Mateus 20
Kayapó NT (TXU_TBL) vs NVT
1 Ne kam ajte arkum, —Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo bakam dja memã o pãnh. 'Ã dja ba õ pidjôkô djwỳnh jakren 'ã ajarẽ gar ama. Õ pidjôkô djwỳnh ne kry:ràm aminhũrkwã kurũm kato. Ne tẽ:n me abej. Kute õ pidjôkôkam kum àpênh kadjy me abej.
1 “Pois o reino dos céus é como o dono de uma propriedade que saiu de manhã cedo a fim de contratar trabalhadores para seu vinhedo.
2 Ne kam ar ja'ỳr bôx ne arkum, “Dja ba ar adjàpênh pãnh apỹnh ar anhĩ djàri ar amã pi'ôk kaprĩ pỹnh ne kungã”, ane. Nhym ar kum, “Mrãmri”, ane. Nhym arỳm amũ õ pidjôkômã ar ano nhym ar arỳm 'ỳr tẽ. 'Ỳr tẽn 'ỳr bôx ne kam arỳm àpênh 'amỳ.
2 Combinou de pagar uma moeda de prata por um dia de serviço e os mandou trabalhar.
3 Nhym kam arỳm kàjmã myt nhỹrbê 9 ora nhym õ pidjôkô djwỳnh ajte kato. Katon arỳm amũ me kute mỳjja nhõr djàbê mekadukam tẽn bôx. Nhym ar ja àpênh kêt ne dja nhym arỳm ar omũ.
3 “Às nove da manhã, estava passando pela praça e viu por ali alguns desocupados.
4 Ne ar'ỳr bôx ne arkum, “Ẽ, ar gadjwỳ inhõ pidjôkôkam tẽn apê. Dja gar apê ba arỳm ar amã o pãnh katàt”, ane.
4 Contratou-os e disse-lhes que, no final do dia, pagaria o que fosse justo.
5 Nhym ar arỳm kabẽn kôt amũ 'ỳr tẽn 'ỳr bôx. Ne kam àpênh 'amỳ. Nhym kam mêdjijkam ajte katon tẽn ajte tãm ne àpênh'ỳr me kwỳ 'õdjwỳ jano. Ne kam myt nhibôbê 3 orakam ajte katon tẽn ajte tãm ne àpênh'ỳr me kwỳ 'õdjwỳ jano.
5 E eles foram trabalhar no vinhedo. Ao meio-dia e às três da tarde, fez a mesma coisa.
6 Nhym kam arỳm amykry mexbê 5 ora nhym ajte katon tẽ. Nhym ar ja àpênh kêt ne dja nhym arkum, “Mỳkam ne gar adjàpênh kêt nhym arỳm ar ajã amykry”? ane.
6 “Às cinco da tarde, estava outra vez na cidade e viu por ali mais algumas pessoas. ‘Por que vocês não trabalharam hoje?’, perguntou ele.
7 Nhym ar kum, “Bir, me'õ kute ar imã idjàpênh jarẽnh kêtkam”, ane. Nhym arkum, “Ar gadjwỳ dja gar tẽn inhõ pidjôkôkam apê. Dja ba katàt ar amã adjàpênho pãnh”, ane. Nhym ar arỳm 'ỳr tẽ.
7 “‘Porque ninguém nos contratou’, responderam. “Então o proprietário disse: ‘Vão e trabalhem com os outros no meu vinhedo’.
8 Nhym kam arỳm para nhym õ pidjôkô djwỳnh amiwỳr me àpênh'ã me omũnh djwỳnh 'uw nhym arỳm bôx. Nhym kum, “Inhõ àpênh kunĩmã akabẽn gê ar bôx ga arkum àpênho pãnh. Dja ga ar kute àpênh'ỳr ar katẽ mõrjamã o pãnh kumrẽx. Ne ar kunĩmã o pãnho tẽ: nhym ar kumrẽx àpênh'ỳr bôxja dja ga arkum o pãnh ne o pãnho ino re”, ane. Nhym me àpênh'ã me omũnh djwỳnh kum, “Gê tô. Ba akabẽnkôt memã o pãnh.” Nãm ã õ bẽnjadjwỳrmã ane. Õ pidjôkô djwỳnhmã anen arỳm amiwỳr õ àpênh 'uw. Ar ku'uw nhym ar arỳm 'ỳr bôxo dja.
