dja. Kwãrĩk wãnh gar bôx ne kikrekôt ar aba kêt. Dja gar kikrekam abôxwã tãmkam gê me ar ajo djuw mex ne ar amã mỳjja ngã gar krẽ, tu kam apijàm kêtkumrẽx ne krẽn kôt ikõn adjumar mexkumrẽx. Ar aje memã Metĩndjwỳnh'ã adjujarẽnh pãnh, ar aje memã 'ã adjujarẽnho aku'ên atyk djà pãnh dja gar tu anhõ kwỳ krẽ.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Dja gar krĩ 'õkam bôx gê me kum ar akĩnh ne ar akam ukaprĩ jabej ar amã mỳjja ngã gar tu krẽ.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Krĩwãkam ar abôxwã, kam me kute ar amã kabẽn mex jarẽnh tãmkam gêdja gar me kanê pytàn memã kum, “Arỳm ne Metĩndjwỳnh me akadjy bẽnjadjwỳr ne kute me apytàr ne kute ar me ajo ba 'ỳr. Arỳm ne me ajo rãm ne ja”, ane. Dja gar ã memã ane.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 Nhym bep djã gãm ar krĩ 'õkam bôx nhym me kum ar akĩnh kêt ne aminêje ar ajano gar kam tu me ipôkri memã akabẽn jarẽnho tẽ. Ne memã kum,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 “Ẽ, dja bar me abê me anhõ pyka ja amiparkà'ã tatak ne. Ar ije me ajaxweo amirĩt ga me aje omũnh kadjy. Gora me ar ikabẽnja ma. Ẽ, arỳm ne Metĩndjwỳnh me akadjy bẽnjadjwỳr ne kute me apytàr ne kute ar me ajo bamã ga me ate amã kĩnh kêt ne ar imã, ‘Kati, me ije akabẽnwã mar prãm kêtkumrẽx’, ane. Me aje ã ar imã anhỹrkam ne bar me abê me anhõ pykaja amiparkà'ã tatak ne.”
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Dja gar ã memã akabẽn jarẽnho ane. Ẽ, ba ar amã arẽ. Krĩ wãkam me wã ar aje mebê amiparkà'ã me õ pyka tatakja me tãm gêdja me tokry rax ne. Metĩndjwỳnh kute memã axwe pãnh jarẽnh nhõ akatikam godja krĩwãkam me wã meo bikẽnh raxo Xôtômakam me ja jakrenh mex ne.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Watĩ:re Koradjikam me wã. Watĩ:re Bexadakam me wã. Dja ga me atokry rax ne. Ba ren me bajtem nhõ pykabê Xirumẽ Xidõkam ren mỳjja rũnhja, mỳjja pumũnh kêt ja kwỳ 'y nhym ren me omũn ren arỳm amrẽbê amim katon ren wãnh amijaxwemã ire. Ne ren kute kum irero amirĩt kadjy kubẽkàbê exopa jangijn ren amijã mro prà tatak ne. Ne ren kam iwỳr amijo akẽx. Nhym bep kati, inhõ me wỳnhkam me ga, Koradjikam me gamẽ Bexadakam me gamẽ me akam ne ba te mỳjja pumũnh kêt kwỳ rax ne ipêx ga me omũnh kajgon kam ajaxwemã anhirer kêt ne iwỳr amijo akẽx kêtkumrẽx ne.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Metĩndjwỳnh kute memã axwe pãnh jarẽnh nhõ akatikam godja me ajo bikẽnh raxo me bajtem nhõ pykabê Xirumẽ Xidõkam me ja jakrenh mex ne.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Krĩraxbê Kapanakam me gadjwỳ djãm me aje amijo adjàmran aje amijo raxmã? Djãm me aje amijo rax ne aje araxo aje kàjkwa têpmã? Kati, dja Metĩndjwỳnh aparmã me biknor tokry djàmã me amẽ ga kam me atokrybit ma.
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Nà, dja gar aben nhikjê'ã kabẽn ne pyka kunĩkôt ajmàn memã ijarẽ. Godja me'õ ar akabẽn man badjwỳ ikabẽn ma. Nhym ate me'õ kum ar akurên ar akabẽn mar kêt ne badjwỳ kum ikurên ikabẽn mar kêt ne. Dja me'õ badjwỳ kum ikurên ikabẽn mar kêt ne ne Ibãm kute ijanor djwỳnhjadjwỳ kum kurên kabẽn mar prãm kêt ne, ane.
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Nhym ar mõn memã Metĩndjwỳnh'ã ujarẽnh mõn me kanêbê me utàro mõ:n kam akubyn mõ, kĩnhkumrẽx ne akubyn mõ. Mõn bôx ne kam Jejumã kum,
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Nhym kam arkum,
18 Jesus lhes disse:
19 Be, arỳm ne ba ar amã ipyma jadjà gar te kangãmẽ makmẽ mry kakrit djàkrêja kunĩ 'ã aku'ê nhym mỳjja ipymaje ajmã ar ajo kêtkumrẽx ne. Nhym te me bakurê djwỳnh pyma gar ipymao tu kujate nhym ajmã ar ajo kêtkumrẽx ne.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Be, ja ne kajgo. Me karõ punu ar akabẽn pymaje prõt ja ne kajgo. Tãm ne ngrire. Nhym bep kàjkwakam Metĩndjwỳnh kute ar anhidji'ã pi'ôk no'ôk ja ne mrãmri rax. Tãm ne kubê kumkatikumrẽx. Kam dja gar tu akĩnhkumrẽx.
