Romanos 2

Kayapó NT (TXU_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Me akwỳ ne ga me amũ memãbit axwe jarẽnho aba. Djãm me gadjwỳ ajaxwe kêt got ga me amũ me wã'ã amim, —Me axwekumrẽx. Dja Metĩndjwỳnh me axwe pãnh me kanga, ane? Me aje me'ã amim, “Dja me axwe pãnh me kanga”, anhỹr kôt dja Metĩndjwỳnh me gadjwỳ arỳm me akanga. Mỳkam? Bir, me gadjwỳ me ajaxwekam. Me ajaxwe kute mrãmri ne amũ me wã axwe pyràk. Me axwe kôt me ajaxwekam dja me gadjwỳ pãnh me akanga. Djãm me aje Metĩndjwỳnhmã kum, —Ijaxwe kêt. Ga ren ikanga kêt, anhỹrmã? Kati. Me gadjwỳ me axwe kôt ajaxwekam ne ga me aje te kum anhỹrmã.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Nhym be, me kute ã axweo bao anhỹrja'ã ne Metĩndjwỳnh katà:t memã kum, —Pãnh dja me biknor tokry djàkam akuno, ane. Tãm ne gwaj baje markumrẽx.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Me abê pykakam me ĩ kajgo. Akajgokam aje amũ me wãbit'ã amim, “Dja Metĩndjwỳnh pãnh kanga”, anhỹro aba. Ne kam ajte mekôt ã ajaxweo ane. Mekôt ã ajaxweo anhỹrkam djãm apydji Metĩndjwỳnh kute akanga kêtmã? Kati. Gadjwỳ. Dja katàt amã ajaxwe jarẽ ne kam arỳm pãnh akangakumrẽx.
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 Nàr, ga me te ã ajaxweo ane nhym Metĩndjwỳnh ukaprĩ ra:x ne ngryk tô:n kute amijã ngryk nê 'ãtũ:m. Djã ne ga me ukaprĩ'ã amim, “Kê, djãm mỳjja mex”? ane? Kati. Kwãrĩk wãnh ã amim anhỹr kêt. Metĩndjwỳnh kute me ajaxwebê amiwỳr ajo akẽxmã ne kum me akaprĩ:. Me aje 'ỳr amijo akẽxmã kum me akaprĩ. Djãm me aje amijã ja mar kêt?
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Ga me atekam ajte kubê ajamakkre kêt ne 'ỳr amijo akẽx prãm kêt. Be ga, me mã kute amim mỳjjao atomja pumũ. Me mã amim adjuw nhym arỳm mã kàjmã ajkamẽn arỳm kum ra:xja pumũ. Ga me aje me uràk ne mã ajaxwe nhym mã me akam ngryk ne mã kàjmã me akam ngryk ajkamẽ. Nhym kam dja õ akati arỳm me awỳr bôx. Kute katàt memã axwe pãnh jarẽnh djà nhõ akati me awỳr bôx nhym arỳm me akam ngry:k ne. Me ajamakkre kêtkam me akam ngry:k ne.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 Dja Metĩndjwỳnh katàt memã o pãnh. Dja katàt apỹnh me kute mỳjjao ba kôt memã o pãnh. Me ĩ pỹnhkôt katàt memã o pãnh.
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Me kute arek katàt amijo bajamã dja katàt memã o pãnh. Metĩndjwỳnh kute ta amimexo meo mex kadjy, ne kute memã, “Amexkumrẽx”, anhỹr kadjy, ne kute memã ĩ ny, ĩ punu prãm kêtja nhõr kadjy ne me arek katàt amijo ba. Nhym kam Metĩndjwỳnh katàt memã o pãnh nhym me arỳm Metĩndjwỳnh kôt tĩn ne ar ba rã'ã: rã'ã ne.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Nhym be, me kute amidjwỳnhbit mar ne kute kabẽn katàt kangan me axwe kôt axwe. Dja katàt me jadjwỳmã o pãnh ne arỳm mekam ngry:k ne. Nhym kam arỳm mỳjja pyma: mekam apôx.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Me me axwe kôt axweja dja me arỳm ĩ pỹnhkôt umar punure ne tĩn prã:m. Mebê idjaer kumrẽx dja ã ane. Nhym kam me bajtemdjwỳ ã ane.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Nhym be, me mex kôt me mexja dja me arỳm me:xkumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm kum me kĩ:nhkumrẽx. Nhym kam me arỳm umar me:xkumrẽx. Mebê idjaer kumrẽx dja ã umar mexo ane. Nhym kam me bajtemdjwỳ ã ane.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 Mỳkam dja me ã ane? Bir, djãm Metĩndjwỳnhmã me'õ pyman kute kum 'ã mamã? Arkati. Nãm me kunĩo kute aben pyràk ne katàt kute memã o pãnhkumrẽxmã.