8 “Ao entardecer, mandou o capataz chamar os trabalhadores e pagá-los, começando pelos que haviam sido contratados por último.
9 Kam ar ja kumrẽx 'ỳr bôx. Ar amykry mexkam 5 orakam àpênh'ỳr mõrja kumrẽx 'ỳr bôx. 'Ỳr bôx nhym arỳm apỹnh ar ĩ djàri pi'ôk kaprĩ pỹnh ne arkum kungã.
9 Os que foram contratados às cinco da tarde vieram e receberam uma moeda de prata.
10 Nhym amũ ar jadjwỳ aben totokmã 'ỳr bôx. 'Ỳr bôxo dja: nhym arỳm arkum o pãnho tẽ. Arkum o pãnho tẽ: nhym kam ar kumrẽx àpênh djà'ỳr bôxja arỳm 'ỳr bôx. Ar ja ne ar amim, “Jakam dja ar imã kàjmã pãnh kamẽ”, ane. Ar 'ỳr bôx nhym kam arỳm pi'ôk kaprĩ tãm ne arkum kungã. Pi'ôk kaprĩ pỹnhbit ne arkum kungã. Nhym apỹnh ar ĩ djàri pi'ôk kaprĩ pỹnhbit jamỳ.
10 Quando chegaram os que foram contratados primeiro, imaginaram que receberiam mais. Contudo, também receberam uma moeda de prata.
11 Amỳn arỳm õ pidjôkô djwỳnh'ã kabẽn kume:x ne arẽ.
11 Ao receber o pagamento, queixaram-se ao proprietário:
12 Ne kam kum, “Ẽ, amykrykam ar kute ar ikatẽ àpênh'ỳr bôxwã àpênh ngrire ne 'ã ora pydjibit apêx. Ar bajbit ne bar arngro tỳxkam idjàpênh 'iry ne. Djã ne ga katàt ar imã o pãnh ne? Kati. Ga ren ar imã kàjmã pãnh kamẽn ren ar imã pi'ôk kaprĩ rax ne ar imã angã. Ne ren ar wãmã ngrire ne angã. Ga arỳm aro ar ipyràk ne arỳm arkum pi'ôk kaprĩ pỹnh ne arkum angã”, ane.
12 ‘Aqueles trabalharam apenas uma hora e, no entanto, o senhor lhes pagou a mesma quantia que a nós, que trabalhamos o dia todo no calor intenso’.
13 Nhym arỳm ar 'õmã kum, “Akmere, djã ne ba amã ijêx ne anoo akno ga akabẽn ne? Kati. Kryràm ne ba amã, ‘Pi'ôk kaprĩ pỹnh dja ba adjàpênh pãnh amã kungã’, ane. Ga kam imã, ‘Mrãmri, dja ga ã imã õro ane’, anen arỳm adjàpênh'ỳr mõ.
13 “O proprietário respondeu a um deles: ‘Amigo, não fui injusto. Você não concordou em trabalhar o dia inteiro por uma moeda de prata?
14 Kam dja ga on akrànmã anhõ pi'ôk kaprĩ jamỳn o tẽ. Mrãmri ne pidjôkô'ỳr ar kute akatẽn bôxja ije arkum o pãnho kute apyràk. Mrãmri ije amã õr kôt ije arkum pỹnh ne õrkumrẽx.
14 Pegue seu dinheiro e vá. Eu quis pagar ao último trabalhador o mesmo que paguei a você.
15 Inhõ ne pi'ôk kaprĩ djwỳnh. Ba dja ba amim me'ã karõ kôt memã kungã. Djãm kam ijaxwe? Kati. Imã ar ja kaprĩkam ga ren akĩnh ne. Nhym be, kati. Angryk. Me'õ nhõ mỳjja pro prãmje angryk ne. Kwãrĩk wãnh.” Nãm ã õ pidjôkô djwỳnh ane. Tãm ne ja. Be, dja ã Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàrn ar meo bakam memã o pãnho ane, ane. Jeju ã kôt ba djwỳnh arkum ane.