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Nãm ã Jeju kôt ba djwỳnhmã anen kam arỳm kĩnhkumrẽx ne. Metĩndjwỳnh Karõ ne kum kĩnh jadjà nhym kam kĩnh rax kato. Ne kam Bãmmã amikĩnh jarẽn kum,
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Ne kam ajte kôt ba djwỳnhmã kum,
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Ne kam kôt ba djwỳnh'ỳrbit akẽx ne me kàxã ar amakri arkum arẽn arkum,
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Ba gop ar amã arẽ. Me kute Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh tũmmẽ me bẽnjadjwỳr tũmdjwỳ krãptĩ te kute omũnh prãme, ar anoo aje mỳjja pumũnhja te kute omũnh prãme, ne ar ajamako aje mỳjja marja te kute marmã. Nhym bep kati, ar gajbit ne gar anoo mỳjja pumũnh kêt kwỳ pumũn mỳjja ma. Ar ga ne gar akĩnhkumrẽx ne, ane.
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Nhym kam akati 'õkam Môjdjê kukràdjà mar djwỳnh'õ Jeju kabẽn maro nhỹ. Kabẽn maro nhỹn kàjmã dja. Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhja kàjmã dja. Kute Jeju no mex jabej kabimã kàjmã dja. Kute Môjdjê kukràdjà jabej Jeju kukjêrmã, Jeju kute kukràdjà kupa'ã arẽnh kadjy nàràm ne amikadjy kàjmã 'ỳr djan kum kabẽn ne kum,
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 —Mã ne Môjdjê kukràdjà'ã pi'ôk no'ôk kute? Mỳj ne ga kam omũn arỳm ama? ane.
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Nhym kam Môjdjê kukràdjà mar djwỳnh Jejumã kum,
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Nhym Jeju kum,
28 Então Jesus lhe disse:
29 Nhym kam Môjdjê kukràdjà mar djwỳnh õkre kadjwỳnhbê amim,
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Nãm Jeju kukij nhym kam kum,
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Tyko nõ nhym kam me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh'õ pry'ã tẽ. Tẽn omũn kam irôbê apan mã tẽ.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Nhym mekbê Rewi'õ, adjwỳnhdjwỳ Metĩndjwỳnhmã àpênh'õ kôt tẽn adjwỳnhdjwỳ tãm ne. Nãm 'ỳr tẽn irãn omũn tẽn irôbê apan mã tẽ.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Nhym bep me'õ, Xamarijkam me ja 'õ ne arkôt tẽ. Xamarijkam me ja kute me bajo kurê djwỳnh ja 'õ ne arkôt tẽ. Arkôt tẽ:n 'ỳr bôx ne omũn kam kum kaprĩ ne. Omũn kam rerek ne kum kaprĩ.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Ne kam me kute o tỹm ne kute titik kurêje kute apỹnh kà rênhja kum oy. Kadjwati kangôo kum oyn kam ajte mỳjja kute rõny kangô pyràko kum oy. Ne kam kubẽkào kupu. Prĩne kupun kam ta õ mryja'ã kudjin o tẽ. O tẽn atemã me'õ nhũrkwã'ỳr o bôx ne kam prĩne o djuw mexo dja.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Nhym akati nhym kam pi'ôk kaprĩ raxja amẽ kaba. Õ kikre djwỳnhjamã kaban kum kungãn kum, “Ẽ, dja ga prĩne imã tãmjao djuw mexo dja, prĩne ikutêp imã o djuw mexo dja. Dja ga 'ã aje pi'ôk kaprĩ krẽn jabej ba kam bôx ne arỳm ajte amã o pãnh, ajte akubyn ibôxkam”, ane.
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Gop imã arẽ. Nhỹnh ar 'õja ne kute o kamy? Djãm tẽm ne kute omũnh ne irôbê àpanhja? Nàr kon, djãm kôt tẽmja? Nàr kon djãm Xamarijkam me ja'õ?
36 Então Jesus perguntou:
37 Nhym kam kum,
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Nhym kam Jeju ar mã mõn kam atemã krĩ 'õkam bôx. Kam ne me'õ nire nhidjibê Mata. Mata ne ukaprĩkumrẽx ne kam Jejumã kum,
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Nhym Mata kanikwỳnhbê Marijja nhỹ. Arek Bẽnjadjwỳr'ỳr tẽn parbê nhỹn kam kàjmã kôt õkren kabẽn maro nhỹ.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Nhym Mata àpênh ra:x ne. Jeju õ kwỳ krẽn mex kadjy ne àpênh raxo djan kam Marijmã kabẽn ne. Marij kute kôt kum mỳjja 'õ kupênhmã. Ne kam Jeju'ỳr tẽn kum,
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Nhym kam Bẽnjadjwỳr kum,
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Nhym bep mrãmri mỳjja pydji ne mexkumrẽx. Tãm ne arỳm Marij o nhỹ. Nãm ikabẽn maro nhỹ. Ja ne mexkumrẽx. Kwãrĩk wãnh arek ikabẽn maro nhỹ. Wãm ije awỳr anor prãm kêtê. Gêdja arek ikabẽn maro nhỹn prĩne ikabẽn man kam o biknor kêtkumrẽx, ane. Nãm ã Jeju ane. Tãm ne ja.
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.