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Metĩndjwỳnh ne me bakukãmãre Môjdjêmã kukràdjà jarẽ. Me kute katàt amijo ba kadjy kukràdjà jarẽ nhym amũ mebê idjaermã arẽ. Nhym kam me aben djô'ã kukràdjà'ã, “Môjdjê kukràdjà, Môjdjê kukràdjà”, anhỹro ba. Dja Metĩndjwỳnh katàt memã axwe pãnh jarẽnho nhỹ. Nhym me bajtem, memã me kute Môjdjê kukràdjà jarẽnh kêtja. Godja me bajtemja kwỳ kam axwe jabej arỳm axwe pãnh akuno. Djãm kam Metĩndjwỳnh kute memã kum, —Aje Môjdjê kukràdjà kôt amijo aba kêtkam dja ga akuno, anhỹrmã? Kati. Mỳkam? Bir, me kute memã Môjdjê kukràdjà jarẽnh kêt nhym me kam kute mar kêt. Kam dja ã memã anhỹr kêt. Nhym kam me arỳm axwe pãnh akuno. Me biknor tokry djàkam akuno. Nhym mebê idjaerdjwỳ, memã me kute Môjdjê kukràdjà jarẽnh tũmja. Godja me kwỳ kam axwe jabej Metĩndjwỳnh dja arỳm memã kum, —Aje Môjdjê kukràdjà kôt amijo aba kêtkam dja ga akuno, ane. Me kute kukràdjà mar ne kôt amijo ba kêtkam dja ã memã ane. Nhym kam me arỳm axwe pãnh akuno. Me biknor tokry djàkam akuno.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Djãm me kute memã kukràdjà jarẽnh nhym me kute mar kajgoja djãm Metĩndjwỳnh kute memã axwe kêt jarẽnh? Kati. Me kute amim kukràdjà markumrẽx ne kôt amijo ba jabit dja memã axwe kêt jarẽ nhym me arỳm kum mex ne.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Me bajtemmã me kute Môjdjê kukràdjà jarẽnh kêtja. Me kwỳ ta ne me tu kute amikadjwỳnhbê kukràdjà mar ne tu kôt ar amijo ba. Kam me kwỳ ta tu kute mar mexkumrẽx ne tu kôt amijo ba mexkumrẽx. Te me kute memã Môjdjê kukràdjà jarẽnh kêt nhym me ta tu kute mar ne kôt ar amijo ba mexkumrẽx.
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 Me tu kadjwỳnhbê kabẽn mexkumrẽx ne kute mrãmri ne umar djàkam arỳm Metĩndjwỳnh kukràdjà no'ôk pyràk. Me ta kute amikadjwỳnhbê markam ta tu kute axwe nêje amikukrà. Ne kam axwekam kute amim, “Mrãmri ijaxwe”, nàr axwe kêtkam kute amim, “Kati, imexkumrẽx”, anhỹr.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Me kwỳ tu kute kukràdjà kôt amijo ba ja dja Metĩndjwỳnh ĩ memã axwe kêt jarẽ nhym me arỳm kum mex ne. Amrẽ õ akati mõrn bôxkam dja ã me kwỳmã ane. Nhym be me kwỳ kute mex pyràk ne te amikadjwỳnhbê axwe pudju nhym tu me kuman arỳm memã pãnh jarẽnhkumrẽx. Jeju Krituo dja memã axwe pãnh jarẽnhkumrẽx. Ja ne ba ujarẽnh nykam memã arẽnho iba.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Be, me ga ne ga me memã kum, “Ba ibê idjaer”, anhỹro aba. Ga me ajte memã kum, —Ba ne ba Môjdjê kukràdjà kôt ar amijo iba nhym kam Metĩndjwỳnh kum ikĩnhkumrẽx, anhỹro aba. Ne ajêx ne amijo amran memã kum, —Me bajbit ne ba me ije Metĩndjwỳnh mar mexkumrẽx, anhỹro aba.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Nhym me me amã Môjdjê kukràdjà jarẽ ga me we aje prĩne markam we aje Metĩndjwỳnh kute amim me'ã karõ kôt mar ne mỳjja kabin we amijo mỳjja mexbit pytàn memã arẽ.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 Ne kam ajte we aje amimarkôt amim, —Me no rã katàt pry'ã mrãnh kadjy ne me kute me pa 'amỳnh ne kute meo mrãnh katàt. Ba ije me uràk ne mrãmri ibê katàt me no kêto iba djwỳnhkumrẽx, anhỹro aba. Ne ajte amim, —Me axwe ne me kute mrãmri ne akamàt kô tykkôt me ar ba pyràk. Ije mrãmri ne memã pry kurwỳ djwỳnh pyràk. Ba ne ba ibê me axwe kêt kadjy me akre djwỳnh, anhỹro aba.