15 É contra a lei eu fazer o que quero com o meu dinheiro? Ou você está com inveja porque fui bondoso com os outros?’.
16 Ne kam ajte arkum, —Jakam me kajgo mex ne me katẽ tẽmja djãm me katẽ tẽm rã'ãmã? Kati. Me ja dja me ĩ rũnho kutewa. Nhym be, me rũnho kutewaja gêdja me pãnh kajgo mex ne me katẽ tẽ. Mỳkam? Bir, Metĩndjwỳnh ne amiwỳr me krãptĩ 'uw. Nhym be, kute mekam me ngrêrebit amijo me utàr. Nãm ã Jeju arkum ane.
16 “Assim, os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos”.
17 Ne kam ajte prykôt mõ. Kôt ba djwỳnhbê 12 ne aro mõ. Krĩraxbê Djeruxarẽ'ỳr ar àbir tẽ nhym arỳm me kàxã aro tẽn arkum,
17 Enquanto subia para Jerusalém, Jesus chamou os doze discípulos e lhes disse, em particular, o que aconteceria com ele:
18 —Ẽ, ota gwaj arỳm Djeruxarẽ'ỳr badjàbirn babôxmã. Nhym kam ba ije amijo inhĩ dja me apỹnh me rũnhmã ikanga. Dja me me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳr arkum ikangan Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmãdjwỳ ikanga. Kam dja me ikà mex jarẽn ijã abenmã kum, “Axwekumrẽx. Gê me pãnh tu bĩnkumrẽx”, ane.
18 “Ouçam, estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte
19 Ne kam me bajtemmã ikanga nhym me arỳm ijã bẽno ajkẽn mry kà punuo ikaprêprê:k ne. Ne kam arỳm pĩte'y'ã inhô ba arỳm ty. Nhym kam ijã akatin akatin akati ba kam akubyn itĩn ne. Nãm ã Jeju arkum ane.
19 e o entregarão aos gentios, para que zombem dele, o açoitem e o crucifiquem. No terceiro dia, porém, ele ressuscitará”.
20 Nhym kam Djebedêu prõ Jeju'ỳr kra aro tẽ. Ne kam 'ỳr aro bôx ne parbê kõnkrão nhỹn kum rax jarẽ. Kute mỳjja'ã 'wỳrmã ne 'ỳr bôx.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu veio a Jesus com seus filhos. Ela se ajoelhou diante dele a fim de lhe pedir um favor.
21 Nhym kum, “Mỳj nã”? ane. Nhym kum, —Me kadjy abẽnjadjwỳr ne aje amim me utàr ne aje meo abakam gê ikra amãnhkrutja ar rax ne anhikô'ã memã nhỹ. Gê ja adjubôk'ãnh nhỹ nhym ja adjuge'ãnh nhỹ, ane.
21 “O que você quer?”, perguntou ele. Ela respondeu: “Por favor, permita que, no seu reino, meus dois filhos se sentem em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
22 Nhym Jeju kum, —Gêt kon. Ẽ, nã gãm arĩk amim 'ã karõn imã arẽ. Ba ar amã arẽ gar ama. Dja ba ngônhkrã kam kangô jao ikõ. Djãm ar aje ipyràk ne kangô jao akõmmã? Dja me ngômã ijadjà. Djãm ar aje ipyràk nhym ngômã me kute ar ajadjàrmã? Nãm ã arkum ane. Bir, mỳj'ã ne kangô jao kõm ne ngômã adjàrja jakre? Bir, amitokry kume:x'ã ne akre. Nhym ar kute uràk jabej ne ar kukij. Ar tokryo kute Jeju tokry pyràk jabej ne ar kukij. Nhym ar Jejumã kum, —Nà. Kadjy ar ije apyràk, ane.
22 Jesus respondeu: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que estou prestes a beber?”. “Somos!”, disseram eles.
23 Nhym Jeju arkum, —Mrãmri dja gar aje ipyràk ne atokry kumex ma. Mrãmri dja gar kangô jao ikõ nhym me ngômã ar ajadjà. Be, djãm ba ne ba ar amã inhikô'ã ar anhỹrmã arẽ got? Be, Ibãm kute amrẽbê: amijo me'õ ar utàr, ar ta dja ar inhikô'ã memã nhỹ. Nãm ã Xijagumẽ Djuão arkum ane.
23 Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice. Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Meu Pai preparou esses lugares para aqueles que ele escolheu”.
24 Nhym kôt ba djwỳnh Ar kubê 10 arỳm ar kabẽn man arỳm arkum àkrê. Ar arỳm kamy amãnhkrutja, Xijagumẽ Djuão arkum àkrê ne.
24 Quando os outros dez discípulos souberam o que os dois irmãos haviam pedido, ficaram indignados.
25 Nhym Jeju amiwỳr ar ku'uw ne arkum, —Me bajtemkam me bẽnjadjwỳr ne me àpênh'ã memã àpnênh ne memã bẽn tỳx ar o ba. Nãm ã me bajtemkam me rũnh ar meo bao ane. Gar arỳm ama.
25 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os governantes deste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
26 Djãm ar ga gar aje me kudjwamã? Kati. Ar ga dja gar ã anhỹr kêtkumrẽx ne. Ar ajõ abenkam arax prãm jabej gêdja amijo kajgon tu ar amã àpênh ar ba.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
27 Ga kam ar ajõ aben kadjy abẽnjadjwỳr rax prãm jabej gêdja tu amijo kàtàm ne tu ar amã àpênh kajgo ba.
27 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo.
28 Ba ije amijo inhĩ djãm me imã àpênh kadjy ne ba amrẽ tẽ? Kati, ba dja ba memã apê. Me ren ta amijaxwe pãnh tokryn arỳm ty. Nhym be kati. Me krãptĩ jaxwe pãnh ba dja ba itokryn arỳm ty. Memã idjàpênh ja kadjy ne ba amrẽ tẽ. Nãm ã Jeju arkum ane.
28 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
29 Nhym kam ar krĩraxbê Djeriko kurũm kator tẽ nhym me krãptĩ: arỳm arkôt mõ.
29 Quando Jesus e seus discípulos saíam de Jericó, uma grande multidão os seguiu.
30 Nhym ar no rã amãnhkrutja pry japkre'ã nhỹ. Nhym me abenmã kum, “Jeju ne tẽ”, anhỹro kumex nhym ar arỳm kuman kam kum amijo akij, —Ẽ, amã ar ikaprĩ, Bẽnjadjwỳr djwỳnh, Dawi tàmdjwỳ 'õ, ane.
30 Dois cegos estavam sentados à beira do caminho e, quando souberam que Jesus vinha naquela direção, começaram a gritar: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
31 Nhym me krãptĩ mõrja arkum bẽn tỳx ne arkum, —E kum ar anhikrê, ane. Nhym kam ar tu kum àkjêro bên kum, —Ẽ, gop amã ar ikaprĩ, Bẽnjadjwỳr djwỳnh. Dawi tàmdjwỳ 'õ, ane.
31 “Calem-se!”, diziam aos brados os que estavam na multidão. Eles, porém, gritavam ainda mais alto: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
32 Nhym Jeju ar kabẽn man arỳm arek arkum dja. Arkum djan amiwỳr ar ku'uw nhym ar 'ỳr bôx. Nhym arỳm arkum, —Mỳj ne ba ije ar ajomã? ane.
32 Ao ouvi-los, Jesus parou e perguntou: “O que vocês querem que eu lhes faça?”.
33 Nhym ar kum, —Bẽnjadjwỳr djwỳnh, bar on irĩt, ane.
33 Eles responderam: “Senhor, nós queremos enxergar!”.
34 Nhym Jeju arỳm kum ar kaprĩn ar no kupê. Nhym ar no kupênhmẽ ro'ã ar rĩt ne arỳm kôt tẽ.
34 Jesus teve compaixão deles e tocou-lhes nos olhos. No mesmo instante, passaram a enxergar e o seguiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.