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 Ne me'ã amim, —Ba ne ba ibê me no rerekremã kukràdjà jarẽnh djwỳnh. Me kute me kra karàre pyràk ne me no rerekre. Ba ne ba me no tỳx kadjy memã kukràdjà'ã idjujarẽnh djwỳnhkumrẽx, anhỹro aba. We aje Metĩndjwỳnh kukràdjà katàtkumrẽxja kunĩ maro abakam ne ga ã 'ã amijo adjàmrao ane.
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Ba me amã arẽ. Me aje amũ me akren ã amim anhỹrkam mỳkam ga: ne ga amijakre kêt? Aje amũ me àkĩnhĩ kêt kadjy me akrekam mỳkam ga: ne ga adjàkĩnhĩ?
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Aje memã kum, —Kwãrĩk wãnh mebê prõo adjàkĩnh kêt, anhỹro abakam mỳkam ga: ne ga mebê prõo adjàkĩnho aba? Ga we amã mỳjjao metĩndjwỳnh karõ nhipêx kurê:o aba. Mỳkam ga: ne ga mỳjjao metĩndjwỳnh karõ nhipêx nhõ kikrekam ar aba? Mỳkam ga: ne ga mebê adjàkĩnh kadjy kam ar aba?
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Aje Môjdjê kukràdjà'ã memã kum, “Kukràdjàja ne mexkumrẽx”, anhỹro abakam mỳkam ga ne ga ajte ari kukràdjàkam amikrào aba? Ga kukràdjàkam amikrào aba nhym me arỳm adjô'ã abenmã kum, “Metĩndjwỳnh kajgo”, anhỹro ba.
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Amrẽbê: ne me bakukãmãre Metĩndjwỳnh kukwakam me ajã kabẽn jarẽn kum,Nãm me ã me ajã me bakukãmãremã anen arỳm 'ã pi'ôk no'ôk ne. Ga me kukràdjào abikẽnho aba nhym me arỳm ã me ajaxwe djô'ã Metĩndjwỳnh japrỳo ane.
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Me abê idjaer, mỳj kadjy ne me me amy kà nhinhu rê. Bir, me aje amy kà rênh mar ne aje 'ã amim, “Arỳm ne Metĩndjwỳnh ijo aminhõ”, anhỹr kadjy. Djãm me bamy kà rênhkambit nhym arỳm me bajo aminhõ? Kati. Gu me baje ajte Metĩndjwỳnh kukràdjà marn kôt ar amijo babakam ne arỳm me bajo aminhõ. Nhym be, godja ga me kukràdjàkam ajaxwe jabej arỳm me amy kà rênh kajgo.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Kam me my kà tãja, me bajtemja, godja me ta kute amikam katàt kukràdjà marn kôt amijo ba jabej nhym Metĩndjwỳnh arỳm meo aminhõ. Te me my kà tã nhym arỳm meo aminhõ.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Kam, dja me my kà tãja, kubê me bajtemja arỳm me abê idjaermã ajaxwe jarẽ. Ta te kute Môjdjê kukràdjà'ã pi'ôk no'ôk mar kêtkam dja arỳm me amã ajaxwe jarẽ. Ta tu kute katàt kôt amijo bakam dja me amã arẽ. Me aje Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã pi'ôk no'ôk mar kajgon amy kà rênh kajgon kukràdjàkam amikrà ar o aba. Nhym kam me ta arỳm me apumũn me amã ajaxwe jarẽ.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Mỳj xêjabê ne Metĩndjwỳnh nhõ me jakumrẽx? Djãm me kute amibẽn ne ajkwa kajgokam memã kum, “Ibê idjaer, ibê idjaer”, anhỹrbit? Djã ne me kute amijo anhỹrbit ne kam mrãmri mebê Metĩndjwỳnh nhõ me jakumrẽx? Kati. Djã ne me me my kà nhinhubit rê nhym kam arỳm me mrãmri kubê Metĩndjwỳnh nhõ me jakumrẽx? Kati.
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Me kute mrãmri kadjwỳnhbê Metĩndjwỳnh kabẽn mar ne kôt amijo babit. Me jabit ne mebê õ me jakumrẽx. Me kute amikadjwỳnhbê amim mỳjja'ã karõ djàkam kute Metĩndjwỳnh Karõ mar ne kum amijã maja me jabê ne õ me jakumrẽx. Nhym be, me kute kukràdjà 'ã no'ôk mar kajgon me my kàbit rênhja me jabê ne õ me ja kêt. Me kute Metĩndjwỳnh Karõ mar ne kum amijã maja djãm pykakam me ar baja gêdja memã mex jarẽ? Kati. Metĩndjwỳnh dja memã mex jarẽ nhym arỳm mebê õ me jakumrẽx.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.